NAJAVA: BOŽIĆNI KONCERT

Koncert župnih zborova Srijemske biskupije održat će se 29. prosinca

OTVARANJE SVETE GODINE - JUBILEJA 2025. U SRIJEMSKOJ BISKUPIJI

Srijemski biskup Fabijan izdao je prigodnu okružnicu svim svećenicima, redovnicima i vjernicima Srijemske biskupije o otvaranju Svete jubilejske godine 2025. u Srijemskoj biskupiji. Kao oprosne jubilejske crkve proglasio je, uz katedralu-manju baziliku sv. Dimitrija, đakona i mučenika u Srijemskoj Mitrovici i proštenišnu crkvu biskupijskog svetišta Gospe Snježne na Tekijama, gdje će otvaranje Jubileja biti uz proslavu Dana bolesnika iduće veljače. Središnje slavlje otvaranja Jubileja bit će uoči slavlja svetkovine Svete Obitelji u katedrali, u swubotu 28. prosinca 2024. u 17 sati, u zajedništvu sa svećenicima i vjernicima iz cijele Srijemske biskupije. Ovim vjernicima pozivamo sve vjernike izu cijele Biskupije da toga dana zajednički hodočaste u katedralu. Kroz godinu će biti organizirane prigodne kateheze, tribine, i druga događanja i slavlja, o kojima ćemo biti pravovremeno obaviješteni.

SV. LEOPOLD MANDIĆ PROGLAŠEN ZAŠTITNIKOM KOD BOGA BOLESNIKA U HRVATSKOJ OBOLJELIH OD TUMORA

Ovu odluku objavio je Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata 11. listopada

NAJAVA: BOŽIĆNI KONCERT UDRUŽENJA NIJEMACA

Koncert će se održati u nedjelju, 22. prosinca

ODRŽAN OKRUGLI STOL U IRIGU

Tema susreta bila je „Mladi u Irigu: izazovi zapošljavanja i ostanak u zajednici“

Vijesti

LIKOVNA KOLONIJA NA TEKIJAMA

26. kolovoz 2024.

U organizaciji Hrvatskog kulturnog centra „Novi Sad“, koji djeluje u prostorima biskupijskog svetišta Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu, održana je međunarodna likovna kolonija koja je okupila preko 60 slikara iz 10 zemalja

TEKIJE (TU) - U ime Srijemske biskupije otvorenju kolonije prisustvovao je mons. Fabijan Svalina, srijemski biskup, a kao domaćin i rektor svetišta slikare i goste je pozdravio vlč. Matej Perić. Tom prigodom su vlč. Perić i biskup Svalina goste upoznali s poviješću mjesta na kojemu su se okupili, ali i s problemima s kojima se svetište danas susreće.

U ime Grada Novog Sada, koji je također podržao ovaj projekat, prisustvovao je Aleksandar Petrović, pomoćnik gradonačelnika za međunarodnu suradnju i društvene djelatnosti. Budući da je organizator hrvatska udruga, otvorenju je prisustvovala  opunomoćena ministrica Veleposlanstva Republike Hrvatske Davorka Velecki Čičak, te Silvio Jergović, predsjednik Hrvatske matice iseljenika.

Likovnu koloniju je svečano otvorila Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu i članica Odbora za vanjske poslove Hrvatskog sabora.

Kolonija je ove godina održana četvrti put i trajala je tri dana, od 23. do 25. kolovoza.

 

 

DELEGACIJA RENOVABISA U POSJETU KATOLIČKOJ CRKVI U SRBIJI

26. kolovoz 2024.

S delegacijom se susreo i srijemski biskup mons. Fabijan Svalina

Od srijede 21. kolovoza do petka 23. kolovoza2024. godine delegacija Renovabisa u kojoj su bili nadbiskup Berlina mons. dr. Heiner Koch, odgovoran za Renovabis u Njemačkoj biskupskoj konferenciji, prof. dr. sc. vlč. Thomas Schwartz, direktor Renovabisa, zaklade za pomoć zemljama srednje i istočne Europe i Christiana Hägele, referentica za Srbiju posjetila je Katoličku Crkvu u Srbiji.

Tijekom posjeta delegacija se, između ostalog susrela s biskupima Srbije, s patrijarhom srpskim Porfirijem te sudjelovala na duhovnom programu.

KMC

Izvor: www.kc.org.rs

 

SLAVLJE SVETOG STJEPANA, KRALJA U ŠATRINCIMA

26. kolovoz 2024.

