VELIKI TJEDAN U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

Raspored obreda u katedrali sv. Dimitrij, đakona i mučenika

USKRSNA RADIONICA U RUMI

U župi Uzvišenja svetog Križa u nedjelju, 29. ožujka  održana je uskrsna radionica uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

Hosana Davidovu Sinu!

BLAGOVIJEST U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

Blagovijest – blagdan nade i Božjeg “da” čovjeku

SVEČANO OBILJEŽEN DAN ZAVODA ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA U RUMI

Srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini dodijeljeno je priznanje za doprinos hrvatskoj kulturi

Vijesti

VELIKI TJEDAN U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

31. ožujak 2026.

Raspored obreda u katedrali sv. Dimitrij, đakona i mučenika

Veliki četvrtak

10:30 h – Misa posvete ulja ( predvodi biskup u zajedništvu sa svećenicima Srijemske biskupije)

18 h – Misa večere Gospodnje

Veliki petak

9 h – Križni put na Kalvariji (u slučaju lošeg vremena bit će u katedrali)

18 h – obredi Velikog petka

Velika subota

20 h – Vazmeno bdijenje

Uskrs

10:30 – svečana sveta misa

18 h - večernja misa

 

USKRSNA RADIONICA U RUMI

31. ožujak 2026.

U župi Uzvišenja svetog Križa u nedjelju, 29. ožujka  održana je uskrsna radionica uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

RUMA (TU) - Sa početkom u 17h, radionica je okupila, kako djecu i mlade, tako i članove njihovih obitelji i župne suradnike, predvođene župnikom mons. Josipom Ivešićem, te je u zajedništvu i radosti proteklo i ovo druženje u vjeronaučnoj učionici pastoralnog centra župe. Uz razgovor i posluženje, kreativni učesnici su obojili umjetna jaja, izradili cvijeće od papira i slične prigodne predmete, kojima će na sam dan Uskrsa ukrasiti župno dvorište.

Radionica je održana uz pomoć i podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kroz nastavak već uspješno realiziranog projekta pod istim nazivom - „Blagdani nas povezuju”.

M. Mikolaci

 

CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

31. ožujak 2026.

Hosana Davidovu Sinu!

SR. MITROVICA (TU) - Na blagdan Cvjetnice – Nedjelje Muke Gospodnje, u katedralnoj župi sv. Dimitrija, đakona i mučenika, vjernici su se u velikom broju okupili na svečanom euharistijskom slavlju kojim započinje Veliki tjedan.

Svetu misu predvodio je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina, u zajedništvu sa župnim upraviteljem vlč. Tomislavom Lasićem i vlč. Ivanom Malićem.

Slavlje je započelo blagoslovom maslinovih i drugih grančica te procesijom, tijekom koje su vjernici, noseći grančice u rukama, radosno klicali Gospodinu, spominjući se njegova svečanog ulaska u Jeruzalem.

U nastavku misnog slavlja svečano je pjevana Muka Gospodnja, čime su okupljeni vjernici na osobit način uvedeni u otajstvo Kristove patnje i ljubavi. Liturgijsko ozračje dodatno su produbile korizmene i pobožne pjesme „Na rajskom drvu“, „Cjelivat ću, Gospodine“, dok je slavlje zaključeno snažnom i dojmljivom pjesmom „Stala Majka pod raspelom“.

Biskup je u homiliji istaknuo kako Cvjetnica u sebi nosi snažne suprotnosti – od radosnog „Hosana“ do vapaja „Raspni ga“. Naglasio je kako smo i sami često nalik onima koji lako mijenjaju raspoloženje, ali da nas Kristova vjernost i ljubav, očitovana u njegovoj muci, pozivaju na dublje obraćenje i ustrajnost u vjeri.

Na kraju je poručio: „Zato danas ne ostanimo samo na ‘Hosana’, nego uđimo s Isusom u njegov put – vjerno, hrabro i s pouzdanjem. Samo oni koji idu putem križa mogu doživjeti radost uskrsnuća.

Ovim slavljem vjernici su ušli u Veliki tjedan – vrijeme tišine, molitve i sabranosti, u kojem Crkva iznova proživljava središnja otajstva svoje vjere.

Anemari Hajdu Žarko

 

BLAGOVIJEST U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

26. ožujak 2026.

