ĐAKOVO (IKA/TU) - U prigodi preuzimanja službe novoga đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita Đure Hranića te u zahvalnosti Gospodinu za pastirsku službu nadbiskupa Marina Srakića, u prostorijama KBF-a u Đakovu predstavljena su 5. srpnja Sabrana djela mons. dr. Marina Srakića, đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita.

      Podsjećajući na povod i tijek nastanka sabranih djela, imenovani nadbiskup Đuro Hranić obratio se mons. Srakiću, zamolivši ga da tu ediciju svojih sabranih djela u izdanju Nadbiskupskog ordinarijata i njihovo predstavljanje uoči sutrašnje primopredaje službe nadbiskupa i metropolita prihvati kao izraz iskrene i velike zahvalnosti svih svećenika, redovnika, redovnica, vjeroučitelja i svih vjernika Đakovačko-osječke nadbiskupije za njegovo 23-godišnje biskupsko služenje u njoj te kao izraz zajedništva. "Primite ovo izdanje i kao dar svih nas Vama dok Vas sa zahvalnošću i s ponosom što ste bili i ostajete naš nadbiskup pratimo u mirovinu te kao našu čestitku za Vaš sutrašnji 76. rođendan", rekao je mons. Hranić, dodavši kako su Sabrana djela plod nadbiskupova svećeničkoga, profesorskog i biskupskog teološkog rada, plod duha i uma tijekom dosadašnjeg svećeničkog i biskupskog služenja Crkvi, a time i simbol svega onoga čime je zadužio đakovačko-osječku i srijemsku Crkvu, požešku Crkvu i Crkvu u Hrvata.

      O nastanku i sadržaju sabranih djela govorio je njihov urednik, mons. dr. Vladimir Dugalić, podsjetivši kako je ideja nastala prije 4 godine, kao izraz zahvalnosti ali i kao prigodni dar nadbiskupu Marinu o slavlju njegovih velikih jubileja: 50 godina svećeništva i 20 godina biskupske službe. Kako je istaknuo, namjera je bila izdati četiri knjige, ali vrlo brzo, nakon sakupljene prve građe, uvidjelo se da je to nemoguće te da građu treba razdijeliti na barem sedam knjiga. Daljnjim prikupljanjem uvidjelo se da i to nije moguće i tako je nastalo 11 knjiga. Prof. dr. Dugalić istaknuo je tri razloga izdavanja sabranih djela. Kao prvi naveo je zahvalnost nadbiskupu Srakiću za sve učinjeno, jer knjige svjedoče o ustrajnom, marljivom, samozatajnom, često mukotrpnom nadbiskupovu radu od početka njegova profesorskog i odgojiteljskog rada 70-ih godina prošlog stoljeća sve do biskupske i nadbiskupske službe, zbog čega predstavljaju svojevrsnu nadbiskupovu duhovnu ostavštinu svojoj mjesnoj Crkvi.

      Nadalje, prva i jedanaesta knjiga značajan su doprinos boljem poznavanju i razumijevanju povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije, a druga, treća, četvrta i peta knjiga doprinos su hrvatskoj teološkoj misli, osobito području moralne teologije. Ujedno, želja je bila da one budu skroman doprinos u Godini vjere boljem poznavanju moralnog i socijalnog nauka Crkve. I na kraju, ostale knjige svojevrsna su kronika Nadbiskupije i svjedočanstvo jednog vremena, tj. što se događalo posljednjih 25 godina i što je učinjeno na području evangelizacije i duhovne i materijalne obnove Nadbiskupije. "Prikupljena građa objavljena je u 11 knjiga od kojih svaka priča svoju priču i tek kao cjelovit mozaik osvjetljavaju život i rad nadbiskupa Marina", rekao je mons. Dugalić, predstavivši ukratko svih 11 knjiga.

