SVETKOVINA BOGOJAVLJENJA U SRIJEMSKOJ MITROVICI

Misno slavlje u srijemskomitrovačkoj katedrali predvodio je biskup mons. Fabijan Svalina

KONCERT ŽUPNOG ZBORA U RUMI

Zbor župe Uzvišenja sv. Križa održao je u subotu, 4. siječnja, koncert pod naslovom “Betlehemska sveta noć”, posvećen Božiću i božićnoj poruci mira, zajedništva i radosti

MOLITVENI POČETAK GODINE U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

Vjernici katedralne župe  su molitvom i misnim slavljem započeli još novu godinu. Biskup je istaknuo važnost vjere, predanosti i služenja bližnjima u svakodnevnom životu.

MISA ZAHVALNICA NA KRAJU GODINE U KATEDRALI U SRIJEMSKOJ MITROVICI

Vjernici su se zahvalili za primljene darove i molili za Božju milost u novoj godini. Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Fabijan Svalina, prisjećajući se važnih događaja i milosnih trenutaka protekle godine.

BOŽIĆNA PREDSTAVA U SOTU

„Samom Bogu dajete, što bližnjem svom poklanjate“, poručili su mladi glumci

Vijesti

PASTORALNA ISKUSTVA SVEĆENIKA IZ VOJVODINE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA PANDEMIJE

27. svibanj 2020.

SUBOTICA (IKA) TU - Premda redovita katolička medijska ponuda sadržava program katoličkog radija i tiskane formate, uključujući jedan tjednik i nekoliko mjesečnika, svećenici Subotičke, Srijemske i Zrenjaninske biskupije vrlo su se brzo nakon uvođenja neredovitih okolnosti za život Crkve 19. ožujka prihvatili i društvenih mreža kao pastoralnog sredstva.

Broj internetskih „TV postaja“, putem kojih su se prvenstveno prenosili bogoslužni čini, rastao je tijekom posljednja dva mjeseca, a svećenici su počinjali komunicirati i solidarizirati se međusobno u učenju i prihvaćanju pojedinih aspekata te mogućnosti. Ostali sadržaji koji su emitirani, a čiji je broj također rastao kako su izvanredne okolnosti odmicale, bili su po formi jednostavni, no imali su zavidan broj pratitelja, koji je u nekim slučajevima daleko premašivao broj aktivnih vjernika u pojedinim župama.

O iskustvima pastorala putem društvenih mreža u izvanrednim vremenima u pretežito dvojezičnoj katoličkoj sredini govorila su trojica svećenika iz Vojvodine. Ivica Zrno je župnik u župama sv. Ane u Laćarku i sv. Mihovila u Erdeviku i pastoralni suradnik u katedralnoj žiupi sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici (Srijemska biskupija), Miklós Világos je župnik u Župi sv. Margarete Ugarske u Bečeju (Subotička biskupija), dok je mons. Lászlo Gyuris župnik u župama sv. Karla Boromejskog u Pančevu i sv. Mauricija u Starčevu (Zrenjaninska biskupija). Prvi pastoralno djeluje na hrvatskom, drugi na mađarskom, dok mons. Gyuris služi u župama na hrvatskom i na mađarskom jeziku.

Oni su započeli prijenos liturgijskih slavlja iz župnih crkava u kojima službuju ubrzo nakon proglašenja izvanrednoga stanja, koje je gotovo koincidiralo s odredbama biskupa biskupija u Srbiji kojima su obustavljena služenja misa s narodom i podjela sakramenata. Vlč. Miklós ima drukčije i dugotrajnije iskustvo:  svakodnevni prijenos misnih slavlja putem Facebooka osigurava iz župne crkve od 2017. godine. Motivi su također bili gotovo identični i vezani za stanje u kojem se mjesna Crkva našla, a koje je uvelike utjecalo na život vjernika. Za Ivicu Zrno „želja je bila ne ostaviti ih bez vjerske podrške, u obliku u kojem je to moguće“. „Glavni motiv bio je da vjernici ne ostanu bez mise koja je, premda samo virtualna, za njih bila izvor neizrecivih milosti i snage u te dane, te da se održi kontakt sa župljanima”, kaže mons. Gyuris. “Na početku izvanrednog stanja bilo je mnogo više neizvjesnosti, straha i panike, i Crkva je trebala biti ta koja će jasno reći “Ne bojte se, Isus je sa nama!”, dodaje on.

“Čim sam, prije tri godine, saznao za mogućnost prijenosa uživo putem Facebooka, počeo sam razmišljati o tome kako tu mogućnost iskoristiti. Prva su mi briga bili stariji koji ne mogu dolaziti u crkvu”, kaže vlč. Világos. “Televizijski prijenosi katoličkih misa na mađarskom jeziku nisu toliko česti, i to katoličkome narodu nedostaje. Zato sam, prvo probno, započeo internetsku misiju. Sada imam oko pet tisuća pratitelja diljem svijeta, što je oko 25 puta više od broja vjernika koji sudjeluju redovito u nedjeljnoj misi u našoj župi. Mi ovdje uopće ne razumijemo koliko znači moći sudjelovati u misnim činima i slušati propovijed na materinjem jeziku. Ljudi koji žive u dijaspori su na tome vrlo zahvalni“, dodaje on.

O reakcijama pratitelja prijenosa, vlč. Zrno kaže da su oni primarno organizirani zbog ljudi iz župa Srijemska Mitrovica, Laćarak i Erdevik. „Njihove reakcije su veoma pozitivne i vezane uz osjećaje zahvalnosti na svemu što se za njih čini. Tu je bio i stanoviti broj pratitelja koji ne žive na području župe, a porijeklom iz Mitrovice ili osobno poznaju svećenike, pa su se odlučili na praćenje vjerničkih sadržaja koji su se nudili u našoj župi. Javljali su se vjernici iz raznih mjesta u Hrvatskoj s kojima se osobno poznam, kao i iz Njemačke, gdje sam bio na prethodnoj službi“, kaže on. I župnik Világos imao je uglavnom pozitivna iskustva, iz kojih izvlači smjernice za takav pastoral. „Trebamo biti jednostavni i ne svrstavati se niti propagirati niti jednu kategoriju ljudi kojima komuniciramo Isusa“, kaže on.

Osim svakodnevnih euharistijskih slavlja, koja su bila prenošena iz sve tri župe, mons. Gyuris navodi da je na samom početku tih aktivnosti uveo rubriku „Riječ za život”. „Iz evanđelja dana uzeo sam jednu ili nekoliko rečenica kao geslo za taj dan i kratko komentirao uz prijedlog kako bi se evanđelje moglo živjeti. Uz prethodne najave, čitam odlomke iz knjige s. Emmanuel Maillard o Međugorju, prvo na hrvatskom pa na mađarskom jeziku, oko 15 minuta dvaput tjedno, a rubriku sam nazvao „Kraljica mira”. Oba sadržaja pogleda 40-70 osoba, no ne mogu suditi o tome koliko pozorno to čine”, kaže on. Za vlč. Zrnu postojale su dvije grupe pratitelja: oni koji su pratili uživo i oni koji su snimku gledali naknadno. Svakodnevno ih je bilo 40–45, a do večeri istoga dana broj pregleda bio je 90–100.  Tehnički mu je pomogao savjet i iskustvo kolege svećenika Siniše Tumbasa Loketića, župnika u Selenči (Subotička biskupija).

„S. Aneta Raič, koja je na službi u Srijemskoj Mitrovici, tehnički je postavila program i brinula se za sve programske predradnje. I mons. Gyurisu bila je dobrodošla tehnička pomoć mlađeg kolege svećenika. Osobni mobitel i internet, u inače maloj crkvi Sv. Margarete dovoljan je vlč. Miklósu za prijenose. Konačno, sugovornici se slažu da je preporuka i obavijest biskupa da vjernici prate svete čine, između ostaloga i prenošene putem interneta (u odluci o prekidu služenja misa s narodom od 19. ožujka) bila korisna. „S preporukom ili bez nje, osobno bih pristupio organiziranju prijenosa. Ostaviti vjernike bez vjerničke skrbi, u obliku u kojem je moguće, nikako nije dobro“.

