Vijesti
PROSLAVA "MALIH TEKIJA" U PETROVARADINU
29. srpanj 2013.
PETROVARADIN (TU) - U svetištu Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu proslavljene su 25. i 26. srpnja "Male Tekije". Tih dana svake godine vjernici hodočaste u ovo Biskupijsko Svetište te Euharistijskim slavljima na hrvatskom i mađarskom jeziku, procesijom i prigodnim programom časte Gospu Tekijsku.
PETROVARADIN (TU) - U svetištu Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu proslavljene su 25. i 26. srpnja "Male Tekije". Tih dana svake godine vjernici hodočaste u ovo Biskupijsko Svetište te Euharistijskim slavljima na hrvatskom i mađarskom jeziku, procesijom i prigodnim programom časte Gospu Tekijsku. To je ujedno prigoda za svetu ispovjed. Uz sudjelovanje mnogobrojnih svećenika i vjernika iz Petrovaradinskog dekanata i drugih župa Srijemske biskupije započela je proslava u četvrtak 25. srpnja večernjom misom, koju je predvodio o. Vinko Mamić, svećenik, karmelićanin provincijal Hrvatske karmelske provincije, Predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, doktor biblijskih znanosti, te predavač na više teoloških fakulteta u Hrvatskoj i Rimu.
U homiliji, govoreći o svetim Joakimu i svetoj Ani koji su podigli i odgojili dijete, o. Mamić je istakao: “Mi zahvaljujemo Bogu da je Blaženoj Mariji majci Božjoj darovao takve roditelje poput svete Ane i svetog Joakima, da je mogla postati Majkom Božjom, takve roditelje koji su odgajali jedan život koji se Bogu svidio. Danas je odgoj općenito, a napose odgoj djece jedna vrlo zahtjevna stvarnost. To najbolje znaju roditelji, ali svi smo mi potrebni odgoja, odgajati se za Boga dok smo živi. Nije lako odgajati i biti odgojen na način kojim se veseli Bog. Nije lako zbog toga što danas sustav vrijednosti nije tako jasan da bi smo znali što je dobro i što je stvarno po volji Božjoj. Jer stalno postoje proturječni glasovi u društvu u kojem danas živimo, pa se često puta događa da ono što roditelji govore svojoj djeci netko u društvu ruši i kaže da nije tako. Vrijednosti za koje su se roditelji trudili, netko kasnije dovodi u pitanje. To je jedan globalan problem. Suvremeni zakoni su takvi da uglavnom nisu po volji Božjoj. To je uvijek tako bilo u povijesti, pa i u doba Blažene Djevice Marije kada je odgajala Isusa, jer u svijetu stalno postoji jedna sila koja se protivi onome što je Božje”.
O. Mamić je nastavio: “Ono što bi nam trebao biti cilj da odgajamo sebe i druge za poslušnost Božjoj riječi, koja nam je objavljena u Pismima, i u Božjoj riječi koju nam On upućuje pojedinačno kroz savjest. Bog traži često ono što mi ne želimo ispuniti, stoga treba odgajati. Marija je jedna osoba koja je rado slušala glas Božji. Međutim mi gotovo da ništa ne znamo o njenim roditeljima, ali možemo naslutiti kakvi su bili po njenoj kćeri koju su odgajali. Marija je predstavljena da sluša riječ kroz Pisma i riječi koje su joj dolazile kroz savjest, kroz glas Božji. Marijin cijeli život je prošao u osluškivanju i prenošenju Božje riječi. Tako i mi ako slušamo Božju riječ i ako mu damo mjesto u svome srcu i svome životu, onda ćemo doista jedni drugima biti radost. Bit ćemo bliži jedni drugima i učinit ćemo da se volja Božja događa među nama. Bog je Bog radosti života i mira, ali samo tamo gdje se čovjek potpuno otvori Bogu. I danas u ovo teško vrijeme, kada ima jako puno tih strujanja u društvu koji se protive Božjoj riječi, Božja riječ uvjek nalazi mjesto kod onoga koji osluškuje u svojoj savjesti i to nalazi mjesto u životu. Ne može se Božja riječ okovati, nijedno društvo je ne može okovati, nijedan mentalitet, nijedan zakon."