      O knjigama je govorio i jedan od pisaca predgovora, prof. Mirko Ćurić, kazavši kako je objava 11 knjiga jednog autora, odnosno nadbiskupa Srakića, veliki povijesni trenutak i najveći izdavački pothvat u povijesti Đakova. Marijan Beljan, član Uprave Glasa Slavonije, istaknuo je kako su Sabrana djela životno tkanje nadbiskupa Marina, u kome svaka stranica ima svoje mjesto i svoje značenje. Zajedno imaju puno složeniju ulogu, ali i odgovornost, u religijskom, kulturnom, društvenom i inom životu naše zajednice".

      Na samom kraju nazočnima se obratio i autor Sabranih djela, nadbiskup Marin Srakić, priznavši kako su ga na pisanje potaknuli bogoslovi kada se kao mladi svećenik vratio iz Rima. "Kad čovjek jedanput krene tim putem, posve je razumljivo da ga prati obveza pisanja i objavljivanja onoga što kao predavač istražuje, pronalazi, što predaje drugima, malom krugu studenata, a da to bude na dobro i drugih. Tako sam ja nekako spojio odgojiteljsku službu sa spisateljskom, a biskupsku, svećeničku službu s pisanjem", rekao je nadbiskup Srakić, zahvalivši svima koji su pridonijeli objavljivanju Sabranih djela, napose uredniku mons. Dugaliću. "Neka Gospod blagoslovi učinjeno i sve što treba učiniti, tako ćemo zaokružiti moju službu, ne samo službu nego zapravo dugi život, 76 godina. Čitali smo knjigu 'Lijepo je biti star' i mogu vam potvrditi – doista je lijepo biti star", rekao je nadbiskup Srakić.

                                                                                                               IKA

IKA

ĐAKOVO (TU) - Novi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, mons. Đuro Hranić, 6. srpnja, na svečanom liturgijskom slavlju u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra preuzeo je nadbiskupsku službu, na koju ga je 18. travnja imenovao papa Franjo, nakon što je prihvatio odreknuće dosadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Srakića.

      ĐAKOVO (TU) - Novi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, mons. Đuro Hranić, u subotu, 6. srpnja, na svečanom liturgijskom slavlju u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra preuzeo je nadbiskupsku službu, na koju ga je 18. travnja ove godine imenovao papa Franjo, nakon što je prihvatio odreknuće od službe dosadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Srakića. Slavlju je nazočio apostolski nuncij u RH mons. Alessandro D'Errico, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, gotovo svi biskupi HBK, biskupi susjednih biskupskih konferencija, kao i predstavnici kršćanskih crkava i drugih vjerskih zajednica, predstavnici političkih vlasti države, županija i gradova, gospodarstvenici i brojni drugi predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija, obitelji, vjernici i hodočasnici.

      Molitvena priprava u đakovačkoj prvostolnici započela je u 10 sati, a u 10,15 iz Nadbiskupskog doma krenula je procesija u kojoj su bile skupine u narodnim nošnjama, redovnice, sjemeništarci i bogoslovi te prezbiteri-suslavitelji, a nakon što su u 10,30 zvona s katedrale označila početak mise, krenula je procesija u kojoj su bili mons. dr. Đuro Hranić i mons. dr. Marin Srakić, praćeni brojnim nadbiskupima i biskupima, prezbiterima – biskupskim izaslanicima i provincijalnim predstavnicima redova, članovima Kaptola i Zbora savjetnika. Dok je procesija ulazila u katedralu, vjernici su je pozdravljali velikim pljeskom.

      Okupljene u katedrali pozdravio je nadbiskup Marin Srakić, podsjetivši: „Na dan kad me je 1990. blaženi papa Ivan Pavao II. imenovao pomoćnim biskupom, predstavio sam se riječima: Ja sam Marin, vaš brat. To sam ponovio i prije 16 godina kad sam preuzimao službu dijecezanskog biskupa. Koliko sam to uistinu uspio biti, prosudite vi sami.