Postavlja se pitanje nastavka korištenja društvenih mreža u pastoralu sada kada su dopušteni ograničeni skupovi vjernika. Vlč. Zrno kaže da je vrlo važno što se želi postići. „U pitanju je bilo neredovito stanje, a prestankom takvoga stanja ukinuti su online prijenosi jer se otvorila mogućnost koja nas vodi prema redovitosti života Crkve“, objašnjava on.

Mons. Gyuris je istog mišljenja, s time da zadržava kraće forme svakodnevnoga obraćanja pratiteljima putem društvene mreže, dok se iz crkve Sv. Margarete nastavljaju prijenosi svih misa. Vlč. Világos pojašnjava: „Nikada nismo iskusili pastoralnu situaciju u kojoj smo bili suočeni s izvanrednim stanjem, policijskim satom, zatvorenim crkvama i strahom naroda od bolesti. Cijela hijerarhija Crkve je počela razmišljati o tome kako nadići bolnu rasparčanost crkvene zajednice. Svećenici, biskupi pa čak i Papa počeli su prenositi mise, molitve i pobožnosti, osobito tijekom Velikog tjedna. No, moramo biti vrlo oprezni. Bogoslužje nije emisija nego čin zajednice koje putem interneta nema jer nije fizički skupa“, kaže on. „Ako me pitate kako bolje iskoristiti internet i društvene mreže u pastoralu, ne znam što odgovoriti. Ne zna ni Crkva, jer je to još uvijek novost u njezinom povijesnom hodu, čije granice nisu sasvim jasne“, zaključuje on.

U vremenu izvanrednog stanja aktivnost svećenika u internetskom pastoralu ogledala se i u prijenosima kateheza za mladež, molitvi i euharistijskom klanjanju. Na području Subotičke biskupije, osim redovitoga prijenosa putem Radio Marije Srbije, svakodnevni sadržaji namijenjeni vjernicima prenošeni su putem društvenih mreža različitom dinamikom iz 11 župa ili samostanskih crkvi na području Subotičke biskupije, u čemu su se angažirala 24 svećenika, i to na hrvatskom, mađarskom i slovačkom jeziku. Na području Zrenjaninske biskupije bilo ih je dvije, uz angažiranje trojice svećenika, na području Srijemske biskupije jedna, a na području Ruskokrsturske eparhije sv. Nikole za katolike bizantskog obreda tri. Redovito i svakodnevno mise su prenošene i iz kapelice Pohođenja Marijina koja se nalazi u Ordinarijatu Beogradske nadbiskupije.

Preuzeto sa: https://ika.hkm.hr

SKUPŠTINA BISKUPA ĐAKOVAČKO-OSJEČKE CRKVENE POKRAJINE U ĐAKOVU

25. svibanj 2020.

ĐAKOVO (TU) – U utorak 19. svibnja 2020. u Nadbiskupskom domu u Đakovu održana je 49. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine kojom je predsjedao nadbiskup metropolit mons. Đuro Hranić. Uz nadbiskupa metropolita u radu skupštine sudjelovali su: požeški biskup mons. Antun Škvorčević, đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić i pomoćni biskup đakovačko-osječki mons. Ivan Ćurić. Zbog trenutnih epidemioloških mjera u vremenu pandemije Covid-19 na skupštinu s područja Republike Srbije nije mogao doći srijemski biskup mons. Đuro Gašparović. Na skupštini je sudjelovao i kancelar Nadbiskupskog ordinarijata mr. sc. Drago Marković, a u jednom njezinu dijelu i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. sc. Vladimir Dugalić.

Susret je započeo molitvom Trećega časa te dobrodošlicom domaćina, nadbiskupa metropolita Đure Hranića. U svojim pozdravnim riječima nadbiskup je istaknuo radost zbog ponovnoga susreta i okupljanja biskupa, nakon dulje stanke prouzrokovane pandemijskom zarazom Covid-19, izražavajući osobitu povezanost sa srijemskim biskupom koji se nije mogao pridružiti skupštini. Nadbiskup je naglasio kako, i u prilikama ograničenja i poteškoća izazvanima opasnostima od zarazne bolesti, vjernički hod naših zajednica nije prestao, a vrijeme koje je pred nama nuka nas na razborite korake planiranja i vraćanja redovitoga crkvenoga života i djelovanja. Nadbiskup Hranić posebno je istaknuo duhovnu snagu i radost spomena 100. obljetnice rođenja svetoga pape Ivana Pavla II, koji je uvelike obilježio završetak prošloga i prijelaz u novo tisućljeće Crkve i svijeta. Njegova je osoba na poseban način utkana i u život naših biskupijskih zajednica te ga s osobitom zahvalnošću spominjemo kao utemeljitelja Požeške biskupije, te kao najdražeg ‘hodočasnika’ našem zavičaju prigodom njegova 3. apostolskoga posjeta Hrvatskoj i susreta s njim u Osijeku i Đakovu 7. lipnja 2003. godine. „Njegov nam apostolski žar i gorljivost ostaju poticaj i nadahnuće za sva naša nastojanja i evangelizacijsko djelovanje u povjerenim nam biskupijama“, istaknuo je nadbiskup Hranić.

U radnome dijelu susreta biskupi su razmatrali brojne sadašnje izazove s kojima se susreću pojedinci, obitelji i društvo na području Slavonije, Baranje i Srijema, što je nezaobilazno povezano i s djelovanjem i ostvarivanjem poslanja Crkve. S obzirom na snažno prisutan problem iseljavanja i demografske krize, što je snažno pogodilo, i još uvijek pogađa, prostore na kojima se nalaze biskupije Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, valjat će uzeti u obzir i najnovije okolnosti, uzrokovane preventivnim mjerama i opasnostima od širenja zarazne bolesti. To svojevrsno „novo stanje“ zahtjeva pomake na različitim životnim područjima, a u konkretnom planiranju i djelovanju zavrjeđuje, također, i posebnu pozornost Crkve i njezine pastoralne brige. Nove su okolnosti na još snažniji način otkrile i osobitu vrijednost pojedinih eklezioloških stvarnosti, posebno ‘kućne Crkve’, molitve u obitelji i solidarnosti, kao i važnosti sudjelovanja u liturgijskom i sakramentalnom životu. U novonastalim okolnostima mogli su se uočiti i veoma lijepi i vrijedni koraci, kojima se nastojala posredovati Kristova Radosna vijest, koristeći pritom moderna sredstva društvenog priopćavanja, što može biti snažan poticaj na stvaranje nove kulture i ozračja, ne samo kad je u pitanju dijalog Crkve i medija, već i snažniju uporabu medijske komunikacije u ostvarivanju evangelizacijskoga poslanja Crkve. Pojedine vidove socijalnih i gospodarskih prilika u našim krajevima te njihovu perspektivu sa stajališta socijalnog nauka Crkve predstavio je mons. dr. Dugalić. U drugom dijelu radnoga susreta biskupi su se posvetili pitanjima vezanima uz organizaciju i djelovanje crkvenoga sustava za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, i to u svjetlu motuproprija pape Franje „Vi ste svjetlost svijeta“, kao i drugih dokumenata prema kojima se oblikuju upute i smjernice Hrvatske biskupske konferencije.

Preuzeto sa: http://djos.hr

PROSLAVA SVETOG IVANA NEPOMUKA I CRKVENI GOD U GIBARCU

19. svibanj 2020.

GIBARAC (TU) – Župa Sveti Ivan Nepomuk u Gibarcu proslavila je 16. svibnja 2020. godine nebeskog župe i župne crkve. Misno slavlje predvodio je župni upravitelj vlč. Nikica Bošnjaković u zajedništvu sa manjim brojem vjernika, župljana ove župe i tek nekoliko hodočasnika iz okolnih mjesta, poštujući propise vezane uz aktualnu situaciju epidemije izazvane korona virusu u svijetu i kod nas. Radi toga što su zatvorene granice između Srbije i Hrvatske ove godine po prvi put nisu mogli doći Gibarčani raseljeni po Republici Hrvatskoj, te je patron ove srijemske župe proslavljen skromnije nego prijašnjih godina.