O. Vinko je zaključio: “Neka nam roditelji Blažene Djevice Marije koji su znali odgajati svoje dijete, koji su znali prenijeti svoju riječ, na takav način da od nje učine najveću i najblaženiju među ljudima. Neka nam njihov zagovor pomogne da i mi možemo osluškivati i činiti ovaj svijet drugačijim, formirati ga na takav način da nam iz dana u dan bude sve više Božji.”
Slavlje je završilo tradicionalnom procesijom sa svijećama i slikom Majke Božje Tekijske kroz prostor Križnoga puta uz Svetište. Nakon procesije u Svetištu je bilo upriličeno klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom.
Sutradan, na sam dan proslave, u petak 26. srpnja u crkvi Gospe Snježne slavljena je svečana sveta misa koju je također predvodio o. Vinko Mamić u koncelebraciji svećenika Srijemske i Subotičke biskupije.
U svojoj homiliji o. Mamić je istakao: “Posljednjih godina svi smo pritisnuti teškim životnim uvjetima, to je jedna globalna stvarnost, koja zahvaća ljude ne samo ekonomski, već i duhovno. Sigurno da se u takvim životnim okolnostima često pitamo dokle će to trajati, kako ćemo dalje nastaviti živjeti. Ta situacija u svijetu prouzrokuje krize i neizvjesnosti, prouzrokuje strah kod ljudi. Blaženi papa Ivan Pavao II. nakon izabora u jednom od svojih govora je rekao 'Nemojte se bojati' i onda je to stalno ponavljao i time pozivao ljude na povjerenje u Boga. Ali još u ljudima postoji strah. Taj strah je za budućnost, strah od gubitka posla, strah od ženidbe, strah da se ne ostane sam, tako da su ti strahovi prisutni kod ljudi, osobito kod mlađih ljudi. Mladi ljudi žele sigurnost, žele graditi, žele imati viziju, nešto čemu težiti, nešto što će osmisliti život, kao što razmišlja i svaki čovjek. Ako društvene strukture, situacija u jednoj sredini, ne omogućavaju i ruše nastojanja koja su ovdje navedena, tada se javljaju nesigurnosti i strah, tada i na moralnom području postoje velike moralne dileme kod ljudi. Na koji način živjeti, što je vrijedno u životu? To su osnovne egzistencijalne stvari, koje ako nisu jake onda je čitav život u pitanju. Ako temelji kuće nevaljaju onda će kuća pasti. Slušajući čitanja, opjevajmo svoje slavne muževe, pretke naše po njihovim pokoljenjima, ljudi su to pobožni koji su činili dobra djela, oni se ne zaboravljaju, ostaje njihova baština, njihovo poučavanje.Danas zbog te nesigurnosti i poteškoća dolazi do urušavanja kriterija vrednovanja. Ustvari nema više toga nasljeđa između roditelja i djece i unuka, nema više tih vrijednosti koje su se nekada spontano prenosile s koljena na koljeno. Nema te uniformnosti koja je davala strukturalnu sigurnost, a onda i moralnu."
Predvoditelj slavlja je nastavio: “Zbog tih razlika u sustavu vrijednosti kod pojedinca dolazi do sukoba, jer nemamo isti sustav vrijednosti, ne razmišljamo na isti način. Ne trebamo se stoga čuditi kad zbog toga dođe do sukoba između roditelja i djece. Za roditelje je nešto vrijedno, a za djecu je vrijedno nešto drugo, svako ide svojim putem, a moraju biti zajedno. Tako je i u društvu, a tako je i na jednoj globalnoj razini. Zato je ovo vrijeme krize vrijeme promišljanja."
Na koncu homilije o. Mamić je rekao: “Za sve te probleme današnjeg čovjeka Isus daje odgovore, jer on ima svoj sustav vrijednosti. Isusu je Bog Otac na prvom mjestu. Zato mi kroz ovo vrijeme krize trebamo promisliti vlastiti život i stvoriti svoje odluke i približiti se Bogu. Ako je trebalo ovo sve proći godinama, onda da barem budemo bliži Bogu, a ne da se još više udaljimo od Boga. Zato je ovo vrijeme svetkovine gdje smo draži Bogu. Isus je u krizi molio Oca: 'Ako je moguće da me sve ovo mimoiđe'. Mi ljudi pred mukom želimo pobjeći a Isus je molio i molitva ga je održala na putu i poručio je učenicima da i oni moraju moliti. Zato kroz molitvu trebamo promišljati, iako kroz molitvu nemožemo razumjeti zašto nemamo posla i zašto je obitelj takva. Mogla je Blažena Djevica Marija pitati se zašto je moje dijete rođeno u štali, a ne u kući kao svako dijete, ali je Marija ipak promišljala i tražila smisao u svemu tome. Danas je slavimo kao najveću od svih, jer je razumjela trenutke krize, kao trenutak u kojem se čovjek može približiti Bogu. Neka nam ovaj zagovor Blažene Djevice Marije bude da nam je ona najbiliža onda kada nam je najteže. I neka nam ovi dani budu u molitvi i otvorenosti prema Bogu, da nas ohrabri, da se ne bojimo. Jer ako je Bog s nama, tko će protiv nas. Da ta snaga Božja bude u nama, jer od pesimizma ništa nam neće biti bolje. Samo sngom vjere u Boga mogu se rješiti životne situacije. Bog može sve, približit ću se k njemu. On će to učiniti za mene po zagovoru Blažene Djevice Marije, neka nam ona bude blizu i na pomoći."
