Na Vazmenu subotu, 11. travnja 2015., u 78. godini života i 54. godini svećeništva,
u Svećeničkom domu u Đakovu preminuo je
vlč. Franjo Ivić
umirovljeni soljanski župnik.

Rođen je 1. lipnja 1937. u Valpovu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. u Đakovu.
Bio je duhovni pomoćnik u Valpovu, župni upravitelj u Radikovcima, Klakaru i Strošincima, te župnik u Soljanima.
Umirovljen je 4. studenoga 2013. godine.
Ukop je u ponedjeljak, 13. travnja 2015. u 15 sati na Gradskom groblju u Valpovu.
Poslije ukopa će biti misa zadušnica u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u Valpovu.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!
Đakovo, 11. travnja 2015.                                         Nadbiskupski ordinarijat Đakovo
                                                                                                  (492/2015.)

NOVI BANOVCI-INĐIJA,(TU) - Misa večere Gospodnje započela je u Inđiji u 17.30 sati a u Novim Banovcima u 19 sati. Župnik na toj misi je u propovijedi izrekao zahvalnost vjernicima što u ovom danu sa svojim svećenicima prinose žrtvu Gospodinu. Moleći za njih i sve ono što rade za zajednicu kojoj su povjereni. Dok svećenici spominjući se svoga poziva rastu u zajedništvu sa svojim župljanima. Euharistijsko slavlje završilo je blagoslovom i otpustom.
Obredi Velikoga petka počeli su u tišini i prostiranjem svećenika pred svetohranište kao izraz poštovanja i predanja. Poslije toga uslijedila su čitanja kao i naviještaj muke. U  homiliji velečasni Dušan je istakao suludost Velikoga petka. Umirati bez krivice za nekog drugog, svakog čovjeka. I da Isus nije Bog, žrtvu koju je podnio izaziva divljenje i poštovanje. Od svih vođa u ljudskoj povijesti, On je jedini podnio muku za čovjeka i njegovo spasenje. Muka koja na neobičan način ipak potiče čovjeka na bolji život. Poslije toga je bilo otkrivanje križa i njegovo čašćenje. Poslije toga podijeljenja je pričest i nakon otpusne molitve razišlo u miru.
Velika subota uvijek okuplja lijepi broj vjernika jedne i druge župe. Najprije se blagoslovio oganj, uskrsna svijeća, njezino paljenje. Hvalospijev, čitanja, psalmi i molitve. Svečani trenutak pratio je pjesan Slava Bogu na visini uz zvonjavu kao znak Gospodinova Uskrsnuća. U propovijedi župnik je govorio o neobičnosti ovog događaja i nemogućnosti da ga ljudski razum potpuno shvati. Mrtav čovjek je ustao i ponovno živi. No njegovo Uskrsnuće nije samo za njega već spasenje za sve nas. Poslije propovijedi misa je redovito nastavljena. U obe župe po običaju na kraju mise blagoslovljeno je uskrsno jelo. Na samom kraju župnik je svima čestitao Uskrs i svečanim blagoslovom blagoslovio narod.
Sam dan Uskrsa proslavljao se svečanim misama u obe župe. Zašto vjerujemo svetopisamskom izvještaju? Koliko smo sigurni da je doista bilo Uskrsnuća? Odgovor nam nudi radost koju osjećamo kada činimo dobro kao što je i On činio. Onaj glas koji u nama zove za vječnim životom koji je utkan u nas još od stvaranja. Radost oproštenja kada zazovemo njegovo ime, uputio je vjernicima župnik kroz svoju propovijed. Na završetku mise, župnik je zahvalio u obe župe na svakom doprinosu, pomoći i daru, staropazovačkoj televiziji koja je snimala misu u Banovcima. Podijelio svečani blagoslov i susreo se u dvorištu župe sa vjernicima. A u Banovcima svakako pripremljeno je tradicionalno takmičenje u kuckanju jaja i čast za sve ostale prisutne. 
       Dušan Milekić