Župni upravitelj Bošnjaković je u homiliji istaknuo primjer svetog Ivana Nepomuka kojega trebamo slijediti u svakodnevnom životu. Naglasio je kako je šutnja ovoga sveca za nas najveća poruka, a ta je da se treba pokoravati Bogu, a ne sebi, a ne ljudima. Tako nam je sveti Ivan ostavio sebe kao svjetlo koje nam pokazuje kako služiti Bogu i ljudima. Naglasio je i  pozvao vjernike da se zapitaju kako oni služe Bogu, što je njihova briga u životu, da li da kroz život prođu ostavljajući iza sebe materijalno, ili žive kao što su činili svi sveci, brinući se za vječnost. Svaki svetac živi za vječno, a svjedočanstvom svojega života i nas poziva na takav stav. Također je naglasio da sveci žive po Božjim mjerilima, a ne kao da će zauvijek ostati na zemlji, na što je pozvan svaki vjernik. Osvrnuvši se na evanđelje i Isusove riječi: »Svi će vas zamrziti zbog imena mojega« (Lk 12,17), vlč. Bošnjaković je kazao kako je nekada teško slijediti Isusov nauk, jer to ne prija ljudima u našoj okolini. Tako je bilo i sa svetim Ivanom Nepomukom, ali on se nije htio dodvoriti svijetu, tj. kralju, nego je ostao vjeran Bogu, zato je izgubio život. Isus želi da i mi budemo tako ustrajni i čvrsto se držimo njega, a on će nam pomoći u našoj borbi da živimo za vječnost.

Vjernici su se po završetku misnog slavlja okupili u župnom dvorištu i, poštujući mjere opreza, popričali i počastili se pripremljenim domjenkom.

Ana Hodak

UPUTE KATOLIČKIH BISKUPA U REPUBLICI SRBIJI SVEĆENICIMA I VJERNICIMA LAICIMA O SLAVLJENJU SVETIH MISA I DRUGIH LITURGIJSKIH SLAVLJA NAKON UKIDANJA VANREDNOG STANJA

09. svibanj 2020.

Draga braćo i sestre!

 

Raduje nas što su se stekli uvjeti, počevši od 7.5.2020., da u našoj zemlji budu ukinuti vanredno stanje i Uredba kojom su bila zabranjena sva javna okupljanja. Zato ovdje ponajprije zahvaljujemo svima koji vode brigu o našem zdravlju, a jednako tako i vama, dragi svećenici i vjernici laici, što ste se odgovorno pridržavali naših Odredbi veznih za obustavu liturgijskih slavlja s narodom za vrijeme trajanja vanrednog stanja, koje su stupile na snagu 19.03.2020. Vjerujemo da je ta, za sve nas tako teška i bolna mjera, pomogla usporavanju širenja pandemije, čime su se stekli uvjeti da se ovim aktom te Odredbe opozovu i da se donesu ove Upute o slavljenima svetih misa i drugih liturgijskih slavlja nakon ukidanja vanrednog stanja.

 

Istina, pandemija još nije prestala, te vas molimo da se prema preporukama epidemioloških službi pridržavamo ovih uputa, kako bismo se kao društvena zajednica izborili s ovom zarazom izazvanom korona virusom. Stoga će se od pete uskrsne nedjelje, 10.05.2020., u našim crkvama ponovno slaviti javna liturgijska slavlja s narodom uz pridržavanje ovih uputa, pri čemu je naglasak stavljen na fizičko distanciranje:

 

  1. Crkve se prije otvaranja trebaju dezinficirati, osobito kvake, klupe, stolice i svi oni dijelovi s kojima vjernici neposredno dolaze u doticaj. Ispred svakog ulaza neka bude postavljen otirač (barijera) natopljen dezinfekcijskim sredstvom, a kod svakog ulaza neka na vidnom mjestu bude postavljeno sredstvo za dezinfekciju ruku. Poštujući udaljenost od 2 metra u svim pravcima, neka se u crkvi označe (moguće je to učiniti krep trakom ili čime sličnim) sva mjesta na kojima vjernici mogu sjediti ili stajati, tako da za svaku osobu budu osigurana 4 kvadratna metra prostora. Prema ovim parametrima neka na ulazu u crkvu bude istaknut broj osoba koje se istovremeno mogu nalaziti u njoj, s tim da – prema odredbi mjerodavnih vlasti – taj broj zasada ne smije prijeći 50. Iz klupa neka se uklone molitvenici i pjesmarice.
  2. Kad se crkva otvori, neka se vrata sve vrijeme drže otvorenima da ih vjernici pri ulasku/izlasku ne moraju dodirivati, a posude za blagoslovljenu vodu neka i dalje ostanu prazne. Pri ulasku svaki posjetitelj treba dezinficirati ruke, te u crkvi sve vrijeme nositi zaštitnu masku preko usta i nosa – ovo se ne odnosi na svećenika i kantora tijekom vršenja službe –, a preporučuje se i nošenje rukavica. Neka se po mogućnosti osigura određeni broj zaštitnih maski, koje bi se poklonile vjernicima koji u crkvu dođu bez zaštitne maske.Nakon svake svete mise i/ili pobožnosti, potrebno je dezinficirati sve s čim su vjernici dolazili u kontakt.
  3. Za nedjeljna misna slavlja neka se u svakoj crkvi odrede redari, koji će obavezno nositi maske i rukavice. Kod ulaza u crkvu oni će svakom vjerniku pri dolasku poprskati ruke sredstvom za dezinfekciju, voditi računa da svatko nosi zaštitnu masku i paziti da broj vjernika u crkvi ne prijeđe ograničeni broj mjesta. Nadalje, ostalim vjernicima oni će pomagati oko pridržavanja svih preventivnih mjera, osobito čuvanja potrebne međusobne udaljenosti, što važi i za zbor i za ministrante, dok se to ne odnosi na članove iste obitelji odnosno domaćinstva. Gdje to prilike zahtijevaju, neka se vjernicima koji ne budu mogli ući u crkvu omogući praćenje svete mise izvan crkve, preko ozvučenja, a tamo gdje za to ima potrebe i mogućnosti neka se svete mise slave na otvorenom, uz poštovanje mjera fizičkog razmaka i ograničenja od 50 osoba  na skupu, koje važi i za skupove na otvorenom.
  4. Može se uvesti još jedna misa ili privremeno izmijeniti raspored nedjeljnih svetih misa, za vrijeme trajanja pandemije, u onim župama gdje župnici procijene da sadašnji raspored ne može zadovoljiti postavljene uvjete.
  5. Poslužitelji koji pripravljaju darove (kruh i vino) za svetu misu, kao i liturgijsko posuđe i knjige, neka prethodno dezinficiraju ruke i nose zaštitnu masku. Ciborij s hostijama, kaleži drugo liturgijsko posuđe neka sve vrijeme budu pokriveni. Poslužitelji koji prikupljaju milostinju neka nose zaštitne maske i rukavice, a prikupljanje neka se tako upriliči da vjernici rukama ne dolaze u kontakt sa škrabicom, a neka se izbjegne i to da vjernici jedni drugima dodaju košaricu za milostinju.
  1. Svećenik koji slavi svetu misu, neka neposredno prije početka svete mise dezinficira ruke, a isto to neka ponovi prije prinosa darova. Kod prinosa neka svi darovi sve vrijeme, uključujući i samu posvetu, ostanu pokriveni kako ih se ne bi kapljično onečistilo. U svetim misama se do daljnjeg izostavlja davanje mira pružanjem ruke. Neka svećenik/djelitelj svete pričesti prije nego uzme ciborij za pričešćivanje stavi zaštitnu masku i dezinficira ruke. Sveta pričest neka se dijeli isključivo na ruku i to tako da za vrijeme pričesti vjernici nemaju rukavice na rukama nastojeći da se izbjegne svaki fizički kontakt između svećenika/djelitelja svete pričesti i vjernika, a ciborij neka se drži većim dijelom prekrivenim (poklopcem ili folijom). Pri dolasku na pričest, neka redari pomognu vjernicima da čuvaju propisano rastojanje. Tijekom podjele pričesti neka se djeci ne stavlja križić. Nakon podjele pričesti neka svećenik/djelitelj pričesti dezinficira ruke.
  2. U koncelebriranim slavljima neka glavni slavitelj, nakon što je dezinficirao ruke, sam pojedinačno podijeli hostije koncelebrantima, te neka se on pričesti pod obje prilike, a ostali samo blagovanjem Tijela Kristovog.
  3. Vjernicima koji nisu u mogućnosti doći na svetu misu, bilo zbog bolesti, bilo zbog opravdanog razloga u savjesti ili radi zaštite od zaraze, prema odredbama Zakonika kanonskog prava (kan. 87 § 1), osobito starijima, i dalje dajemo oprost od obaveze sudjelovanja na nedjeljnoj misi dok su ove upute na snazi. Ujedno tim osobama preporučujemo da nedjeljom svetu misu prate putem medija, te ih potičemo na duhovnu pričest tako da sebi posvješćuju stvarnu Isusovu prisutnost u euharistiji i bude želju za sjedinjenjem s Njim, a neka toga dana više vremena posvete molitvi.
  4. Za ispovijed se preporučuje prostor (crkva, sakristija ili dvorana), u kojem je moguće čuvati potreban fizički razmak, ili na otvorenom, a klasične ispovjedaonice neka se nikako ne koriste. Ispovjednik i pokornik neka nose zaštitne maske, a vjernici koji čekaju na ispovijed neka se pridržavaju potrebnog fizičkog razmaka. Imajući u vidu da vjernici nisu mogli pristupiti uskrsnim ispovijedima, preporučuje se župnicima da organiziraju velike ispovijedi, tako da više svećenika po jedan cijeli dan bude na raspolaganju vjernicima za ispovijed u dotičnoj župi, pri čemu je nužno poštovati sve preventivne mjere. Neka nas sve pri tomu vodi svećenička solidarnost i strpljivost kako bismo vjernicima omogućili slaviti osobni sakrament pomirenja.
  5. Sakramenti krštenja i ženidbe mogu se slaviti uz poštovanje svih preventivnih mjera. Neka i svećenik koristi zaštitnu masku u onim dijelovima obreda u kojima ne može držati potreban fizički razmak. Obredne geste koje uključuju dodir, treba svesti na najmanju moguću mjeru ili izbjegavati. Krštenja se vrše isključivo polijevanjem i to vodom blagoslovljenom unutar obreda.
  6. Prilikom podjeljivanja sakramenta bolesničkog pomazanja, prije dolaska kod bolesnika, neka svećenik stavi jednokratnu zaštitnu masku i rukavice. Bolnički kapelani i svećenici, koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama, trebaju slijediti upute spomenutih mjerodavnih ustanova za prevenciju zaraze.
  7. Za obred sprovoda neka se poštuju sve preventivne mjere, osobito neka se vodi računa o fizičkoj distanci, a gdje je to moguće neka se obred vrši vani ispred kapele odnosno mrtvačnice.
  8. Slavlja prve pričesti, prve ispovijedi i krizme do daljnjega se odgađaju, sve dok ne bude proglašen kraj pandemije.
  9. Župna kateheza i druge župne aktivnosti odgađaju se do daljnjega. Sastanci, kako u zatvorenom prostoru tako i na otvorenom, neka se održavaju isključivo ako su pastoralno opravdani i ako se mogu ispoštovati propisane preventivne mjere. Pučke pobožnosti i drugi događaji unutar crkve mogu se održavati uz jednako obdržavanje svih preventivnih mjera, ali neka ne budu neposredno prije odnosno poslije svete mise.
  10. Župni, biskupijski i drugi crkveni uredi neka budu otvoreni, a vjernicima se i dalje preporučuje, kada god je to moguće, da se navedenim ustanovama obraćaju telefonom ili elektroničkom poštom.