      Prvih sedam godina biskupske službe proveo sam kao pomoćni biskup Ćirila Kosa, kojega je prije 10 godina na današnji dan Gospodin pozvao sebi. Nemam dovoljno riječi kojima bih mogao Gospodinu zahvaliti biti milost biti suradnik tog dobroga, jednostavnog i revnog biskupa.“ Istaknuo je kako se čin preuzimanja nadbiskupske službe obavlja euharistijskim slavljem, u žrtvi hvale i zahvaljivanja, jer što god je u njegovu svećeničkom i biskupskom životu ostvareno na dobro Crkve, ostvareno je zahvaljujući Božjoj pomoći i nesebičnoj suradnji svih suradnika.

      „Svjestan svojih nedostataka, molim Gospodina da mi oprosti sve zlo što sam učinio i dobro propustio. Molim za oproštenje i sve vas koje sam povrijedio i prema kojim sam u svojim odlukama i postupcima bio nepravedan. Kad sam čuo da je Sveti Otac Franjo imenovao mons. Đuru Hranića za novog đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolitu, radosno sam rekao – ostvario je moj zadnji projekt“, kazao je mons. Srakić, čestitajući svome nasljedniku i poželjevši mu mnogo Božjeg blagoslova i uspjeha.

      Okupljenim vjernicima, opraštajući se od nadbiskupske službe, obratio se riječima pape u miru Benedikta XVI. – „Danas postajem hodočasnik koji kreće na posljednji dio svoga puta na zemlji. Želio bih svim srcem i ljubavlju, molitvom, razmišljanjem i svim svojim snagama raditi na zajedničkom dobru za Crkvu. Osjećam veliku potporu svih vas, idemo naprijed s Gospodinom koji je dobro ovoga svijeta i ove Crkve. Hvala svima!“ rekao je mons. Srakić, kojega su vjernici prekidali dugotrajnim pljeskom.

      Potom je nuncij D'Errico pročitao na latinskom Apostolsko pismo pape Franje, kojime imenuje novog nadbiskupa i metropolita, a kanonik mons. dr. Luka Marijanović pročitao je prijevod Pisma na hrvatskom jeziku.  Nadbiskup Đuro Hranić odjenuo je zatim sveti palij što ga je 29. lipnja primio u bazilici Sv. Petra u Rimu iz ruku pape Franje. Uslijedila je predaja pastirskog štapa, znaka pastirske službe i vodstva povjerene mu nadbiskupije. U pratnji sufragana, požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića i srijemskoga biskupa Đure Gašparovića, nadbiskup Marin poveo je nadbiskupa Đuru prema katedri đakovačko-osječkih nadbiskupa. Do katedre je donesen i postavljen grb novoga nadbiskupa s geslom „Izvezi na pučinu“. Praćen pjevanjem sinodskog himna „Zbor Crkve svete Kristove“, nadbiskup Đuro sjeo je na katedru.

      Predsjedatelj slavlja, novi nadbiskup Đuro, izražavajući radost zbog nazočnosti i iskazanoga zajedništva brojnih crkvenih pastira i svih hodočasnika, uputio je okupljenima svoju pastirsku riječ, razlažući navještaj Božje riječi te značenje današnjega liturgijskog zborovanja, kao i dioništvo u apostolskoj službi koju je preuzeo. Podsjetivši na riječi Evanđelja toga dana: "Ako pšenično zrno pavši u zemlju ne umre, ostaje samo“, ustvrdio je da od nas i našeg vjerničkog života ostaje samo onaj dio i samo onoliko koliko smo darovali drugima - novi ljudski životi djece i unučadi, plodovi našega rada i nastojanja, a iznad svega, dobrota i bližnjima poklonjena ljubav. „Ono čega sam se odrekao, što sam darivao i poklanjao, što je palo u zemlju i umrlo,

to postaje životno i donosi mnogo roda“, ukazao je novi nadbiskup, posvijestivši kako vidjeti i gledati Isusovo lice znači usvojiti logiku pšeničnog zrna i učiniti je svojom osobnom. „Ta logika, odnosno životni zakon pšeničnoga zrna, snažna je Isusova riječ upravljena najprije meni, a onda i svima nama. Zato se pšenično zrno nalazi se i u središtu moga biskupskoga grba, a prate ga Isusove riječi upućene umornom i razočaranom apostolu Petru koji je cijelu noć bezuspješno ribario: 'Izvezi na pučinu!' (Lk 5,4). Otisnuti se od sebe, od svojih razočaranja i od robovanja sebi, te hrabro izvesti na pučinu slobode od sebe, za potpunu darovanost i služenje, to je ono o čemu mi govori i na što me poziva moje geslo“, rekao je nadbiskup Đuro.