Proslava "Malih Tekija" završila je večernjim misnim slavljem.
Tomislav Mađarević
Tomislav Mađarević
IZRAVNI PRIJENOS PAPINA BORAVKA U BRAZILU
24. srpanj 2013.
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Boravak pape Franje u Brazilu moći će se pratiti u izravnom prijenosu putem vatikanske mrežne stranice
http://www.vatican.va/holy_father/francesco/travels/2013/papa-francesco-gmg-rio-de-janeiro-2013_it.htm, kao i mrežne stranice www.sat2000.it.
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Boravak pape Franje u Brazilu moći će se pratiti u izravnom prijenosu putem vatikanske mrežne stranice
http://www.vatican.va/holy_father/francesco/travels/2013/papa-francesco-gmg-rio-de-janeiro-2013_it.htm, kao i mrežne stranice www.sat2000.it.
U ponedjeljak 22. srpnja prijenos počinje u 20.30 sati po srednjoeuropskom vremenu. Nakon uvoda uslijedit će svečanost dočeka Svetoga Oca u zračnoj luci. U 00.30 sati bit će prijenos susreta pape Franje i brazilske predsjednice u palači Guanabara.
U utorak 23. srpnja od 20.30 sati moći će se pratiti misa otvaranja Svjetskog susreta mladih koju će predvoditi nadbiskup Rio de Janeira Orani Joao Tempesta.
U srijedu 24. srpnja na sat2000.it moći će se pratiti od 14.15 sati prijenos iz svetišta u Aparecidu, a potom misa koju će predvoditi papa Franjo.
U 20.30 sati kamere će ponovno biti u Rio de Janeiru gdje će Papa pohoditi bolnicu Sv. Franjo Asiški.
U četvrtak 25. srpnja od 14 sati u prijenosu će se moći pratiti blagoslov olimpijskih zastava, slijedi posjet barakaškom naselju Varginha (Manguinhos), a od 22.30 sati kamere će biti na Copacabani.
S balkona biskupskog dvora u Rio de Janeiru u petak 26. srpnja u 17 sati Papa će predmoliti Angelus. Od 22.30 sati kamere će ponovno biti na plaži Copacabana gdje će se održati pobožnost križnoga puta.
U subotu 27. srpnja od 13 sati bit će prijenos mise iz katedrale Sv. Sebastijana u Rio de Janeiru koju će predvoditi papa Franjo u zajedništvu s biskupima i svećenicima, uz sudjelovanje redovnika i redovnica te bogoslova. Bdjenje Pape i mladih počinje u 24 sata.
U nedjelju 28. srpnja od 14.30 sati bit će prijenos mise koju će predvoditi Papa, a nakon koje slijedi Angelus.
Susret Pape i volontera SDM bit će u 20.30 sati, a svečanost ispraćaja u zračnoj luci u 23.30 sati.
IKA
IKA/TU
MISA UZ POČETAK SVJETSKOG DANA MLADIH
24. srpanj 2013.
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Najljepši dar koji možemo drugima dati je Kristova prisutnost. Mladenački zanos pokazuje lice mladog kršćanina koji se trudi ujediniti autentični kršćanski život s društvenim posljedicama evanđelja. Pozvani smo biti protagonisti novog svijeta. Siguran sam da ćete vi to činiti u svojim gradovima i u svojim zemljama, svijet treba mlade poput vas, tim je riječima nadbiskup Rio de Janeira Orani Joao Tempesta pozdravio stotine tisuća mladih, među njima i hrvatskih hodočasnika, koji su 23. srpnja navečer sudjelovali na misi kojom je označen početak Svjetskog dana mladih održanoj na plaži Copacabana, jednim od simbola Rio de Janeira.