 

Dragi vjernici, dok u ovo uskrsno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove slavne pobjede nad smrću i grijehom, sjetimo se onih koji proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti i straha, te im budimo blizu svojim molitvama, žrtvom i ljubavlju.

 

Po zagovoru naše nebeske Majke, Blažene Djevice Marije, na sve vas i na cijelu našu zemlju zazivamo Božji blagoslov!

 

 

Vaši biskupi:

 

 

Mons. Stanislav Hočevar SDB, v.r.

nadbiskup i metropolit beogradski

 

Mons. DjuraDžudžar, v.r.

eparhijski biskup za grkokatolike

 

Mons. JánosPénzes, v.r.

biskup subotički

 

Mons. Đuro Gašparović, v.r.

biskup srijemski

 

Mons. Martin Roos, v.r.

umirovljeni biskup temišvarski i

apostolski upravitelj zrenjaninski

 

 

USKRSNA PORUKA BISKUPA ĐURE GAŠPAROVIĆA 2020. GODINE

12. travanj 2020.

SRIJEMSKI BISKUP - EPISCOPUS SIRMIENSIS

 

USKRSNA PORUKA BISKUPA ĐURE GAŠPAROVIĆA 2020.

Draga braćo svećenici, braćo i sestre u Kristu Uskrslome!

U ovo vrijeme teške situacije zbog koronavirusa kliče danas sveta Crkva slavno uskrslom Spasitelju. Nema sumnje da je za svakoga od nas Uskrs izvor nesebične radosti premda tu radost ne možemo iskazati zajedništvom u misnim slavljima u crkvama. Zato Uskrs ove godine slavimo u obiteljima sjedinjeni duhom sa svima koji slave u zatvorenim crkvama. Uskrsni navještaj širi se danas u Crkvi diljem svijeta: Krist je uskrsnuo i on je Gospodin živih i mrtvih. U noći, svjetlijoj od dana, svemogući Bog, koji je svojom riječju stvorio nebo i zemlju a čovjeka na svoju sliku i priliku, zove na besmrtni život novog čovjeka, Isusa iz Nazareta, sina Božjega i sina Marijina.

Uskrsnućem svojim Isus je pobjedio i smrt i grob, a pobjedit će i bolest i nevolju naših dana. Snaga smrti i groba nije Isusa mogla zadržati u svojoj tami, jer je ljubio svoje, ljubio ih je iznad svake moći i sile, ljubio ih je do kraja. Zato njegovo uskrsnuće je pobjeda ljubavi nad mržnjom, života nad smrću. Svojim uskrsnućem Isus je pobijedio pakao i sotonu. Onaj koji je nekoć slavio slavlje na drvetu u zemaljskom raju, na drvetu križa doživio je potpuni poraz.

Svojim uskrsnuće, Isus je pobijedio i sve protivnike istine. U prvom redu nevjeru i laž svojih progonitelja koji unatoč mnogim čudesima nisu htjeli vjerovati u njegovo Božansko poslanje.

Svojim uskrsnućem Isus je pobijedio i slabu vjeru samih svojih učenika. Raspršio je sve njihove sumnje. Oni su se osvjedočili o istinitosti njegova uskrsnuća.

Svojim uskrsnućem Isus otkriva istinu o čovjeku, o životu i o Bogu. On nam pokazuje put kojim nam je ići i cilj za koji nam se valja boriti. On je naš put, istina i život. Živimo u svijetu koji je ispunjen tjeskobama, nepravdama, bolestima. Ali u isto vrijeme živimo u vjeri u Krista i vjeri Kristu. Vjerujemo u Kristovo uskrsnuće. Mi vjerujemo da je Krist uskrsnuo, ali u isto vrijeme mi vjerujemo da naš život na zemlji ima smisla. Ako se ispunjaju pravila Božjega kraljevstva na zemlji, za to Boga hvalimo. Ako li nas okruži nevolja, nepravda, trpljenje, bolest i smrt, znamo da se time suobličujemo Kristu patniku, Kristu raspetome, koji je nakon svoje smrti uskrsnuo i tako u sebi pomirio Boga i čovjeka.

Mi trebamo i želimo biti nositelji Kristova mira, Kristove nade, mi trebamo biti nositelji radosne vijesti koja glasi: Krist je uskrsno od mrtvih. S njime i mi već ovdje na zemlji postajemo dionici njegova spasenja. Po tome se svima nama već ovdje na zemlji daje predokus vječne sreće. Zato nam je u ovim vremenima potrebna proslava Uskrsa, potreban nam je Uskrs.