      Istaknuo je prvenstvo duhovne obnove prezbiterija, odnosno skrb za svećenike, rekavši svećenicima i bogoslovima kako imaju samo jedan život i ne isplati se živjeti ga polovično, životareći od danas do sutra. „Jedino što ima smisla jest darovati se do kraja, s punim srcem i zanosom“, rekao je mons. Hranić, ukazavši im kako svaka njihova nedosljednost i slabost boli najprije njih same i umanjuje plodove njihovih dobrih nastojanja i svjedočkoga života njihove braće u prezbiteriju te čitave Crkve. „Najdublji problemi s kojim se kao Crkva susrećemo i koji uzrokuju umor i krizu duhovne su naravi. Sastoje se u pomanjkanju osobnog obraćenja, duhovnosti i molitvenog života“, ukazao je nadbiskup.

      Najavio je nastavak sinodske obnove Nadbiskupije, kazavši kako Izjave i odluke druge biskupijske sinode Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji ostaju kao dragocjen, suvremen i aktualan pastoralni plan. „Sinodsku obnovu Nadbiskupije prepoznajemo kao započetu, kao ozbiljnu i važnu zadaću u godinama koje su pred nama. Temeljna opredjeljenja i odluke Biskupijske sinode potrebno je sada pretočiti u životnu stvarnost naših župa kao i svih naših zajednica i ustanova, a sinodalnost, katekumenalni pristup i mistagogiju u potpunosti integrirati u život i pastoralno-katehetsko djelovanje u čitavoj nadbiskupiji“, rekao je.

      Naglasio je kako uz Izjave i odluke Druge biskupijske sinode nadbiskup Marin ostavlja i sve ono što je Sinoda već pokrenula na evangelizacijskom planu - biskupiju uzdignutu na stupanj nadbiskupije i novu slavonsku Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu, ponovno osamostaljenu i obnovljenu Srijemsku biskupiju, teološko učilište uzdignuto na rang Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, duhovnu baštinu apostolskog pohoda blaženoga pape Ivana Pavla II. Osijeku i Đakovu, ponovno izgrađenu i materijalno obnovljenu biskupiju teško stradalu u Domovinskom ratu na početku njegove biskupske službe, Osijek uzdignut na čast susjedišta nadbiskupije i metropolije, Središnju nadbiskupijsku i fakultetsku knjižnicu, Vikarijat u Osijeku i toliko toga drugoga. „Baština je to zbog koje Vas, dragi Oče nadbiskupe Marine, u mirovinu ispraćamo s velikim poštovanjem i dubokom zahvalnošću“, rekao je mons. Hranić.

      Nadbiskup je istaknuo važnost čuvanja i njegovanja povezanosti sa Srijemskom biskupijom te nastavak započetog promicanja zajedništva i suradnje s Požeškom biskupijom, kako bi se sve tri biskupije uzajamno obogaćivale i pomagale na dobro evangelizacijskog rada, rasta vjere i kršćanskog žara te najavio snaženje posebnih područja pastoralnoga djelovanja i važnost pastorala braka i obitelji te pastorala novih svećeničkih i redovničkih zvanja. „Poslanje Crkve je svijet i zato se ona ne može ograničiti samo na brigu za rješavanje vlastitih unutarcrkvenih pitanja. Svakako, zajednica Crkve uprisutnjuje Kristovo humano lice u društvu po svojoj zauzetosti za one koji su na socijalnim marginama.

      Zato trebamo snažiti i razgranavati karitativno djelovanje koliko god je to moguće. U isto vrijeme, čini nam se da je naša zadaća danas dodatno poraditi na društvenom pozicioniranju Crkve na ovim slavonskim prostorima, osobito na planu evangelizacije javnosti, na odgojnom i na obrazovnom području, u čemu osobitu važnost imaju katoličke škole, potom na kulturnom području i u sredstvima društvenoga priopćavanja“, rekao je u homiliji mons. Hranić.