ĐAKOVO (TU)  - Na Veliku subotu, 4. travnja 2015. godine, u 50. godini života i 23. godini svećeništva, u bolnici u Vinkovcima preminuo je vlč. Mirko Crnčan, župnik u Vođincima.
Rođen je 22. kolovoza 1965. u Osijeku. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1992. u Đakovu. Bio je župni vikar u Bošnjacima i Slavonskom Brodu 4, župnik u Rokovcima i župni upravitelj u Andrijaševcima, a od 20. kolovoza 2010. župnik u Vođincima.
U utorak, 7. travnja 2015. pokojnikovo tijelo bit će od 9 sati izloženo u župnoj crkvi Kraljice svete Krunice u Vođincima, gdje će u 10 započeti misa zadušnica. Ukop na biti na Mjesnom groblju u Viljevu s početkom u 14 sati.

SRIJEMSKA MITROVICA, (TU) - Uskrsno bdjenje na Veliku subotu, 4. travnja u katedrali sv. Dimitrija, đakona i mučenika, u Srijemskoj Mitrovici predvodio je srijemski biskup mons. Đuro Gašparović u zajedništvu s domaćim župnikom, mons. Eduardom Španovićem, vlč. Mariom Paradžikom i vlč. Željkom Štimcem. Bdjenje je proslavljeno službom svjetla, riječi, krsnom službom kada su novokrštenici primili sakramenat krštenja, a krizmanici sakramenat potvrde, te završilo euharistijskom službom.
Na svetkovinu Uskrsa, 5. travnja 2015. godine, u rano jutro na Kalvariji u Srijemskoj Mitrovici, okupio se veliki broj vjernika, kada je župnik mons. Eduard Španović tradicionalno blagoslovio jela.
Svečanu središnju misu predvodio je mons. Đuro Gašparović, srijemski biskup u koncelebraciji s domaćim župnikom mons. Eduardom Španovićem. Biskup je brojne vjernike pozdravio navještajem da je Isus uskrsnuo i zato nije uzaludna naša vjera. Pozvao ih je da radosno slave ovaj događaj molitvom, pjesmom, slušanjem Božje riječi i euharistijskom službom i da darove s ove mise ponesu svojim kućama u svoje obitelji.
Nakon odslušanih misnih čitanja te Posljednice biskup Gašparović je brojnim vjernicima koji su se okupili na ovom slavlju uputio homiliju u kojoj je poručio: "Danas s radošću slavimo Gospodinovo uskrsnuće. Isus je umro za naše grijehe, ali je iz smrti prešao u život te i sve nas sa sobom izvodi iz 'tame u svoje divno svjetlo' (1 Pt 2,9). Isus je događajima svoje muke, smrti i uskrsnuća očitovao Očevu ljubav, nadvladao grijeh svijeta, pobijedio smrt i ušao kao čovjek u Očevu slavu i poslao svojima Duha Svetoga. Ti događaji označuju početak posljednjih vremena u kojima više ne vlada grijeh i zlo već praštanje i ljubav."