Uskrs je potreban srcima koja više ne vjeruju u smisao i snagu prijateljstva i stvarne dobrote. Uskrs je potreban svima koji misle da je praštanje slabost, svima koji vlastitim životom poštenja prkose svakom zlu i svim zlim silama. Uskrs je potreban svima nama kad u životu dopustimo da klica mržnje, zla i osvete dotakne prostor naše duše. Uskrs je potreban mladima koji stoje pred osnivanjem obitelji, pred početkom novoga života u ostvarenju življene ljubavi. Potreban je obiteljima čiji su se članovi umorili u obiteljskoj ljubavi, te misle da više ne mogu praštati i miriti se. Uskrs je potreban onima koji su na kraju svog ovozemaljskog hoda kako bi osjetili da će svako učinjeno dobro biti nagrađeno.

Neka po ovom Uskrsu u našim životima uskrsne nova radost koja je jača od svega. Neka nestane straha i neizvjesnosti, neka nestane bolesti i tame. Zašto čovjeku ne bi bilo dopušteno da živi sretno i smireno? Da živi u onom miru koji mu je donio uskrsli Krist kad je rekao: Mir vama!

Kristov mir želim svima Vama draga braćo i sestre, dragi svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjeroučitelji, župni suradnici i Vama svima koji ste promicatelji Isusovih vrednota u društvenom, kulturnom i javnom životu i molim Gospodina da Vam da radost i nadu Uskrsa. Želim da Gospodinovo uskrsnuće prožme naša bića i naše vrijeme, te čestitam svima Kristovo uskrsnuće. Sretan Uskrs!

 

                                                                                X Đuro Gašparović

                                                                                      biskup

UPUTE SVEĆENICIMA TIJEKOM VANREDNOG STANJA

02. travanj 2020.

Dragi svećenici!

 

Ovu tešku situaciju epidemije izazvane korona virusom svi mi teško proživljavamo, osobito zbog odsustva vjernika s misnih slavlja i u svakodnevnom životu naših župa. Ipak, ne malakšimo duhom, nego ustrajmo u molitvi i radosnoj nadi, kako bismo mogli doživjeti blizinu Gospodina koji nas „tješi u svakoj našoj nevolji da bismo i mi sve koji su u nevolji mogli tješiti onom utjehom kojom nas same tješi Bog“ (2Kor 1,4). Prihvatimo stoga i iskoristimo ovo vrijeme „pustinje“ kao prigodu za vlastito obraćenje i intenzivniji susret s Gospodinom.

Ujedno, dio vremena posvetimo administraciji, osobito ukoliko ju uslijed drugih obveza i pastoralnog angažmana nismo uspjeli cjelovito voditi, pa je ovo dobra prigoda da nadoknadimo sve manjkavosti.

Ovdje vam želimo pružiti nekoliko općenitih uputa glede snalaženja tijekom vanrednog stanja, kao i smjernice za proslavu Velikog tjedna i Uskrsa, a prilažemo vam i Dekrete Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Apostolske pokorničarne, koji se odnose na ovu izvanrednu situaciju.

 

OPĆE UPUTE I OBAVIJESTI

 

-               Odredbe o obustavi svih javnih bogoštovlja, koje su stupile na snagu 19.03.2020. u 12 sati, do daljnjeg ostaju na snazi, pa Vas stoga pozivamo da ih se striktno pridržavate. Osobito treba paziti da naše djelovanje ne izazove razdor među vjernicima, ukoliko unatoč zabrane pojedince ipak pripuštamo sakramentima, dok većina ostaje uskraćena. Pozovimo vjernike da putem medija prate liturgijska slavlja, te da u svojim domovima više vremena posvete molitvi, kako osobnoj tako i zajedničkoj, kao i čitanju Svetog pisma. Za slavlje dana Gospodnjeg u obitelji zbog zapriječenosti sudjelovanja na misi mogu se koristiti tekstovi pripravljeni za tu prigodu, koji se nalaze na linku: www.hilp.hr.

-               Sveta pričest se može podijeliti samo i isključivo kao popudbina, dok ostale vjernike potaknimo na duhovnu pričest, te ih uputimo na prigodne molitve za taj čin vjere. Nipošto nije dopušteno svetu pričest dijeliti izvan svete mise, pa ni na svetkovinu Uskrsa.

-               Pojedinačne svete ispovijedi se do daljnjeg odgađaju, a vjernicima koji bi se željeli ispovjediti preporučimo savršeno pokajanje, poučavajući ih da ono „oprašta lake grijehe, a postiže i oproštenje teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće“ (KKK 1452). Ovdje podsjećamo da se posredstvom telefona i drugih sredstava komunikacije nikako i ni pod kojim uvjetima ne može podijeliti sakramentalno odrješenje grijeha.

-               Opće odrješenje, za koje smo vam u odredbama od 19.03.2020. po točkom 7 dali ovlast, u sadašnjoj situaciji ipak nije provedivo. Naime, primjena općeg odrješenja pretpostavlja postojanje velike potrebe i istodobnu prisutnost većeg broja vjernika (usp. kan. 961-963), što u sadašnjim okolnostima nikako nije moguće, te ovdje pojašnjavamo da kod nas ne postoji stanje u kojem bi se mogla primijeniti navedena mogućnost.

-               Bolesničko pomazanje neka se podjeljuje samo i isključivo u smrtnoj pogibelji, poštujući sve mjere opreza i zaštite od zaraze, a dovoljno je pomazanje samo na jednom dijelu tijela, pri čemu se može poslužiti i pomagalom (npr. štapićem za uši), uz izgovaranje propisane formule (kan. 1000).

-               Obred sprovoda neka bude kratak, uz najvažnije molitve, čitanje samo jednog odlomka iz Svetoga pisma i bez homilije. Neka se obred po mogućnosti obavlja napolju. Ukoliko župnik, zbog zabrane izlaska starijim osobama od 65 godina, ne može izići obaviti sprovod, a da u okolici nema drugog klerika koji bi ga u tomu mogao zamijeniti, biskupi će u dogovoru s župnikom odrediti prikladnog laika koji će u ovoj iznimnoj situaciji predvoditi sprovodne obrede. Kod prijave sprovoda podsjetimo rodbinu da na obredu može biti prisutno samo nekoliko najbližih članova obitelji pokojnika, što je također propisano zaključkom Vlade (Sl. glasnik RS 43, od 27.03.2020.), dok briga o poštovanju te preporuke spada na civilne vlasti, a ne na službenika crkve.

-               Termini prvih pričesti i krizmi neka se u svim župama odgode do daljnjeg, a novi termini će se blagovremeno moći odrediti nakon što bude prošla epidemija i bude ukinuto vanredno stanje.

-               Obveza služenja mise „pro populo“ odnosno za narod (usp. kan 534) jednako važi za sve župnike i upravitelje župa, s tim da ukoliko na određenu nedjelju ili zapovijedani blagdan u njegovoj biskupiji već ima primljenu vezanu nakanu, iznimno – dok traje vanredno stanje – toj obvezi može udovoljiti koji drugi dan u tjednu.

 

 VELIKI TJEDAN I USKRS

 

Hvalevrijedne su inicijative svećenika koji liturgijska slavlja prenose putem medija i interneta, te na taj način vjernicima omogućuju da se duhom uključe u liturgijska događanja. Pri tomu je važno paziti na dostojanstvo samoga slavlja, u čijem središtu nije celebrant nego Gospodin koga slavimo.

 

Cvjetnica

-               Za Spomen Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem neka se uzme treći oblik (usp. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Dekret 154/20 od 25.03.2020. [u daljnjem tekstu: Dekret 154/20]), kako to donosi Rimski Misal (od br. 16 pa nadalje), a ukoliko ima grančica, one se mogu blagosloviti (br. 5 i 6), te se misa nastavlja pokajničkim činom.

-               Ukoliko se grančice blagoslivljaju, neka se one poslije mise odlože na prikladno mjesto u crkvi ili ispred nje, kako bi ih vjernici – koji pojedinačno budu dolazili u crkvu – mogli uzeti i ponijeti kućama.