Pozvani smo duboko živjeti vjeru u ovom vremenu pluralizma označenom mnogim pitanjima i promjenama, ali s oduševljenjem i dosljednošću onih koji puštaju da ih vodi Duh Sveti, rekao je nadbiskup Rija. Misijski put zahtijeva razlučivanje, utopiju, sanjare, ali također pomoć onih oko nas koji će nam pomoći prepoznati Božji glas. Pozvani smo graditi bratski svijet. Neka se svi osjete prihvaćenima od Krista, rekao je nadbiskup te dodao: Postoje mnoge barijere koje moramo srušiti, nepravde koje treba svladati. Gradimo mostove a ne zidove i prepreke. Vrijeme je da ponovno probudimo vjeru i nadu. Drukčiji svijet je moguć, zaključio je nadbiskup Tempesta.
Mladi su se na plažu Copacabana počeli okupljati već u ranim prijepodnevnim satima a u 15 sati po mjesnom vremenu je započeo službeni program s umjetničkim izvedbama, glazbenim točkama i molitvama. U sklopu programa zbor od stotinjak mladih izveo je himnu Svjetskog dana mladih. U 18 sati na pozornicu na Copacabani su doneseni hodočasnički križ i slika Gospe, simboli Svjetskog dana mladih. Ti simboli se nalaze u Brazilu još od rujna 2011. i prošli su kroz 250 biskupija u svim brazilskim državama. Proslava početka Svjetskog dana mladih potrajala je do 23 sata.
IKA
PAPA FRANJO DOPUTOVAO U BRAZIL
23. srpanj 2013.
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) - Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!" rekao je Papa na svečanosti dobrodošlice u palači Guanabara, istaknuvši kako će naš naraštaj biti na visini obećanja koje se krije u svakom mladom čovjeku kada bude znao dati mladima prostora
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Papa Franjo doputovao je 22. srpnja navečer u Brazil, na svoje prvo međunarodno apostolsko putovanje, u prigodi 28. svjetskog dana mladih. Papu je u međunarodnoj zračnoj luci Rio de Janeira "Galeao/Antonio Carlos Jobim" dočekala brazilska predsjednica Dilma Rousseff. Iz zračne luke Papa se uz iznimno velike mjere osiguranja uputio avenijom de Evaristo da Veiga do palače Guanabara. Prolazak Svetog Oca razdragano je mnoštvo oduševljeno pozdravljalo a u jednom su trenutku u papamobil donijeli dječaka kojeg je Papa veselo poljubio. Na oduševljeni doček Papa je uzvraćao širokim osmjehom i pozdravljanjem mnoštva. U palači Guanabara Papa se susreo s predsjednicom Dilmom Roussef i najvišim predstavnicima brazilskih vlasti, kao i Diplomatskog zbora. "Brazil i njegovih 50 milijuna mladih dočekuju vas raširenih ruku", rekla je predsjednica Brazila na početku svoga govora dobrodošlice Papi, potvrdivši prijateljstvo i suradnju sa Svetom Stolicom u zalaganju za mir i pravdu. Predsjednica je rekla da se "borimo protiv zajedničkog neprijatelja u svim njegovim oblicima", koji je ustao protiv "ljudskog dostojanstva", podsjetivši na osjetljivost Brazila za ono vjersko, zahvaljujući također prisutnosti mnogih vjeroispovijesti na svom tlu. Rousseff je zatim istaknula da globalizacija itekako ima utjecaja na stanje u kojem se mnogi danas nalaze i obranu dostojanstva ljudi, spomenuvši u tome kontekstu one koji trpe, koji su bez posla, rašireno nasilje i borbu protiv siromaštva u Brazilu. Prije svega tu borbu vodimo zajedno s Katoličkom Crkvom koja nastoji učiniti sve što je u njezinoj moći da pomogne siromašnima, beskućnicima i zatvorenicima. Vjera nam danas pomaže rasti, istaknula je Rousseff, rekavši kako postoje novi izazovi, misleći pritom na protuvladine prosvjede koji se u posljednje vrijeme održavaju u Brazilu i pokušaje Vlade da odgovori na njihova očekivanja.