Blagovijest – blagdan nade i Božjeg “da” čovjeku

SR. MITROVICA (TU) - U katedralnoj župi Svetog Dimitrija, đakona i mučenika 25. ožujka sveto misno slavlje predvodio je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina u zajedništvu sa đakonom Ivanom Malić, okupivši vjernike u molitvi, pjesmi i zajedništvu na svetkovinu.

U ozračju sabranosti i tišine, proslavljeno je otajstvo u kojem započinje naše spasenje – trenutak kada Bog ulazi u ljudsku povijest po Marijinu “da”.

Biskup je u homiliji istaknuo duboku jednostavnost, ali i veličinu ovog događaja koji se ne događa među moćnicima, nego u skrovitosti Nazareta, u srcu jedne ponizne djevojke. Naglasio je kako Bog ne djeluje prema ljudskim mjerilima, nego traži otvoreno srce spremno na povjerenje.

Posebno je odjeknula njegova misao: „Bog i danas dolazi u naše živote… ali čeka tvoj odgovor.“

Biskup je vjernike pozvao da u vlastitim životima prepoznaju trenutke Božjeg dolaska – u susretima, nadahnućima i tišini molitve te da, poput Marije, imaju hrabrosti izgovoriti svoje “da”, iako ne razumiju uvijek sve što ih čeka.

Blagovijest nas podsjeća da spasenje ne započinje u savršenstvu, nego u spremnosti srca. Upravo ondje gdje čovjek dopusti Bogu da djeluje, započinje novo poglavlje milosti.

Na kraju homilije biskup je poručio: „Možda to neće odmah promijeniti sve oko nas. Ali će promijeniti nas. Otvorit će prostor da Bog djeluje. I još nešto važno: Marijin 'da' nije bio jednokratan čin. To je bio početak puta. Ona će to 'da' živjeti kroz cijeli život – od Nazareta, preko Betlehema, pa sve do Kalvarije. I mi smo pozvani na takvu vjeru – ne samo u jednom trenutku, nego u svakodnevici. Na kraju, vratimo se još jednom toj tihoj kući u Nazaretu. Tamo nema buke, nema spektakla. A događa se najveće čudo. To nas uči da Bog najdublje djeluje u tišini, u skrovitosti, u vjernosti malim stvarima. Zato ne podcjenjujmo male trenutke svoga života. Upravo tu Bog može započeti nešto veliko. Neka nam Djevica Marija izmoli srce otvoreno za Božju riječ, vjeru koja se ne boji i spremnost da kažemo svoje 'da'. Jer tamo gdje čovjek kaže 'da' Bogu – tamo počinje spasenje.

Anemari Hajdu Žarko

 

 

SVEČANO OBILJEŽEN DAN ZAVODA ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA U RUMI

25. ožujak 2026.

Srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini dodijeljeno je priznanje za doprinos hrvatskoj kulturi

RUMA (TU) - Dan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedine profesionalne ustanove kulture Hrvata u Republici Srbiji, proslavljen je u utorak, 24. ožujka, svečanom akademijom u Kulturnom centru „Brana Crnčević“ u Rumi. Prije tri godine Zavod je donio odluku o svom danu kojim se predstavlja godišnji rad Zavoda, prepoznajući postignuća u kulturi hrvatske zajednice. Zavod je osnovan Odlukom Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine 10. ožujka 2008. godine i odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća 29. ožujka iste godine, radi očuvanja, unaprjeđenja i razvoja hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. Nakon što je prošle godine proslavljen u Somboru, Dan Zavoda ove se godine po drugi put proslavlja u Rumi, na njegovu 18. obljetnicu. Svečanu akademiju otvorio je nastup Predraga Pavlovića s kompozicijom „Nocturne“ na glasoviru. Skupu se u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata obratio vršitelj dužnosti ravnatelja Josip Bako, nakon čega je prikazan kratak film o Zavodovoj 2025. godini.

„Kultura oplemenjuje, obogaćuje i raditi u kulturi je privilegija. Raditi u ustanovi koja ima za cilj očuvanje, istraživanje i unapređenje kulture vlastitog naroda je privilegija. Privilegija ne povlači povlastice, nego i veliku odgovornost. Zato mi u Zavodu ono što radimo ne doživljavamo samo kao posao, nego i kao vrijeme koje nam je dano, šansu koja nam je ukazana, dužnost koja nam je povjerena, da istražujemo, otkrijemo, sakupimo i sačuvamo, valoriziramo, usavršimo suradnju i takvim svojim djelovanjem kulturi hrvatskoga naroda u Srbiji damo nezamjenjiv doprinos“, istaknuo je Bako.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić čestitala je Zavodu 18. obljetnicu.