Misa posvete ulja

-               Misa posvete ulja se odlaže, a termin će u svakoj Nad/Biskupiji biti naknadno određen (usp. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Dekret 153/20 od 19.03.2020. [u daljnjem tekstu: Dekret 153/20] i Dekret 154/20).

-               U slučaju potrebe, svećenici neka koriste bolesničko ulje od prošle godine.

Misa večere Gospodnje

-               Za slavljenje Misa večere Gospodnje bez naroda ove se godine svećenicima izvanredno daje ovlast (usp. Dekreti 153/20 i 154/20).

-               Pranje nogu i procesija na kraju mise se izostavljaju, a Svetotajstvo neka se ostavi u svetohraništu (usp. Dekreti 153/20 i 154/20). Neka svećenici prema mogućnostima odvoje vremena za „getsemansku uru“ odnosno za klanjanje.

-               Oltar neka se ogoli, kako to predviđa Rimski misal (br. 19), te iznesu križevi, a oni koji ostanu u crkvi, ukoliko je moguće, neka se zastru.

-               Večernju molitvu neka izmole oni svećenici koji ne budu u mogućnosti slaviti Misu večere Gospodnje.

Veliki petak

-               Podsjetimo vjernike da je na ovaj dan strogi post i nemrs, a ove godine ga u ovoj teškoj situaciji uzmimo još ozbiljnije, te ga namijenimo za oslobođenje od pošasti zaraze korona virusom.

-               Ukoliko bude mogućnosti da vjernici pojedinačno dođu u crkvu, omogućimo im da je nađu otvorenu, a na ulazu neka vidno bude istaknuto da unutra istovremeno ne smije biti više od 5 osoba. Neka se križ nikako ne stavlja tako da ga vjernici mogu dodirivati ili ljubiti. Tamo gdje je to moguće neka se u predvečer pripravi „Božji grob“.

Služba Muke Gospodnje

-               U službi Muke Gospodnje, gdje postoje uvjeti da se ona dostojanstveno obavi, neka se doda

XI. zaziv Sveopće molitve iz priloga.

-               Večernju molitvu neka izmole oni svećenici koji nemaju mogućnosti dostojanstveno obaviti službu Muke Gospodnje, a namjesto Prošnji neka uzmu Sveopću molitvu iz obreda službe Muke Gospodnje dodajući kao XI. zaziv molitvu iz priloga.

 

Velika subota

-               Ukoliko je moguće neka crkva bude otvorena kako bi vjernici imali mogućnosti pojedinačno ući i pomoliti se.

-               U župama gdje se običava blagosloviti jelo, neka se župnici pobrinu da vjernicima dostave prigodnu molitvu – prijedlog dostavljamo u prilogu – te neka oni na uskrsno jutro u svojim domovima blagoslove jelo.

 

Vazmeno bdjenje

-               U Vazmenom bdjenju, gdje postoje uvjeti da se ono dostojanstveno proslavi, neka se izostavi paljenje vatre, nego upalivši uskrsnu svijeću i izostavivši procesiju, neka se navijesti vazmeni hvalospjev (Exsultet), a u Krsnoj službi neka se samo obnove krsna obećanja, bez blagoslova zdenca (usp. Dekreti 153/20 i 154/20). Ostalo u bdjenju je prema rubrikama. Onamo gdje je običaj na kraju mise imati uskrsnu procesiju, ovaj put se i ona izostavlja.

-               Službu čitanja neka izmole oni svećenici koji nemaju mogućnosti dostojanstveno proslaviti Vazmeno bdjenje, pri čemu se preporučuje da uzmu sva čitanja s njihovim hvalospjevima i molitvama iz Službe riječi obreda Vazmenog bdjenja.

 

Dragi svećenici, iako je naše javno djelovanje zbog epidemije vrlo ograničeno, pozvani smo skrovito živjeti svoje svećeničko poslanje osobnom molitvom, razmatranjem Božje riječi i slavljenjem svete misne žrtve. Krijepimo se obilno tom duhovnom hranom, kako bismo u ovo vrijeme velike kušnje vjernicima i cijelom svijetu mogli pružati utjehu i nadu. Neka naše riječi ljudima donose mir, ulijevaju pouzdanje u Božju providnost i pružaju utjehu osobito onima, čije duše ovih dana tište tjeskoba i strah.

Neka sve nas duboko proživljavanje vazmenih otajstava učvrsti u zajedništvu. Ne zaboravimo, Gospodin nam i danas govori svakomu od nas i cijelomu čovječanstvu: Hrabro! Ne bojte se! Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta (usp. Mt 14,27. 28,20).

U tom duhu svima vama želimo blagoslovljen Veliki tjedan i sretan Uskrs!

 

Vaši biskupi:

Mons. Stanislav Hočevar SDB, s.r. nadbiskup i metropolit beogradski

Mons. Djura Džudžar, s.r. eparhijski biskup za grkokatolike

Mons. János Pénzes, s.r. biskup subotički

Mons. Đuro Gašparović, s.r. biskup srijemski

Mons. Martin Roos, s.r. umirovljeni biskup temišvarski i apostolski upravitelj zrenjaninski

  
   
   

 

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata

 Ur. br. 153/20

ODLUKA

U vremenu Covid-19

 

U teškom vremenu u kojem živimo zbog pandemije Covid-19, a s obzirom na spriječenost zajedničarskog slavljenja bogoslužja u crkvi sukladno uputama biskupâ za područja pod njihovom nadležnošću, ovoj su Kongregaciji pristigli brojni upiti vezani uz nadolazeće uskrsne blagdane. U vezi s tim daju se sljedeće opće upute te neki prijedlozi biskupima.

 

1   – O datumu slavljenja Uskrsa. Uskrs, to središte liturgijske godine, nije blagdan poput ostalih: vazmeno trodnevlje, kojem prethodi korizma i kojem je kruna Pedesetnica, ne može se pomicati.

 

2   – Misa posvete ulja. Pošto razmotri konkretne prilike u pojedinim zemljama, biskup je ima pravo odgoditi za neki kasniji datum.

 

3. – Upute za vazmeno trodnevlje.

 

Tamo gdje su građanske i crkvene vlasti dale ograničenja za slavljenje vazmenog trodnevlja valja se držati sljedećeg.

 

Biskupi će, u dogovoru s biskupskom konferencijom, dati upute kako bi u stolnoj crkvi i u župnim crkvama, iako bez fizičkog sudjelovanja vjernikâ, biskup i župnici slavili liturgijska otajstva vazmenog trodnevlja, obavijestivši vjernike o vremenu početka slavlja tako da se

mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U ovoj prilici su korisni izravni (ne snimljeni) prijenosi putem televizije ili interneta.

 

Neka biskupska konferencija i pojedine biskupije ne propuste pružiti sredstva koja će poslužiti kao pomoć obiteljskoj i osobnoj molitvi.

 

Na Veliki četvrtak, u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća, svećenici iz župe mogu koncelebrirati Misu večere Gospodnje; svim se svećenicima, iznimno, daje odobrenje da na taj dan na prikladnom mjestu slave misu bez naroda. Pranje nogu, koje je već po sebi neobavezno, izostavlja se. Na kraju Mise večere Gospodnje izostavlja se procesija, a Svetotajstvo se pohranjuje u svetohranište.

Svećenici koji nemaju mogućnost slaviti misu mole Večernju (usp. Liturgija časova).

 

Veliki petak. U stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća, biskup/župnik slavi Obrede Muke Gospodnje. Dijecezanski biskup će se pobrinuti da se u sveopću molitvu uvrsti posebnu nakanu za bolesne, umrle i one koje je obuzeo osjećaj beznađa (usp. Rimski misal str. 187, br. 12)

 

Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega. Vazmeno bdjenje: slavi se samo u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća.

Na “početku bdjenja ili u Službi svjetla” izostavlja se paljenje vatre, pali se svijeća i, uz izostavljanje procesije, izvodi se Hvalospjev uskrsnoj svijeći (Exsultet). Slijedi “Služba


riječi”. U “Krsnoj službi” samo se obnavljaju krsna obećanja (usp. Rimski misal, str. 226, br. 46). Slijedi potom “Euharistijska služba”.