Biskup je nastavio da snaga smrti i groba nije Isusa mogla zadržati u svojoj tami, jer je ljubio svoje, ljubio ih je iznad svake moći i sile, ljubio ih je do kraja. Zato je njegovo uskrsnuće pobjeda ljubavi nad mržnjom, života nad smrću. To je biskup potvrdio kada je naglasio da je Isus svojim uskrsnućem pobijedio i smrt i grob, pakao i sotonu, sve protivnike istine, nevjeru i laž svojih progonitelja, slabu vjeru samih svojih učenika. Raspršio je sve njihove sumnje. Učenici su se osvjedočili o istinitosti njegova uskrsnuća. Tako Petar kasnije svjedoči da je Isus živ. Na temelju vlastitog iskustva kršćanske zajednice Petar daje svjedočanstvo o Isusovu uskrsnuću. Tvrdi da će ljudi biti suđeni prema svojoj vjeri u uskrslog Isusa. Koji budu u njega vjerovali imat će i udio u njegovu životu.
"Zato Isusovo vazmeno otajstvo, naglasio je predvoditelj slavlja, ujedno je otajstvo našega spasenja. To otajstvo koje je Krist osobno ostvario ima se ostvarivati i na svakome koji vjeruje u Krista, na svakome od nas. Svi smo kao kršćani pozvani da nadvladamo grijeh i tako živimo novim životom. To znači da smo pozvani umrijeti 'starom čovjeku' i živjeti kao nova stvorenja. Time se ujedno u svijetu po nama i u nama širi Duh Kristov."
Biskup je potaknuo vjernike da svaki kršćanin treba dopustiti da ga Isusovo uskrsnuće zahvati. Pojasnio je da se to zbiva kad zajednica sluša Božju riječ i slavi sakramente, naročito euharistiju. Tako je Uskrs svake nedjelje kada zajednica slavi vazmena otajstva. Uskrs je najbolja prilika da kršćani dožive i još više na sebi ostvare taj prijelaz iz grijeha u novi život djece Božje. Uskrsno otajstvo se ostvaruje i u svakodnevnom životu kada s Kristom kršćani prelaze u novoga čovjeka po dobroti i ljubavi prema Bogu i čovjeku koju treba širiti u svijetu. "Oživimo danas svoju vjeru u Spasiteljevo uskrsnuće s onim svetim ženama koje, čim ustanoviše istinu iz svjedočanstva nebeskog vjesnika pred praznim grobom, da je Isus ustao od mrtvih, postadoše glasnice njegova uskrsnuća. Oživimo vjeru s apostolima, Isusovom braćom, kojima su žene javile da je Isus živ i da pođu u Galileju gdje će ga vidjeti. Oživimo svoju vjeru sa svetim Tomom jer blago onima koji ne vidješe a vjeruju", zaključio je biskup homiliju.
Na koncu mise mons. Španović je zahvalio svima na sudjelovanju u velikom broju na svim slavljima ovih dana, a posebno na današnjem slavlju. Čestitao je sudionicima, njihovim obiteljima, svim župljanima, a posebno bolesnicima sretan i blagoslovljen Uskrs.
                                                                                                                              Mario Paradžik