„Punoljetstvo nije samo broj. To je dokaz trajanja jer lako je nešto započeti, a uvijek je teško ustrajati. Zato danas ne slavimo samo godine, nego kontinuitet, strpljenje i odgovornost. Izuzetno smo ponosni što smo suosnivači jedne ovako profesionalne i respektabilne institucije. Da Zavoda nije bilo, mnoge stvari bile bi zaboravljene. Hvala vam za svaki sačuvani dokument, staru knjigu, što ste prava riznica fotografija naših predaka. Plodovi vašeg rada često traže strpljenje i upornost. Vaša arhiva nije samo zbirka dokumenata. To je mjesto gdje čuvamo naše pamćenje«, istaknula je Vojnić.

ZKVH od prošle godine dodjeljuje godišnje priznanje za doprinos hrvatskoj kulturi pojedincima koji su prepoznati po svom kreativnom i posvećenom radu na očuvanju, stvaranju i promicanju kulture. Ove godine priznanja su uručena: vizualnoj umjetnici iz Zagreba, rodom iz Subotice, Andreji Kulunčić, predsjednici Udruženja građana iz Sombora „Urbani Šokci“ Mariji Šeremešić, predsjedniku HKPD-a „Jelačić“ iz Petrovaradina Mirku Turšiću i srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini.

U ime Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske skupu se obratila Mirjana Piskulić.

Skupu su nazočili i načelnica Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu Dubravka Severinski i viši savjetnik Ivan Lozo, zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač i opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Dubravka Velecki Čičak, kao i vršiteljica dužnosti pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Nevena Baštovanović te voditelj vukovarske podružnice Hrvatske matice iseljenika Silvio Jergović, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku Emina Berbić Kolar, vršiteljica dužnosti Muzeja Vojvodine Čarna Milinković, ravnateljica NIU „Hrvatska riječ“ Karolina Bašić, srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i generalni vikar Srijemske biskupije i župnik u Rumi Josip Ivešić.

HKPD „Matija Gubec“ iz Rume i ženska pjevačka skupina „Prelje“ iz Subotice uljepšali su proslavu svojim nastupima.

Izvor: Hrvtaska riječ

SVETKOVINA SVETOG JOSIPA U RUMI

25. ožujak 2026.

Svečanim misnim slavljem u 17 sati sv. Josip je proslavljen u župi Uzvišenja svetog Križa i kao dan hrvatske zajednice u Republici Srbiji

RUMA (TU) - Jedan od četiri blagdana koje hrvatska zajednica slavi u Srbiji imao je za cilj i podsjećanje da jakost po ugledu na svetog Josipa čuva kršćanski identitet i polog vjere koji je ostavljen da se živi, svjedoči i prenosi generacijama koje dolaze.

Sveti Josip zaštitnik je hrvatskoga naroda još od lipnja 1687. godine, a 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef svetog Josipa, djelo kipara Šime Vulasa. I u rumskoj crkvi, čija obnova je u tijeku, a započela je u rujnu prošle godine, na stupu pored oltara svetog Ivana Nepomuka, nalazi se kip ovog sveca, predstavljenog upravo onako kako ga ikonografija prikazuje, sa ljiljanom u ruci i sa malim djetetom Isusom, Sinom Božjim.

Predvoditelj misnoga slavlja, mons. Josip Ivešić, rumski župnik, započeo je svoju homiliju podsjećanjem na dobro poznatu poslovicu – Čovjek snuje, a Bog određuje, i nastavio: „Toliko puta smo imali određene planove i snove koji su nam izgledali sasvim konkretni, realni, ostvarivi, mogući, a onda se dogodilo nešto potpuno drugačije, što u određenom trenutku nismo mogli prihvatiti ni razumjeti, jer Bog ima svoje planove, sa svima nama, sa svakim narodom i sa čitavom svojom Crkvom koja jest narod Božji. Danas Crkva pred nas stavlja jednoga sanjara, to je sveti Josip, koji je najviše s Bogom i komunicirao i o svetom Josipu najviše znamo upravo preko njegovih snova. Dobro nam je poznato da Sveto pismo malo govori o ovome čovjeku, ne zato što on nije bio važan, nego jer je Bog s njim imao konkretan plan koji se upravo ostvarivao u njemu i po njemu, a on je taj plan otkrivao sanjajući, i to ne samo svoje snove, već i Božje, i ostvarujući ono što je Bog od njega tražio. I zanimljivo je primijetiti da je i Crkva štovanje svetog Josipa, barem u početku, stavila u drugi plan. Tek 1621. u Crkvi se uvodi svetkovina svetog Josipa kao obvezatan spomendan i kao svetkovina koja se štuje u čitavome svijetu. Dobro je znati da je Hrvatski sabor već 1687. svetog Josipa proglasio zaštitnikom hrvatskoga naroda. A u misne molitve spomendan sv. Josipa ulazi tek 1962.