"U svojoj silnoj ljubavi i providnosti, Bog je htio da mi prvo međunarodno putovanje moga pontifikata pruži mogućnost da se ponovno vratim u Latinsku Ameriku, konkretno u Brazil, zemlju koja se diči svojim čvrstim vezama s Apostolskom Stolicom i svojim dubokim osjećajima vjere i prijateljstva koje ju je uvijek na jedinstven način vezivalo uz Petrova nasljednika. Zahvaljujem Bogu na tome dobročinstvu", rekao je Papa u svom prvom govoru u Brazilu. Naučio sam da onaj koji želi pristupiti brazilskom čovjeku mora uči kroz vrata njegova velikog srca; neka mi zato bude dopušteno u ovom trenutku nježno pokucati na ta vrata. Molim za dopuštenje da uđem i provedem ovaj tjedan s vama. Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!", rekao je Papa, odgovarajući na dug i srdačan govor brazilske predsjednice.
Nakon što je pozdravio najviše predstavnike vlasti, Papa se posebno obratio brazilskim biskupima "na kojima leži zadaća vođenja Božjeg stada u ovoj velikoj zemlji i njihovim ljubljenim krajevnim Crkvama". "Ovim svojim posjetom želim nastaviti pastoralno poslanje Rimskog biskupa a to je utvrđivati braću u vjeri u Krista, hrabriti ih u svjedočenju razloga nade koja svoj izvor ima u Njemu i potaknuti ih da svima pružaju neiscrpna bogatstva njegove ljubavi".
Sveti Otac zatim je podsjetio na glavni razlog svoga posjeta: Svjetski dan mladih. "Došao sam susresti mlade iz čitavog svijeta, koji su privučeni raširenim rukama Krista Otkupitelja. Oni žele naći utočište u njegovu zagrljaju, blizu njegova srca, ponovno slušati njegov jasan i snažan poziv: 'Pođite i učinite mojim učenicima sve narode'", rekao je Papa. Mladi su prozor kroz koji budućnost ulazi u svijet. To je prozor i zato je to nešto što pred nas stavlja velike izazove. Naš naraštaj će biti na visini obećanja koje se krije u svakom mladom čovjeku kada bude znao dati mladima prostora. To pak znači: osigurati materijalne i duhovne uvjete za njihov puni razvoj; dati im čvrste temelje na kojima se može graditi život; jamčiti im sigurnost i obrazovanje da postanu ono što mogu postati; prenositi im trajne vrijednosti za koje vrijedi živjeti; zajamčiti im transcendentni obzor za njihovu težnju za istinskom srećom i njihovu kreativnost u dobru; predati im u baštinu svijet koji odgovara mjeri ljudskog života; probuditi u njima najbolje snage da postanu protagonisti svoje sutrašnjice i suodgovorni za sudbinu sviju. Tim stavovima već danas anticipiramo budućnost koja ulazi kroz prozor mladih, rekao je Papa.
Na kraju svoga prvog govora u Brazilu Papa je rekao: U ovom trenutku Papine se ruke šire da zagrle cio brazilski narod, u njegovu složenom ljudskom, kulturnom i vjerskom bogatstvu. Od Amazonije do pampe, od sušnih krajeva pa sve do Pantanala, od malih mjesta do metropola, neka se nitko ne osjeti isključen iz Papine ljubavi. Preksutra, ako Bog da, želim sve vas preporučiti Gospi od Aparecide, zazivajući majčinsku zaštitu na vaše domove i obitelji. Sve vas sada blagoslivljam. Hvala za dobrodošlicu!
IKA
IKA/TU
NOVE SLUŽBE I PREMJEŠTAJI U SRIJEMSKOJ BISKUPIJI
18. srpanj 2013.
PETROVARADIN (TU) – Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović izdao je 15. lipnja 2013. godine i 3. srpnja 2013. godine dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Srijemske biskupije.
PETROVARADIN (TU) – Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović izdao je 15. lipnja 2013. godine i 3. srpnja 2013. godine dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Srijemske biskupije.
Župnici i župni upravitelji:
Vlč. Stjepan Barišić, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnog upravitelja župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.
Vlč. Marko Lončar, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveta Barbara, djevica i mučenica u Beočinu i župnog upravitelja župe Sveti Josip, zaručnik BDM, u Čereviću i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnikom župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.