      Uslijedila je prikazna procesija kada su, uz euharistijske, prineseni i drugi darovi: snop pšenice, kruh, dokumenti Biskupijske sinode i Katekizam Katoličke Crkve, svijeća. Osobni dar oba đakovačka nadbiskupa za siromašne i potrebne prinio je vlč. dr. Ivan Zirdum, dobitnik nagrade Ponos Hrvatske 2012., a prilog Nadbiskupije za redovita karitativna djela, napose za beskućnike i Pučku kuhinju, prinio je vlč. Ivica Rebić, ravnatelj Nadbiskupijskog Caritasa. Na kraju slavlja pozdravnu riječ i čestitku novom nadbiskupu i metropolitu u ime vjernika laika uputio je g. Dražen Živić iz Vukovara, u ime svećenika, redovnika i redovnica mons. Adam Bernatović, konkatedralni župnik i dekan u Osijeku, nakon čega su mons. dr. Vladimir Dugalić i vlč. Tomislav Ćorluka novome nadbiskupu predali darove – biskupski štap i prsten. Pozdrav je potom u ime Srpske Pravoslavne Crkve izrekao episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan, u ime Metropolije požeški biskup mons. Antun Škvorčević, u ime biskupa, svećenika, redovnika, redovnica i vjernika BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te u ime HBK njezin predsjednik, zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Novi nadbiskup na kraju je svima uputio zahvalu i preporučio se u molitvu i suradnju, rekavši: „Toliku podršku i ljubav koju sam osjetio od imenovanja do sada doživljavam kao Božji blagoslov, kao dragocjeni kapital na početku povjerene mi službe.“

     Praćeni pljeskom brojnih vjernika, svećenici i biskupi u procesiji su izašli iz katedrale te pristupili zajedničkom fotografiranju. Pod ravnjanjem mo. Ivana Andrića i uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića, misno slavlje preuzimanja službe nadbiskupa i metropolita Đure Hranića animirao je Mješoviti katedralni zbor, kojemu su se pridružile Milosrdne sestre sv. Križa te Zbor bogoslova. Slavlje je izravno u programu prenosila Hrvatska televizija i Hrvatski katolički radio, a sam događaj izazvao je veliki interes brojnih medijskih kuća.

                                                                                                              Anica Banović

Anica Banović

      ĐAKOVO (IKA/TU) – Nakon što je apostolski nuncij Alessandro D'Errico 18. travnja 2013. u Nadbiskupskom dvoru u Đakovu objavio da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe pastoralnog upravljanja Đakovačko-osječkom nadbiskupijom mons. Marina Srakića, te imenovao nadbiskupom metropolitom mons. Đuru Hranića, dotadašnjeg pomoćnog biskupa đakovačko-osječkog, u petak, 5. srpnja, na sjednici Zbora savjetnika, koja je započela u 11.30 sati, izvršeno je kanonsko preuzimanje službe nadbiskupa.  U Crvenom salonu Nadbiskupskog dvora članovima Zbora savjetnika mons. Đuro Hranić pokazao je Apostolsko pismo (bulu) pape Franje.

      Naime, za stvarno preuzimanje nekih službi od posebnog značaja, kao što su biskupija i župa, kanonski zakon predviđa poseban obred ustoličenja ili uvođenja, kojem je podvrgnuta i sama pravna valjanost naslova i kasnijih akata. Stoga biskup, prije nego započne svoju pastoralnu službu u biskupiji koja mu je povjerena, mora biskupiju kanonski preuzeti u posjed, prema propisanim formalnostima. U smislu kanonskih propisa, kan. 382, §3., biskup kanonski preuzima biskupiju onda kada osobno ili preko zastupnika pokaže Apostolsko pismo zboru savjetnika u prisutnosti kancelara kurije, koji o tome sastavlja zapisnik.