SRIJEMSKI KARLOVCI (TU) – U crkvi Presvetog Trojstva započelo je 4. travnja u 20 sati vazmeno bdjenje blagoslovom ognja i ukrašavanjem i paljenjem uskrsne svijeće, koje je predvodio župnik Marko Lončar. Nakon paljenja svijeća vjernika vlč. Lončar ispjevao je vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći.

Uslijedila služba riječi gdje se po službi riječi osjetilo kako kroz povijest neprestano odjekuje riječ Božja koja sve nas poziva da živimo Božji život u izobilju i da nema više razloga strahu, zdvajanju i tjeskobi i Božja riječ nas je pozvala na radost, nadu i sigurnost. 

Tijekom službe Božje riječi ponovno su zazvonila sva zvona srijemskokarlovačke crkve, a župni  zbor zapjevao pjesmu Slave.
U homiliji župnik Marko Lončar je istaknuo da je Isus Krist za nas pobjedio smrt i mrtav bijaše a sada živi. Bog se uskrsnućem pokazao kao vlasnik života da čovjek čovjeku bude prijatelj, da ovdje na zemlji možemo kazati “dobro nam je ovdje”.

Uslijedila je krsna služba tijekom koje je župnik blagoslovio vodu i zajedno sa vjernicima su obnovili krsne zavjete .
Prije završnog blagoslova župnik je zahvalio svim sudionicima ovoga slavlja i vazmenoga trodnevlja, kao i onima koji su sudjelovali i pripremili liturgiju vazmenoga trodnevlja posebno pjevačima, čitačima i ostalim suradnicima, kao i svim župljanima.
 Tomislav Mađarević

SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - Na dan muke Gospodnje, Veliki petak, 3. travnja 2015. godine u popodnevnim satima veliki se broj župljana Župe svetog Dimitrija, đakona i mučenika, u Srijemskoj Mitrovici okupio na obrede koje je predvodio biskup mons. Đuro Gašparović u zajeništvu sa župnikom i generalnim vikarom mons. Eduardom Španovićem, župnikom u Laćarku vlč. Mariom Paradžikom i župnim vikarom u Srijemskoj Mitrovici vlč. Željkom Štimcem.
Nakon Muke po Ivanu, koju su otpjevali članovi konkatedralnoga i župnog zbora "Sveta Cecilija", biskup je u homiliji pozvao sabrane da svoj pogled usmjere na križ koji je na Veliki petak uz Muku i smrt Kristovu postavljen u središte čašćenja i promišljanja. Križ Isusov uznemiruje ljudsko srce od kada je uzdignut na Golgoti. Križ se, naime, nameće s mnoštvom neizbježnih patnji, ali se predstavlja i kao jedina nada.
Mi smo možda ponekad zbunjeni pred križem. Zbunjeni smo procesom koji vode ljudi protiv Boga. Zbunjeni smo činjenicom da Bog traži pomoć kad vapi: “Oče, ako je moguće, neka me mimoiđe ovaj kalež” ili: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”. Iznenađeni smo prevrtljivošću svjetine koja na Cvjetnicu kliče Kristu “hosanna”, a na Veliki petak traži da ga se razapne. Iznenađeni smo slabošću apostola koji su se razbježali. Nadasve smo iznenađeni šutnjom Boga Oca. No, u Isusovom procesu našlo se ipak i pozitivnih uloga. Šimun Cirenac mu pomaže nositi križ, Veronika mu pruža rubac, žene jeruzalemske ga sažaljevaju, Apostol Ivan i nekoliko pobožnih žena prate ga do Kalvarije, desni razbojnik kaje se i obraća…
I evo nas u konkretnom našem životu, nastavlja predvoditelj. Za nas križ nije sablazan niti tajna, nego znak. Na križu nas je Isus privukao k sebi. S križa nam je dao Mariju za majku. Iz njegova boka potekla je krv i voda, znak spasenja. I zahvalni Kristu Spasitelju i mi nastojimo pomoći njemu patniku u bližnjemu. Sve više je ljudi koji pomažu bolesnicima, slabima, potrebnima. Sve više je onih koji suosjećaju s onima koji pate, koji su progonjeni, nepravedno osuđivani. Takvi vjernici, koji drugima pomažu, vjeruju u Isusove riječi: Štogod učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste. Raspeti je za nas slika tolikih patnika, prognanika, žrtava povijesti. Treba se žrtvovati. Život nema smisla ako nije darovan i žrtvovan za drugoga.
Razmišljajući danas o svetom križu, pozvao je biskup Gašparović, molit ćemo za sve progonjene i osuđivane, molit ćemo za starce, bolesne i nemoćne, za one koje njihova okolica smatra teretom i smetnjom. Molit ćemo i za očeve i majke koji s radošću preuzimaju na svoja ramena teret svagdanjeg obiteljskog života. Sjetit ćemo se i onih koje pritišće križ raznih kleveta, ogovaranja i laži. Neka nam križ bude poticaj, nada i spasenje.
Nakon klanjanja raspetom Kristu i ljubljenju njegova križa, te pričesti, otvoren je Božji grob, postavljeni su "čuvari Božjeg groba" koji će se smjenjivati do Uskrsnog bdjenja, a vjernici su pristupili Božjem grobu, poklonili  se, pomolili se i uputili svojim kućama usmjerivši svoj pogled prema Uskrsu.
                         Tomislav Mađarević