Vlč. Zdravko Čabrajac, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveta Katarina, djevica i mučenica, u Sotu i župnog upravitelja župe Sveti Mihael, arkanđeo u Erdeviku i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnikom župe Sveti Josip, zaručnik BDM, u Čereviću i župnim upraviteljem župe Sveta Barbara, djevica i mučenica, u Beočinu.
Vlč. Dušan Milekić, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnim upraviteljem župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima i danom 25. kolovoza 2013. župnikom župe Sveti Petar, apostol, u Inđiji.
Vlč. Nikica Bošnjaković, danom 18. kolovoza 2013., imenovan je župnim upraviteljem župe Sveta Katarina, djevica i mučenica, u Sotu i župnim upraviteljem župe Sveti Mihael, arkanđeo, u Erdeviku.
Župni vikar:
Vlč. Željko Štimac, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnog vikara župe Uzvišenje svetog križa u Petrovaradinu 2 i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnim vikarom župe Presveto Srce Isusovo u Šidu.
Ostale službe i umirovljenja:
Preč. Stjepan Klaić, danom 25. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveti Petar, apostol, u Inđiji i danom 25. kolovoza 2013. umirovljen.
Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije
Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije
PREDSJEDNIK HBK O ULASKU REPUBLIKE HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU
18. srpanj 2013.
ZADAR (IKA/TU) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljić kao predsjednik HBK sudjelovao je na svečanosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske u EU te se izjasnio o značenju toga događaja za našu zemlju i narod. "Crkva to doživljava kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II. koji je tome najviše pridonio iz svijeta Crkve, kao i političara katolika koji su taj proces počeli. Hrvatska država i narod kao aktivni članovi veće zajednice imaju šansu boriti se i izboriti za zajedničke programe", kaže nadbiskup Puljić.
Ističe da Hrvatske, kao kulturalne, političke i društvene narodne stvarnosti, ne bi bilo da nije bilo Crkve. Crkva je sastavni dio njenog rasta, početka i hrvatskoga ponovnog osvajanja prostora slobode.
Mons. Puljić podsjeća da su hrvatski biskupi 2010. g. uputili Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU i ističe pozitivnost potrebnu podrške u europskoj asocijaciji. "Okvir ujedinjene Europe prisiljava narode da budu složni. Koliko toliko. Nije to lako. Ali ako su uspostavljena neka pravila, ako postoje zakoni i propisi koje svi moraju slijediti, to treba poštovati. Vodi se afera oko uhidbenog naloga. Ali ako su se europski narodi složili da nema zaštićenih i da je svaka država dužna isporučiti ljude, nema više azila jer si neke druge ideologije. To je pozitivno. Dakle, ne smije se više nitko nadati dobru, ako je činio zlo. U tom kontekstu Europa je dobra, kao organizacija, dobra je po zakonima, nekim usmjerenjima", rekao je nadbiskup Puljić. Uniju smatra faktorom stabilnosti za hrvatsku zemlju koja je u povijesti preživjela mnoga stradanja. "Gledajući pojedine narode u Europi, opaža se velika razlika između njih i Hrvatske. No drugi nisu ratovali sto godina, a Hrvatska je u samo pedeset godina proživjela tri velika rata. Druge zemlje nisu gubile ljude, nisu se uništavale. Zemlje koje su bile pošteđene ratnih nevolja su u prednosti. Ako Europa poživi još pedeset godina u miru, nisam pesimist. Ali pesimist sam ako se stavi naglasak samo na ekonomiju, a ne uzme čitav spektar ljudskog života. Netko treba zaustaviti odvlačenja ljudi s njihovih oranica, polja, mora. To nije budućnost Hrvatske. Treba strategija ravnomjernosti, zadržavanja ljudi na mjestima gdje jesu", smatra nadbiskup. Ističe zasluge prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji nije spomenut na svečanosti ulaska Hrvatske u EU. "Žao mi je da se nije našlo prostora i vremena da ga se spomene. On u nekim europskim političkim krugovima ne uživa neki ugled jer je stavio veliki naglasak na narodnu slobodu, narodnu neovisnost. To mnogi nadrieuropljani ne shvaćaju. Mi smo bili ugroženi. Mi bez slobode nismo mogli disati. Hvala Bogu da smo imali Tuđmana. Tu se neke stvari miješaju. Postoji i neka nivelacija koja ide prema tome da se kaže kako su svi jednako krivi i jednako zaslužni. Ili nisu zaslužni. Pa se stavlja na isti nivo i one koji su bili u drugim državama i drugim republikama Jugoslavije. To je loše, nije dobro, povijesno gledano", upozorio je zadarski nadbiskup.