      Činom pokazivanja Apostolskog pisma Zboru savjetnika, u prisutnosti kancelara Nadbiskupije mons. dr. Drage Tukare, mons. dr. Đuro Hranić 5. srpnja kanonski je preuzeo službu nadbiskupa, a mons. dr. Marin Srakić je umirovljen. Nazočnom zboru obratio se i nadbiskup Marin Srakić, zahvaljujući svim svećenicima na suradnji te poželjevši svome nasljedniku blagoslov i uspjeh u preuzetoj službi.

                                                                                                                       IKA

IKA

 PULA (IKA/TU) - Povodom beatifikacije sl. Božjega Miroslava Bulešića, sazvana je prva tiskovna konferencija 11. srpnja u Puli. Događaj su predstavili generalni vikar Porečke i Pulske biskupije i voditelj Tehničkog odbora mons. Vilim Grbac, voditelj Odbora za medije dr. Josip Grbac i voditeljica biskupijskoga Ureda za javnost Ana Cvitan.

      Mons. Vilim Grbac službeno je najavio obred proglašenja blaženim Miroslava Bulešića po dekretu Kongregacije za kauze svetih. Državno tajništvo Svete Stolice, istaknuo je, dopisom od 12. veljače 2013. priopćilo je kako je papa Benedikt XVI. dopustio da se obred proglašenja blaženim sluge Božjeg Miroslava Bulešića, dijecezanskog svećenika i mučenika, obavi u Porečkoj i Pulskoj biskupiji u subotu 28. rujna 2013. godine te kako će njegov predstavnik na slavlju biti prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato.

      Osim svih hrvatskih biskupa i nadbiskupa te mnoštva hodočasnika u Areni se toga dana očekuje i oko 500 do 600 svećenika jer će za tu prigodu Vijeće za kler Hrvatske biskupske konferencije organizirati svećeničko hodočašće.

      Na tiskovnoj konferenciji izložene su dosad poduzete aktivnosti vezane uz događaj beatifikacije. Dr. Josip Grbac predstavio je sveobuhvatnu organizacijsku strukturu koja je podijeljena na tri temeljna odbora: Tehnički, Liturgijski i Odbor za medije. Tehnički odbor zadužen je za svu logističku strukturu, suradnju s gradskim službama i cjelokupnu tehničku koordinaciju događaja, za što je, pojasnio je, potrebno mnogo volontera koji se mogu javiti svojim župnicima ili izravno putem obrasca na web stranici događaja. Liturgijski odbor zadužen je za sve što će se događati u samoj Areni, prije svega misno slavlje, doček i koordinaciju ljudi te uređenje samog prostora. Povrh toga Liturgijski odbor priprema i liturgijski vodič, koji će osim tijeka misnog slavlja sadržavati i obilje zanimljivih informacija o Miroslavu Bulešiću.

      Najavljen je i hodočasnički itinerarij – vodič za hodočasnike koji dolazeći i Istru budu htjeli posjetiti mjesta koja su bila značajna u životu Miroslava Bulešića. Fotografijama i tekstom bit će predstavljeni Svetvinčenat, Baderna, Kanfanar, Pazinski kolegij i Lanišće, a vodič će biti opremljen kartom Istre i Pule za lakše snalaženje i kretanje prometnicama i ulicama.

      O posebnoj važnosti djelovanja trećeg segmenta organizacije, biskupijskog Ureda za javnost, dr. Grbac istaknuo je kako je glavni cilj medijskog odbora upoznati javnost s likom Miroslava Bulešića, napose stoga jer se do 1990. godine o njemu nije smjelo ni govoriti ni pisati. Kroz mnoštvo događaja koji će prethoditi samoj proslavi beatifikacije nastojat će se javnosti približiti lik i djelo toga mladog svećenika, sina ove zemlje, te istaknuti značajke zbog kojih je upravo on među mnogim stradalnicima podignut na čast oltara, rekao je dr. Grbac.

