KOTOR (IKA/TU) - Središnja proslava jubileja Milanskog edikta u Nišu, određivanje mjesta sjedišta Međunarodne biskupske konferencije i njegovo uređenje, prijedlozi za temu Sinode biskupa 2015., posljedice i izazovi aktualnih političkih promjena za djelovanje mjesnih Crkva, bile su neke od tema zasjedanja.

      KOTOR (IKA/TU) – Biskupi članovi Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda održali su 29. redovito plenarno zasjedanje od 22. do 24. travnja u Domu biskupije u Kotoru. Na zasjedanju su sudjelovali i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto, nadležan i za Crnu Goru, te gosti dubrovački biskup Mate Uzinić i biskup Sapea Lucjan Avgustini, priopćilo je Tajništvo MBK sv. Ćirila i Metoda.

      Nuncij Pezzuto – kojemu je to bio prvi službeni posjet Crnoj Gori – istaknuo je važnost zajedničkog i koordiniranog djelovanja biskupa u reguliranju odnosa prema zemljama u kojima djeluju. Pozdravio je ratifikaciju temeljnog ugovora između Svete Stolice i Crne Gore, te podsjetio kako bi se u skorije vrijeme trebala formirati mješovita komisija, koja će raditi na izradi potrebnih dokumenata za implementaciju i provođenje ugovora.

     U radnom dijelu zasjedanja biskupi su se dogovorili oko sudjelovanja na središnjoj proslavi obilježavanja 1700. obljetnice Milanskog edikta u organizaciji Beogradske nadbiskupije u Nišu 20. i 21. rujna, na kojemu će Svetoga Oca predstavljati milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola.

      Nadalje, potaknuti potrebom stvaranja potrebnih uvjeta za što bolje funkcioniranje MBK, na temelju izvješća komisije formirane na prošlom zasjedanju radi rješavanja toga pitanja, biskupi su odlučili da se za sjedište MBK uredi crkvena zgrada u Pančevu. Odlučeno je da se s radovima na uređivanju i obnovi zgrade što prije otpočne.

      Potaknuti dopisom Tajništva Sinode biskupa, u kojem se traže prijedlozi teme za sljedeću opću Sinodu, biskupi su ujedno raspravljali o aktualnim pitanjima u mjesnim Crkvama te za Sinodu odlučili predložiti temu Crkva u današnjem svijetu, s posebnim naglaskom na potrebu isticanja božanske naravi Crkve i suradnje među različitim staležima.

      Biskupi su razgovarali i o posljedicama aktualnih političkih promjena u zemljama koje obuhvaća MBK. Među ostalim oni su izrazili potporu biskupima u Crnoj Gori u traženju poštovanja temeljnog ugovora s državom, imajući u vidu nedavnu registraciju tzv. Crnogorske katoličke Crkve te pozvali nadležne vlasti da poduzmu potrebne korake radi rješavanja ovog problema i očuvanja mira i stabilnosti.

      Biskup domaćin je u svojoj katedrali 22. travnja uvečer biskupima u čast upriličio koncert, a sljedećeg dana je tamo nuncij, u zajedništvu biskupa i petnaestak svećenika, predslavio misu. Sljedeće plenarno zasjedanje MBK održat će se u od 7. do 9. travnja 2014. u Zrenjaninu.

IKA/TU

 BEOGRAD (IKA/TU) – Poslijepodnevni radni dio drugoga dana Međunarodnog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. godišnjici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda na prostore Panonije, koji se 19. travnja održao u Beogradu, u Narodnoj banci Srbije, obuhvatio je pet predavanja. 

      BEOGRAD (IKATU) – Poslijepodnevni radni dio drugoga dana Međunarodnog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. godišnjici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda na prostore Panonije, koji se 19. travnja održao u Beogradu, u Narodnoj banci Srbije, obuhvatio je 5 predavanja. Trećem dijelu predavanja toga dana predsjedao je prof. dr. sc. Predrag Puzović, dekan PBF-a u Beogradu, a moderirala je dr. sc. Darija Damjanović Barišić s KBF-a u Đakovu.