Crkva je u Europi uspostavila odnose s državama da se zna što se od nje očekuje. "U zemljama Europske unije Crkva sve više diže glas. Crkva je jaka kao moralna snaga, kritička svijest. Crkva nije parlament niti ćemo ići u parlament. Mi smo božanska institucija koja je za narod, s narodom i pred svakim društvom, u svakom vremenu, brani ljudska prava. Jer osjeća kako se u novoj zajednici europskih naroda izgrađuje društvo bez Boga. Mi ne silimo parlamentarce da idu u crkvu, da vjeruju. Ali tražimo da se kao zauzeti ljudi zauzimaju za vjernike. Ne može se vjernika ignorirati, odstraniti. Dapače! I u donošenju zakona, oni su dužni prema sklopljenim Lisabonskim sporazumima kao parlamentarci i kao zauzeta politička tijela konzultirati i Crkve. To je veliki korak. Oni mogu izglasavati zakone, ali to ne znači da će Crkva šutjeti ako se nešto neprirodno proglašava zakonom", rekao je nadbiskup, podsjetivši na riječ bl. Ivana Pavla II. "Čovjek kao slobodno biće može stvoriti društvo bez Boga, ali znajte da će takvo društvo biti protiv čovjeka". "Mi smo proživjeli to društvo komunističke ideologije koje se nažalost još uvijek pojavljuje u svojim blažim ili jačim izdanjima - kao da mu Bog smeta ili ima krivu sliku o Bogu. Ne tjeramo da svi ljudi moraju vjerovati. Ali ne možemo prihvatiti da društvo stvara zakone i paradigme u kojima će se Boga prekrižiti. U tom kontekstu, pravno gledano, moramo pohvaliti hrvatsko društvo koje je s te strane, zahvaljujući ugovorima koje je sklopilo s Katoličkom Crkvom i drugim vjerskim zajednicama učinilo tako da je lijepo čuti od muslimana koji kaže kako je muslimansko pitanje najbolje riješeno u Hrvatskoj. Jednom sam rekao jednom predstavniku islama 'Volio bih da budete glasnogovornik da tako bude zaštićen moj brat kršćanin u Egiptu, Siriji i drugim arapskim zemljama gdje proživljavaju, da ga branite. To je pravo. Da društvo prepozna svoje građane ne samo po plaćanju poreza, nego i po dimenziji vjerovanja. Dati mogućnost ljudima koji vjeruju u Boga da budu autentični i slobodni", rekao je mons. Puljić. Pribojava se isključivog naglaska na ekonomiju u Uniji, koje može pridonijeti porastu nezadovljstva, ako ako se ne upletu i drugi elementi: kulturalni, vjerski, tradicionalni. U tom slučaju, EU može biti obogaćenje. "Volio bih vidjeti takvu Europu – kao bogatstvo naroda u kojem se svatko osjeća kod kuće, nije ugrožen, pridonosi što može. Nismo zadovoljni što se naglasak stavlja na nešto što nije nevažno - ekonomija nije nevažna, ali nije najvažnija. Ima nešto važnije. To su isticali pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. - kršćanske korijene i Europu koja je iz toga nikla", rekao je predsjednik HBK.
Podsjeća da su Europu stvarala svetišta: "Svetišta su bila mjesta gdje su se ljudi globalizirali. Svetišta su bila mjesta u kojima su se različiti narodi okupljali i tu se osjećali članovima jednog naroda, jedne Crkve. Bl. Ivan Pavao II. je iz svetišta povišenim glasom i pogledom uzviknuo: 'Iz svetišta Santiago de Compostela vičem tebi, stara Europo, pronađi svoje korijene, budi svoja!'". Crkva je od početka otvorena globalizaciji, kaže mons. Puljić. "Ako je itko pokušao globalizirati europsko i svjetsko i društvo, to je Katolička Crkva. Bilo je posebno biti katolik i kad nije bilo Europske unije. Kad katolik dođe u Ameriku, Australiju, Afriku, europske države, on se svugdje osjeća kod kuće, kad sretne svog brata katolika. Kad služim misu u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, ja sam kod kuće. Nemam osjećaj da sam stranac. U Crkvi nema stranaca", ističe mons. Puljić.