      Voditeljica biskupijskog Ureda za javnost Ana Cvitan predstavila je novu mrežnu stranicu posvećenu budućem blaženiku i proslavi beatifikacije. Na adresi www.miroslavbulesic.hr moći će se pronaći obilje materijala o Miroslavu Bulešiću, tehničke i druge informacije glede proslave u Areni, najave i novosti o događajima koji će prethoditi središnjoj proslavi te mnoge multimedijalne sadržaje različitih formata koji se stavljaju na raspolaganje za slobodno korištenje u javnosti.

      Ovih će dana biti odaslani plakati i promotivni materijali svim župama diljem zemlje. Iz raznih krajeva već stižu najave organiziranih dolazaka vjernika, pa se svi koji žele sudjelovati na događaju beatifikacije mogu obratiti svojim župnicima ili izravno prijaviti na e-mail kontakt info@miroslavbulesic.hr, ili putem telefona na 052 635 417, pri Uredu za javnost.

      Najavljene su još dvije konferencije za novinare, jedna u drugoj polovici kolovoza, neposredno prije obljetnice pogibije, kada će biti predstavljen novi dokumentarno-igrani film o blaženiku, te druga neposredno prije središnje proslave, polovicom rujna.

IKA

        VATIKAN (IKA/TU) - Blaženi Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. vjerojatno će do kraja ove godine biti proglašeni svetima, izjavio je 5. srpnja na konferenciji za novinare predstojnik Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi.

      Papa Franjo primio je toga dana u audijenciju prefekta Kongregacije za kauze svetaca kardinala Angela Amata i odobrio Dekret o priznanju drugoga čuda koje se dogodilo zahvaljujući zagovoru pape Wojtyle, a otvorio je put i kanonizaciji pape Roncallija i bez drugoga čuda. Papa je naime odobrio pozitivno mišljenje Izvanredne sjednice kardinala i biskupa s obzirom na kanonizaciju blaženoga Ivana XXIII., te je sazvao Konzistorij koji će se baviti kanonizacijom blaženoga Ivana Pavla II.

      Tu je donekle nuobičajenu odluku Lombardi objasnio Papinom željom da, unatoč nepostojanju drugoga čuda, bude priznata svetost koncilskoga pape. Istaknuo je da je kanonizacija valjana i bez drugoga čuda, budući da već postoji jedno priznato čudo koje je dovelo do beatifikacije. Spomenuo je i raspravu među teolozima i stručnjacima s obzirom na potrebu dvaju različitih čuda za beatifikaciju i kanonizaciju te dodao da Sveti Otac ima vlast dati dispenzu te omogućiti kanonizaciju bez drugoga čuda.

      Premda nisu spomenuti konkretni datumi sazivanja Konzistorija niti kanonizacija, Lombardi, kako prenosi Radio Vatikan, nije odbacio mogućnost da se oba slavlja dogode istodobno te je izrazio svoje mišljenje da bi se to moglo dogoditi do kraja godine.

      Sazivatelj Drugoga vatikanskog koncila papa Ivan XXIII. (1958-63.) blaženim je proglašen godine 2000. a Ivan Pavao II. godine 2011. U poljskim crkvenim krugovima nagađa se o dva moguća termina kanonizacije poljskoga Pape: 20. listopada, što bi bio datum blizak 35. obljetnici izbora kardinala Karola Wojtyle za papu (16. listopada 1978.) ili o svetovini Bezgrešnog začeća, 8. prosinca.

VATIKAN, (IKA/TU) - Na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, tijekom svečanoga misnog slavlja u bazilici Sv. Petra u Vatikanu đakovačko-osječki imenovani nadbiskup i metropolit Đuro Hranić primio je iz ruku pape Franje palij, znak metropolitanske časti i dužnosti. Vunene palije Sveti Otac je blagoslovio te podijelio metropolitima koji su imenovani u posljednjih godinu dana, a uz mons. Hranića primila su ga još 34 nadbiskupa. Palij je liturgijski znak što ga nose nadbiskupi metropoliti, označava poseban vid zajedništva metropolita i Pape te vlast koju metropolit u zajedništvu s rimskom Crkvom po pravu ima u svojoj pokrajini.