Nastavio je podsjećanjem da u kršćanstvu razlikujemo četiri važne stožerne kreposti: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost. Od tih kreposti proizlazi sve drugo što sačinjava naš kršćanski život i sve što smo pozvani činiti ili izbjegavati, ovisi o kojoj se stvarnosti radi.

Od sve ove četiri kreposti koje je sigurno posjedovao današnji svetac, župnik je u ovoj propovijedi izdvojio jakost, ali ne onu tjelesnu, koja danas sve više dolazi u prvi plan. Nažalost, u svijetu ima sve više sukoba u kojima se odmjeravaju snage, ali ovdje se ne radi ni o takvoj jakosti, već o duhovnoj, o snazi koja nadilazi fizičke snage. Stoga je nastavio: „Upravo je sveti Josip bio taj koji je u mnogim trenucima svoga života pokazao tu duhovnu jakost koja je bila potrebna da bi se Božji plan u njegovom životu ostvario. Zato danas, na njegovu svetkovinu, molimo za taj dar jakosti za sve nas. Danas su nam potrebni jaki očevi i muževi, kako u našim obiteljima, tako i u našem narodu, u mjestu u kojem živimo, potrebni su nam ljudi koji će hrabro i odlučno stati i zagovarati ono što je dobro, ono što je kršćansko, ono što je vrijedno, što doista čuva naš kršćanski identitet i polog vjere koji je danas nama ostavljen da ga živimo, svjedočimo i prenosimo generacijama koje dolaze. Potrebna je jakost i onima koji upravljaju narodima i državama, kako u hrvatskoj domovini, tako i ovdje gdje živimo, da ono što se čini bude za dobro svakog čovjeka, svih ljudi. Molimo danas, na jedan od četiri praznika hrvatske zajednice“, priveo je koncu svoju homiliju mons. Ivešić, „i za hrvatsku domovinu, i za sve one koji njome upravljaju, za pripadnike hrvatskog naroda, kao i za sve ljude, da sveti Josip, zaštitnik svih obitelji, a svi smo mi Božji narod i Božja obitelj, bude zagovornik i svima nama. Čuli smo kako je sveti Josip spremno prihvatio zadaću koju mu je Bog namijenio i prihvatio Mariju i Isusa da bude njihov zaštitnik, da bude taj koji će biti čuvar Svete obitelji. Molimo da sveti Josip bude naš zaštitnik i čuvar u svim našim potrebama.“

Pjevanje na misi animirao je župni zbor vođen dirigenticom i orguljašicom, Katarinom Atanacković.

Prije završnog blagoslova, župnik je zahvalio svima, čestitajući današnju svetkovinu, i osobito pozdravio uvaženog gosta, Ivana Zeko-Pivača, zamjenika ambasadora Hrvatske u Srbiji, koji je i ovom prilikom dao podršku razvoju hrvatske zajednice u Rumi i Srijemu; pozdravio je i predstavnike medija, koji redovno i revnosno prate sve događaje i svečanosti. Nakon mise, župnik je upoznao Pivača s tijekom radova u crkvi i planovima za radove koji slijede.

Domjenak je bio organiziran u prostorijama KUD-a „Matija Gubec“, te je trpeza ljubavi kao produžetak zajedništva u crkvi pružila i priliku da vjernici župe Uzvišenja svetog Križa pjesmom, malim darom, i što je najvažnije – iskrenom ljubavlju i podrškom, svom župniku čestitaju imendan i požele mu zagovor njegovog nebeskog zaštitnika i jakost poput njegove, kako za kušnje, tako i za sva dobra koja kao pastir čini za svoju zajednicu. 

M. Mikolaci