U filijali iriške župe, Šatrincima, 20. kolovoza svečano je proslavljen sv. Stjepan, ugarski kralj

ŠATRINCI (TU) - Nazočne na ovom slavlju, župnik Blaž Zmaić je pozdravio liturgijskim pozdravom ulazne pjesme: "Gospodine, zbog tvoje se moći kralj veseli, zbog pomoći tvoje radosno kliče, ti mu ispuni želju srca." Nakon nedavnog slavlja krizme i posjeta biskupa srijemskog mons. Fabijana Svaline, kao i crkvene slave pravoslavne braće - Preobraženja Gospodnjeg, 19. kolovoza, ponovo je osvanuo veliki dan za ovo malo mjesto iriške župe, jer po starom kalendaru Mađari slave sv. Stjepana - Sznet Istvan kiraly.

U homiliji župnik je podsjetio na životnu riječ Pisma, te samog velikana povijesti, kulture, nacije i vjere, koji je potvrdio ove riječi životom, jer je odložio starog čovjeka – obnavljajući se Duhom pomoću Isusa Krista – i obukao u novog čovjeka. Napustio je kraljevstvo i nosio svoj osobni život vjere u Boga i to prenio na svog sina riječima: „Poslušaj, sine moj, nauk svoga oca”. Upravo te riječi kao podsjetnik stavljene su na zid iza oltara crkve u Šatrincima, a one su potvrdile riječi samoga Isusa Krista: „Svatko tko sluša ove moje riječi i izvršava ih može se usporediti s mudrim čovjekom, koji svoju kuću sagradi na stijeni.“  „Otuda se odmah i za sve nas nameće pitanje - Što je s našim krštenjem? Što vi, roditelji, zapovijedate, savjetujete i preporučujete? Jesi li kršćanin ovoga slavnoga roda, jesi li sin Crkve? Koje poruke vi prenosite svojoj djeci? Nisu li ova vremena teža nego li onda?"

Župnik je podsjetio i na moći glave i ruke velikog ugarskog kralja, koje su simboli državnosti mađarskog naroda i njegove pripadnosti Katoličkoj Crkvi, i pozvao vjernike u Šatrincima da se na svoj veliki dan i dan crkvenog velikana oduševe za dobru stvar društva i Crkve, i zapitaju ima li danas jedne obitelji dostojne svojih velikana. Isusov nauk treba oduševljenje, rekao je župnik na koncu, ono koje vam danas želim, dok glava svetog Stjepana, njegova desna ruka i kruna bdiju nad Mađarima i svima nama koji ovdje živimo s vama, u “selu u tri šora koje u dva dana ima ono što rijetko tko ima”.

 Blaž Zmaić, župnik

 

VELIKA GOSPA U ZEMUNU

23. kolovoz 2024.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – crkveni god zemunske župe, svečano je proslavljena u četvrtak, 15 kolovoza

ZEMUN (TU) –  Za proslavu Velike Gospe župljani su se pripremali trodnevnicom  koju je predvodio zemunski župnik mons. Jozo Duspara.  Vjernici su u veoma lijepom broju pohodili sve dane priprave za proslavu, pogotovo kada imamo na pameti da su velike vrućine.

Svečanim euharistijskim slavljem u 10 sati predsjedao je mons. Fabijan Svalina, srijemski biskup u zajedništvu s: preč. Markom Kljajićem, župnikom u Surčinu, preč. Tomislavom Lasićem, župnikom u Laćarku, p. Nenadom Meterom, gvardijanom Franjevačkog samostana u Zemunu, fra Ilijom Alandžekom, župnikom u Beogradu, p. Petrom Taševim, i o. Petrom Dutkom, grkokatoličkim svećenikom u Inđiji.  Na početku mise mons. Jozo Duspara je pozdravio biskupa, svećenike, župljane, kao i sve goste koji su hodočastili Gospi kako bi se pomolili i zatražili njezin zagovor.  Na svetoj misi podršku župljanima svojim prisustvom dao je Gavrilo Grban, predstavnik Uprave za suradnju sa Crkvama i vjerskim zajednicama iz Beograda, kao i Nenad Prokić, predstavnik ambasade Suverenog Malteškog reda iz Beograda.

Večernje misno slavlje predvodio je generalni vikar srijemske biskupije mons. Josip Ivešić, a u koncelebraciji su bili: preč. Berislav Petrović, župnik u Novom Slankamena, vlč. Ivica Živković župnik u Hrtkovcima i p. Nenad Meter, gvardijan Franjevačkog samostana u Zemunu.