      Traženje jedinstva u različitosti

      „Traženje jedinstva u različitosti“ bila je tema izlaganja prof. dr. sc. Jure Zečevića iz Zagreba. Jedinstvu i zajedništvu imanentna je različitost. Snažno i sržno, biblijski, trinitarno i kristološki utemeljeno jedinstvo u različitosti prestaje biti tek jedna od neobveznih mogućnosti i svakom kršćaninu postaje obveza koja logički proizlazi iz naravi Božje i stvorene stvarnosti, naglasio je Zečević. Stoga se jedinstvo u različitosti ne može olako smjestiti samo u neki modernističko-relativistički kontekst koji bi „razvodnjavao“ pravovjerje i kojega bi se poradi pravovjerja trebalo radije kloniti već je jedinstvo u različitosti legitimno i obvezujuće ekleziološko načelo i nezaobilazan „koncept“ uvijek kada je riječ o naravi Crkve i njezinu „izgledu“.

      Umjesto očekivanja da jedinstvo kršćana bude jedinstvo u jednoobličnosti, danas se sve više shvaća da je potrebno jedinstvo u skladu s Kristovom velikosvećeničkom molitvom – jedinstvo u različitosti. Time je u razjedinjenom kršćanstvu otvorena nova mogućnost i nada da će crkve biti i prepoznati se u takvom jedinstvu vjere koje im – premda su različite u onome što ih čini specifičnim i inkulturiranim tradicijama – neće više priječiti zajedništvo euharistijskog stola i navještaja Riječi, naglašava predavač. Sintagme „jedinstvo u pomirenoj različitosti“ ili „asimetrično jedinstvo“ valja vrlo brižno, s puno pažnje i osjećaja za bitno i sekundarno, zajednički, međucrkveno usuglašeno, „puniti“ i uvijek iznova preispitivati koliko duboko nas je to povezalo, te motriti kada i u čemu treba korigirati hod, rekao je Zečević.

     Evangelizacija – trajni crkveni zadatak

Prof. dr. sc. Pero Aračić govorio je o „Evangelizaciji – trajnom crkvenom zadatku“. Naglasio je kako tijekom povijesti Crkve, pogotovo u nekim periodima, a možda i danas, ostaje 'malo stado' vjernih Isusovu zadatku i stilu - ponajprije svjedočenjem, vjernošću i blizini rubnima u duhovnom i društvenom smislu“. U suvremenoj kulturi dominiraju individualizam, sekularizam, relativizam, hedonizam i konzumizam, a Aračić je podsjetio kako je još Pavao VI. upozoravao da je rascjep između kulture i Evanđelja drama našeg vremena. Posljedica toga jest da se Crkva danas suočava s ozbiljnim procesom masovnog otpada od sadržaja i prakse kršćanske vjere.

 „Otkrivanjem pojma i sadržaja evangelizacije Crkva je htjela doista naći novi poticaj u često minimalističkom i učmalom crkvenom djelovanju i u njega unijeti dinamiku, ali i zahtjevnost, te vidjeti i plodove života Isusovih sljedbenika. Njezina je želja da svaki kršćanin i svaka kršćanska zajednica postanu svjesniji svoga kršćanskog identiteta te da po svojoj otvorenosti i zauzetosti za svijet, kroz nesebičan dijalog, ostvare svoje kršćansko poslanje“, istaknuo je Aračić i poručio: „Crkva stalno mora sebe evangelizirati 'prema unutra' a 'prema van' djelovati onim što jest. Pogreška je kad krenemo drugoga 'obraćati', a same nas to nije ni dotaklo. Stoga je promišljanje o evangelizaciji žuran izazov za sve nas kršćane“.

      Evangelizacija – pogled Pravoslavne Crkve

      Četvrtim dijelom plenarnih predavanja predsjedao je generalni vikar fra Leopold Rochmes, a moderator je bio prof. dr. sc. Niko Ikić s KBF-a u Sarajevu. 