 

Oni koji se ni na koji način ne mogu pridružiti vazmenom bdjenju koje se slavi u crkvi, neka mole Službu čitanja određenu za Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega (usp. Liturgija časova).

 

Odluku vezanu uz samostane, sjemeništa i bogoslovije te redovničke zajednice treba donijeti dijecezanski biskup.

 

Izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i vazmenog trodnevlja mogu se, prema sudu dijecezanskog biskupa, prebaciti na neke druge pogodne dane, npr. 14. i 15. rujna.

 

Po nalogu Vrhovnoga svećenika dano samo za ovu 2020. godinu.

 

Iz sjedišta Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata, 19. ožujka 2020., svetkovina svetog Josipa, zaštitnika sveopće Crkve.

 

Robert kardinal Sarah

prefekt

 + Arthur Roche

nadbiskup tajnik

 

 

 

Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata

 

Ur. br. 154/20

ODLUKA
U vremenu Covid-19 (II)

S obzirom na brzo širenje pandemije Covid-19 i uzimajući u obzir opažanja koja su pristigla od biskupskih konferencija ova Kongregacija nudi s tim usklađene opće upute i prijedloge koji su već dani biskupima u prethodnoj odluci od 19. ožujka 2020. godine.

 

Budući da se datum Uskrsa ne može prenijeti na neki drugi datum u zemljama pogođenim bolešću i u kojima su na snazi ograničenja vezana uz okupljanje i kretanje osoba, neka biskupi i svećenici slave obrede Velikog tjedna bez sudjelovanja naroda i na prikladnom mjestu, izbjegavajući koncelebraciju i izostavljajući pružanje mira.

 

Neka vjernici budu obaviješteni o vremenu početka slavljâ tako da se mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U tome su od pomoći prijenosi uživo (ne snimljeni) putem

televizije ili interneta. U svakom slučaju ostaje važno posvetiti odgovarajuće vrijeme molitvi, pridajući prije svega važnost časoslovu (Liturgija časova).

 

Neka biskupske konferencije i pojedine biskupije ne propuste pružiti sredstva koja će poslužiti kao pomoć obiteljskoj i osobnoj molitvi.

 

  1. – Cvjetnica. Spomen Gospodinova ulaska u Jeruzalem neka se slavi unutar crkvenog zdanja; u stolnim crkvama neka se primjenjuje drugi oblik predviđen Rimskim misalom, a u župnim crkvama i na drugim mjestima treći oblik.

 

  1. – Misa posvete ulja. Pošto razmotri konkretne prilike u pojedinim zemljama, biskupske konferencije moći će dati upute o eventualnom prebacivanju na neki drugi datum.

 

  1. – Veliki četvrtak. Pranje nogu, koje je već po sebi neobavezno, izostavlja se. Na kraju Mise večere Gospodnje izostavlja se također procesija, a Svetotajstvo se pohranjuje u

svetohranište. Na taj se dan prezbiterima iznimno dopušta slaviti misu na prikladnome mjestu bez sudjelovanja naroda.

 

  1. – Veliki petak. Biskupi će se pobrinuti da se u sveopću molitvu uvrsti posebnu nakanu za bolesne, umrle i one koje je obuzeo osjećaj beznađa (usp. Rimski misal). Čin klanjanja križu poljupcem, pridržan je samo predsjedatelju.

 

3 – Vazmeno bdjenje. Neka se slavi isključivo u stolnim i župnim crkvama. U Krsnoj se službi zadržava samo obnova krsnih obećanja (usp. Rimski misal).

 

U sjemeništima i bogoslovijama, svećeničkim zavodima, samostanima te redovničkim zajednicama valja se pridržavati uputâ iz ove Odluke.


Izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i vazmenog trodnevlja mogu se, prema sudu dijecezanskog biskupa, prebaciti na neki drugi prikladan dan, npr. 14. ili 15. rujna.

 

Po nalogu Vrhovnoga svećenika dano samo za ovu 2020. godinu.

 

Iz sjedišta Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata, 25. ožujka 2020., svetkovina Navještenja Gospodinova.

 

Robert kardinal Sarah

prefekt

 

+ Arthur Roche

nadbiskup tajnik

 

DEKRET APOSTOLSKE POKORNIČARNE O PODJELJIVANJU POSEBNOG OPROSTA VJERNICIMA U SADAŠNJEM STANJU PANDEMIJE

APOSTOLSKA POKORNIČARNA DEKRET

«U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani» (Rim 12, 12). Riječi što ih je sveti Pavao napisao Crkvi u Rimu odjekuju kroz čitavu povijest Crkve i usmjeravaju prosuđivanje vjernika pred svakim trpljenjem, bolešću i nevoljom.

 

Sadašnji trenutak u kojem je čitavo čovječanstvo ugroženo nevidljivom i podmuklom bolešću, koja je već neko vrijeme postala dio života svih nas, iz dana u dan ispunjen je tjeskobnim strahovima, novim nesigurnostima i iznad svega fizičkim i moralnim trpljenjem koje se proširilo svijetom.

 

Crkva je, po primjeru svog Božanskog Učitelja, uvijek zdušno skrbila za bolesnike. Kao što je sv. Ivan Pavao II. naglasio, vrijednost ljudskog trpljenja je dvostruka: «Ono je nadnaravno, jer je ukorijenjeno u božansko otajstvo otkupljenja svijeta, i ujedno je duboko ljudsko, jer u njemu čovjek pronalazi samog sebe, svoje vlastito čovještvo, vlastito dostojanstvo i vlastito poslanje» (Apostolsko Pismo, Salvifici doloris, br. 31).

 

Posljednjih je dana i papa Franjo očitovao svoju očinsku blizinu i ponovno nas pozvao da bez prestanka molimo za oboljele od koronavirusa.

 

Kako bi svi oni koji trpe zbog bolesti Covid-19, upravo u otajstvu tog trpljenja mogli ponovno otkriti «isto Kristovo otkupiteljsko trpljenje» (isto, br. 30), ova Apostolska Pokorničarna, ex auctoritate Summi Pontificis, s pouzdanjem u riječ Krista Gospodina i promatrajući u duhu vjere trenutnu epidemiju koju valja proživljavati kao osobno obraćenje, podjeljuje dar oprostâ prema ovdje naznačenim odredbama.

 

Podjeljuje se Potpuni oprost vjernicima oboljelima od koronavirusa, onima koji se po nalogu zdravstvene vlasti nalaze u izolaciji (karanteni) u bolnicama ili u svojim domovima, ako se, duhom udaljeni od bilo kojeg grijeha, posredstvom medija budu duhovno pridružili slavlju Svete mise, molitvi Svete krunice, pobožnosti Križnog puta ili drugim pobožnim činima, ili ako barem budu izmolili Vjerovanje, Očenaš i pobožni zaziv Blaženoj Djevici Mariji, prikazujući tu kušnju u duhu vjere u Boga i ljubavi prema braći, sa željom ispuniti uobičajene uvjete (ispovijed, pričest i molitva na nakane Svetog Oca), čim to bude bilo moguće.

 

Zdravstveni djelatnici, članovi njihovih obitelji i svi koji po primjeru Milosrdnog Samarijanca, izlažući se opasnosti da budu zaraženi, služe oboljelima od koronavirusa po riječima božanskog Otkupitelja: «Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje» (Iv 15, 13), zadobit će isti dar Potpunog oprosta pod istim uvjetima.

 

K tome ova Apostolska Pokorničarna u aktualnom stanju svjetske epidemije rado pod istim uvjetima podjeljuje Potpuni oprost i onim vjernicima koji pohode Presveti Oltarski Sakrament, ili izvrše euharistijsko klanjanje, ili najmanje pola sata čitaju Sveti Pismo, ili izmole Svetu krunicu ili pobožnost Križnog puta ili Krunicu Božanskog Milosrđa, da od Svemogućeg Boga izmole prestanak epidemije, ozdravljenje onima koji su njome pogođeni i vječno spasenje onima koje je Gospodin pozvao k sebi.