Nakon svake mise bilo je druženje vjernika sa svećenicima kao i  prilika za osvježenje u župnom dvorištu.

 

 

VELIKA GOSPA NA TEKIJAMA

23. kolovoz 2024.

U biskupijskom svetištu Gospe Snježne svečano je proslavljena svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije

TEKIJE (TU) - Svečanu svetu misu u 18 sati predvodio je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina. U koncelebraciji su bili: preč. Tomislav Lasić, kancelar srijemske biskupije i župnik u Laćarku; vlč. Aleksandar Kovačavić, župnik u Beški; vlč. Dušan Milekić, župnik u Inđiji, te domaćin, rektor svetišta vlč. Matej Perić.

Ove godine se na Tekijama okupio veliki broj vjernika koji su hodočastili iz različitih srijemskih, kako bi proslavili Veliku Gospu u biskupijskom svetištu. Biskup ih je u homiliji ohrabrio da nastave s jednakim žarom častiti Blaženu Djevicu Mariju, pronalazeći u njoj zagovornicu, ali i uzor za rast u vjeri.  

 

 

 

 

 

NADBISKUP KUTLEŠA: RODNE IDEOLOGIJE NAMEĆU JEDNOUMLJE

14. kolovoz 2024.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije 14. kolovoza 2024. dao je intervju Večernjem listu, a Informativna katolička agencija (IKA) prenijela ga je u cijelosti.

 

Upravo u vrijeme dok dogovaramo ovaj razgovor cijeli se svijet trese od reakcija na otvaranje Olimpijskih igara u Parizu i interpretacije slike „Posljednje večere“. Kako ste vi to doživjeli?

Malo je događaja u svijetu za koje je čovjek mogao donekle biti uvjeren da će nositi pozitivnu poruku mira i zajedništva kao što je to s Olimpijskim igrama. Zato je mnoge i iznenadilo, ali i sablaznilo, to da se vrijeđanje kršćanskih svetinja – Isusove Posljednje večere s apostolima – dogodilo na svečanosti otvorenja Olimpijskih igara u Parizu. S pravom su najprije reagirali francuski biskupi, zatim brojni drugi, a nedavno je došla i osuđujuća reakcija Svete Stolice. Iako bi se iz svetogrdnoga incidenta na otvaranju Igara moglo mnogo toga iščitati o onome što se naziva utjecajem „glavne struje“ na suvremenu kulturu, želio bih svratiti pozornost na to kojom se lakoćom ideologije mogu poigravati, to jest manipulirati pojmovima. Naime, ismijavanje Euharistije i ono što su ne samo katolici nego i druge vjerske zajednice prepoznale kao notorno vrijeđanje, organizatori svečanosti otvorenja nazvali su tek „interpretacijom slike“ i „umjetničkim slobodama“. No izvorna Da Vincijeva freska „Posljednje večere“ nije zamišljena kao neka interpretacija zajedništva Isusa s apostolima na Veliki četvrtak nego kao umjetnički prikaz ustanovljenja Mise kojim se ljude trebalo učvrstiti u vjeri. Očitovati mržnju prema kršćanskim vrijednostima, diskriminirati i rugati se katoličkim svetinjama pod plaštem pojma „interpretacije“ i „umjetničkih sloboda“ slično je onima koji sustavno maltretiraju druge i nanose štetu, a kasnije se brane da su se samo šalili i da su zapravo dobri jer, eto, nikoga nisu udarili.

Način na koji se postupilo u Parizu prilično je nemaštovit i nazadan, pogotovo usporedi li ga se s događajem od prije dvije tisuće godina kada je sveti Pavao želio širiti kršćanstvo u kolijevci olimpijskoga duha, u Ateni, među Grcima. Tada mu nije na pamet palo ismijavati antička božanstva. Naprotiv, pohvalio je bogoljubnost Grka i nježno rekao: „Prolazeći i promatrajući vaše svetinje, nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. Što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem“. U Parizu se dogodilo suprotno toj pavlovskoj suptilnosti i nenametljivosti, što mnogo govori o karakteru ideologije koja stoji iz svega toga.

 

Nastavak intervjua pročitajte na linku:

https://ika.hkm.hr/novosti/nadbiskup-kutlesa-rodne-ideologije-namecu-jednoumlje/