Vladika bački, gosp. Irinej Bulović simpoziju je pridonio predavanjem na temu „Evangelizacija – pogled Pravoslavne Crkve“ te je, između ostaloga, naglasio kako evangelizaciju ad extra treba provoditi zajedničkim snagama sa solidarnošću, podržavajući jedni druge, što je lako ostvarivo kada se radi o određenim aktivnostima pravoslavnih i katolika. U procesu evangelizacije ad extra neće doći do rasprave o osjetljivim dogmatskim pitanjima, no bit će dragocjeno zajedničko svjedočenje o vitalnim problemima suvremenog čovječanstva uključujući bioetičku i ekološku problematiku, kao i zajedničko nastupanje pred državnim organima, u medijima i pred različitim sekularnim čimbenicima, naglašava vladika bački, ističući plodno iskustvo takve suradnje na području Srbije, posebno kada se radi o vraćanju vjerske nastave u javne škole i pitanju restitucije.

      „Evangelizacija je potrebnija umornoj Europi i podijeljenom svijetu nego plaha kiša ožednjeloj zemlji od suše“, usporedio je Bulović i podsjetio kako se ne evangelizira samo riječju, već djelom i životom. Upozorio je kako jedinu opasnost za ovakav odnos i suradnju u iskrenoj otvorenosti, međusobnom povjerenju i iznad svega ljubavi, predstavljaju recidivi fanatizma, prozelitizma i mentalitet unijatizma, a sve se to javlja i kod katoličkih i kod pravoslavnih. Na te recidive treba obratiti veliku pažnju, upućuje Bulović, i izražava uvjerenje kako duhovno zračenje II. vatikanskog sabora u životu današnje Katoličke Crkve te autentični duh i živo predanje Pravoslavne Crkve imaju jaču snagu nego bilo kakav duh sektaške uskogrudnosti.

      Nova evangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i naše kršćanstvo

„Nova evangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i naše kršćanstvo“ bila je tema doc. dr. sc. Nikole Vranješa s Teologije u Rijeci. Biskupska sinoda u Rimu sazvana je na XIII. općem redovnom zasjedanju koje je trajalo od 7. do 28. listopada 2012., a bila je posvećena temi „Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere“ te je donijela važne zaključke s obzirom na ostvarivanje nove evangelizacije, rekao je Vanješ u uvodu svoga izlaganja.

      U izlaganju je izdvojio neke od 58 zaključaka te ih je nastojao povezati sa dvama jubilejima – 1700. obljetnicom Milanskog edikta i 1150. godišnjicom dolaska Svete braće na područje Panonije. Zaključke izlaganja Vranješ je promatrao u teološko pastoralnoj perspektivi imajući na umu unaprjeđenje evangelizacije u današnjim prilikama. Naglasio je aktualnost evangelizacije kao trajne zadaće Crkve, evangelizaciju u suvremenim prilikama, osobno iskustvo vjere, nove pristupe evangelizaciji, prvi navještaj, evanđelje kao nenametljivu poruku istine i nade, slobodu vjere kao slobodu savjesti te odnos evangelizacije i dijaloga.

      Neki pokušaji nove evangelizacije u Crkvi danas

 Doc. dr. sc. Ivo Džinić izložio je temu „Neki pokušaji nove evangelizacije u Crkvi danas“ te je istaknuo otvorenost prema svijetu, dijalog sa svijetom i svijest o svijetu kao mjestu navještaja koji je jednako izazovan, kao što je to od samih početaka postojanja kršćanstva bilo. Kao pretpostavku nove evangelizacije Džinić je naveo i ljubav i povjerenje prema Bogu, ali isto tako i prema drugom čovjeku, i to svakom čovjeku, jer jedino svjedočanstvo ljubavi ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

Pretpostavka svakog pokušaja evangelizacije jest zahvaljivanje i slavljenje Boga, koje mora biti prepoznatljivo na licima svakog kršćanina, a napose onoga koji stoji u službi nove evangelizacije. Klasični prostori navještaja, crkve i crkveni prostori, sve su manje interesantni, ističe Džinić i upućuje kako je potrebno upotrijebiti kreativnost i maštu. Zaključuje kako „za radikalne promjene smjera pastoralnoga djelovanja treba imati hrabrosti, a svaki pokušaj nove evangelizacije valja vrednovati i podržati, s vjerom da Bog djeluje u ljudima koji imaju dobru volju i ne mire se s postojećim stanjem u Crkvi i svijetu.