Crkva moli za one koji nisu u mogućnosti primiti sakrament Bolesničkog pomazanja i Poputbinu, povjeravajući božanskom Milosrđu sve i svakog pojedinog snagom općinstva svetih i podjeljujući vjerniku na času smrti Potpuni oprost, ukoliko je pravo raspoložen i ukoliko je redovito za života molio neku molitvu (u tom slučaju Crkva nadoknađuje tri uobičajena tražena uvjeta). Za zadobivanje tog oprosta preporuča se upotreba raspela ili križa (usp. Enchiridion indulgentiarum, br. 12).

 

Neka Blažena Djevica Marija, Majka Božja i Majka Crkve, Zdravlje bolesnih i Pomoćnica kršćana i naša Zagovornica, pritekne u pomoć čovječanstvu koje trpi, udaljujući od nas zlo ove pandemije i udjeljujući nam svako dobro koje je potrebno za naše spasenje i posvećenje.

Ovaj Dekret je valjan bez obzira na bilo koju suprotnu odredbu. Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske Pokorničarne, 19. ožujka 2020.

 

kardinal Mauro Piacenza, veliki pokorničar

Krzysztof Nykiel regent

 


BILJEŠKA APOSTOLSKE POKORNIČARNE O SAKRAMENTU POMIRENJA U SADAŠNJEM STANJU PANDEMIJE

 

«Ja sam s vama u sve dane» (Mt 28, 20)

 

Teško stanje u sadašnjim okolnostima nameće razmišljanje o hitnosti i središnje važnosti sakramenta pomirenja, zajedno s nekoliko nužnih pojašnjenja, kako za vjernike laike, tako i za službenike koji su pozvani slaviti ovaj sakrament.

 

I u vrijeme bolesti Covid-19 sakrament pomirenja podjeljuje se u skladu s odredbom općeg kanonskog prava i onako kako je propisano u Redu pokore.

 

Pojedinačna ispovijed je redoviti način slavljenja ovog sakramenta (usp. kan. 960 ZKP), opće pak odrješenje, bez prethodne pojedinačne ispovijedi, ne može se podijeliti osim ondje gdje prijeti smrtna pogibelj a nema vremena da se saslušaju ispovijedi pojedinih pokornika (usp. kan. 961, § 1 ZKP), ili ako postoji velika potreba (usp. kan. 961, § 1, 2° ZKP), što će prosuditi dijecezanski biskup, vodeći računa o kriterijima koji su usuglašeni s drugim članovima Biskupske konferencije (usp. kan. 455, § 2 ZKP), dok i dalje za valjano odrješenje ostaje na snazi votum sacramenti od strane pojedinog pokornika, to jest njegova odluka da će u dužnom vremenu pojedinačno ispovjediti teške grijehe koje u tom trenutku nije mogao ispovjediti (usp. kan. 962, § 1 ZKP).

 

Ova Apostolska Pokorničarna smatra da, osobito u mjestima koja su teže pogođena pandemijskom zarazom i sve dok ona ne iščezne, postoje slučajevi velike potrebe o kojoj je riječ u spomenutom kan. 961, § 2 ZKP.

 

Svako daljnje ulaženje u pojedinosti zakon prepušta dijecezanskim biskupima, uzimajući uvijek u obzir vrhovno dobro; spasenje duša (usp. kan. 1752 ZKP).

 

Kad se neočekivano pojavi potreba podijeliti sakramentalno odrješenje za više vjernika istodobno, svećenik je, u granicama mogućeg, obvezan prethodno o tome obavijestiti dijecezanskog biskupa, a ako to nije moguće, što prije ga o tome naknadno obavijestiti (usp. Red pokore, br. 32).

 

U sadašnjoj pandemijskoj opasnosti dijecezanskom biskupu pripada naznačiti svećenicima i pokornicima smjernice na koje trebaju razborito obratiti pozornost u pojedinačnom slavljenju sakramentalnog pomirenja, kao što su: ispovijedanje u prozračenom prostoru izvan ispovjedaonice, preporučena udaljenost, korištenje zaštitnih maski, dok i dalje apsolutnu pozornost treba posvetiti očuvanju ispovjedne tajne i potrebi diskrecije.

 

K tome, dijecezanskom biskupu, na području njegove biskupije i s obzirom na razinu pandemijske zaraze, pripada odrediti koji su to slučajevi velike potrebe u kojima je dopušteno podijeliti opće odrješenje: primjerice, na ulazu u bolničke odjele, gdje se na liječenju nalaze zaraženi vjernici u smrtnoj opasnosti, koristeći se, u granicama mogućeg i potrebnim mjerama opreza, sredstvima za pojačavanje glasa, kako bi se odrješenje moglo čuti.

 

Neka se procijeni potreba i prikladnost da se tamo gdje je potrebno, u dogovoru sa zdravstvenim vlastima, uspostave skupine «izvanrednih bolničkih dušobrižnika», također i na dobrovoljnoj bazi i u obdržavanju propisa zaštite od zaraze, kako bi se osigurala potrebna duhovna pomoć bolesnicima i umirućima.


Tamo gdje bi se pojedini vjernici zatekli u bolnoj nemogućnosti primiti sakramentalno odrješenje, valja se prisjetiti da se savršenim pokajanjem - kada proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega, i kojim se iskreno traži oproštenje (na način kako to pokornik u tom trenutku može izraziti) koje uključuje votum confessionis, to jest čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće - postiže oproštenje i smrtnih grijeha (usp. Katekizam Katoličke Crkve, br. 1452).

 

Kao nikada prije Crkva u ovo vrijeme doživljava snagu općinstva svetih, uzdiže svom raspetom i uskrslom Gospodinu zavjete i molitve, osobito žrtvu Svete mise, koju svećenici i bez naroda svakodnevno slave.

 

Poput dobre majke Crkva zaziva Gospodina da čovječanstvo bude oslobođeno ove pošasti, zazivajući zagovor Blažene Djevice Marije, koja je Majka milosrđa i Zdravlje bolesnih, i njezina zaručnika Svetog Josipa, pod čijom zaštitom Crkva vazda hodi ovim svijetom.

 

Neka nam Presveta Djevica Marija i Sveti Josip izmole obilje milosti pomirenja i spasenja, u pozornom osluškivanju riječi koju Gospodin danas ponavlja čovječanstvu: «Prestanite i znajte da sam ja Bog» (Ps 46, 11), «Ja sam s vama u sve dane» (Mt 28, 20).

 

Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske Pokorničarne, 19. ožujka 2020,

svetkovina Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, zaštitnika Crkve

  kardinal Mauro Piacenza, veliki pokorničar

   Krzysztof Nykiel regent

 

 

XI. Izvanredna molitva za vrijeme epidemije

Molimo i za oboljele i preminule od epidemije, za one koji se bore protiv zaraze

i za one koji su izgubili svoje najdraže:

daj nam iskusiti da je Krist Gospodin jednako uz nas, bilo da živimo, bilo da umiremo.

Molitva u šutnji. Zatim svećenik: Svemogući vječni Bože,

milosrdno pogledaj nas zabrinute, olakšaj teret svojoj djeci,

primi u svoje kraljevstvo umrle i ojačaj našu slabu vjeru,

kako si ojačao svoga Sina, Isusa Krista, koji je za nas ispio kalež spasenja.

Daj da se uvijek bez sumnje pouzdajemo u tvoju očinsku providnost. Po Kristu Gospodinu našemu.

O. Amen.

 

Blagoslovna molitva za blagoslov jela na Uskrs

 

Bože, ti si po smrti i uskrsnuću svoga Sina Isusa Krista obnovio ljudski rod i cijeli svemir.

Blagoslovi + ovu hranu

da nam bude znak vazmene obnove.

Daj da svi koji je blaguju ustraju u tvojoj milosti i uvijek žive kao novi ljudi.

Po Kristu Gospodinu našem.

O. Amen.

 

Ili:

 

Svemogući Bože, ti si htio da učenici u Emausu prepoznaju Krista uskrsloga u lomljenju kruha.

Blagoslovi + ovu hranu da i mi koji je blagujemo

danas i svakog dana našega života

s vjerom susrećemo tvoga uskrsloga Sina, od njega primamo kruh života

te po njemu i sami dostignemo slavu uskrsnuća. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.

O. Amen.

 

 

 

 

Sveto pismo

K zreloj vjeri

Ministranti

Mladi i studenti

Obitelji

Vjeronauk