      Drugi dan Međunarodnoga znanstvenog simpozija zaključen je primanjem u Skupštini Grada Beograda, gdje je predavače, sudionike i organizatore simpozija primio zamjenik predsjednika Skupštine, Zoran Alimpić, a prisutan je bio i apostolski nuncij u Republici Srbiji, mons. Orlando Antonini. Marija Kuveždanin

Marija Kuveždanin

BEOGRAD (IKA/TU) - Održan je posljednji, treći dan Međunarodnoga znanstvenog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju. 

      BEOGRAD (IKA/TU) - Posljednjega, trećeg dana Međunarodnoga znanstvenog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju, u Narodnoj banci Srbije, u Beogradu, 20. travnja održano je deset foruma u kojima su obrađene sljedeće teme: Iskustvo slobode, Riječ Božja koja oslobađa, Sloboda u različitosti, Oblici zarobljenosti današnjeg čovjeka, Crkveni zadatak oslobađanja čovjeka od zarobljenosti, Tradicija i tradicionalizam u našem kršćanstvu, Kršćanski identitet, Nova evangelizacija u prigodnom pastoralu, Ćirilometodska ideja i slavenski narodi i Socijalna dimenzija kršćanstva.
       Nakon izvještaja o radu u forumima uslijedili su osvrti i zahvale. Apostolski nuncij u Republici Srbiji nadbiskup Orlando Antonini, zahvaljujući za organizaciju simpozija, a napose pohvaljujući suradnju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu i Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu, rekao je kako upravo ono što su činila sv. braća Ćiri i Metod može i treba pomoći i dati poticaj za evangelizaciju danas, te je otvorio još jedan aspekt Milanskog edikta.
      „Želio bih uputiti na aspekt Milanskog edikta za koji smatram da nije dovoljno istaknut, a to je da Milanski edikt nije bio samo za kršćane, već za sve religije. On i kršćanima i svima drugima daje slobodu ispovijedanja bilo kršćanske ili koje druge religije. Svakom čovjeku treba omogućiti da se prema vlastitom raspoloženju srca odluči za vjeru i vjerovanje. Milanski edikt nije samo edikt koji daje slobodu vjere nego i edikt koji daje slobodu savjesti. Na poseban način te točke vrijede za islamski svijet i budući dijalog koji će se s njima voditi jer kod njih promjena vjere još uvijek uzrokuje kaznu smrti, što znači da ovaj Edikt još uvijek nije prihvaćen i primijenjen", rekao je nuncij te zaključio kako je možda i u našoj povijesti bilo trenutaka kada je netolerancija imala svoju snagu i mjesto, ali u današnje vrijeme postoji sloboda savjesti i vlastitoga izbora.
      Zahvalu sudionicima, predavačima iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije te organizatorima uputili su srijemski biskup Đuro Gašparović, a napose domaćin, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar koji je pozvao na sudjelovanje na središnjoj proslavi Jubilarne godine, u Nišu, 20. i 21. rujna, kojoj će nazočiti poseban izaslanik novoga pape Franje, milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola. Zahvalu je izrekao i Dragan Novaković, pomoćnik direktora Kancelarije za vjere Vlade Republike Srbije.
      Dekan KBF-a u Đakovu, prof. dr. sc. Pero Aračić posebno je pozdravio studente Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu koji su sudjelovali u radu simpozija.

IKA/TU

 BEOGRAD (TU) – Poslijepodnevni radni dio drugoga dana Međunarodnog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. godišnjici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda na prostore Panonije, koji se 19. travnja održao u Beogradu, u Narodnoj banci Srbije, obuhvatio je 5 predavanja.

BEOGRAD (TU) – Poslijepodnevni radni dio drugoga dana Međunarodnog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. godišnjici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda na prostore Panonije, koji se 19. travnja održao u Beogradu, u Narodnoj banci Srbije, obuhvatio je 5 predavanja. Trećem dijelu predavanja toga dana predsjedao je prof. dr. sc. Predrag Puzović, dekan PBF-a u Beogradu, a moderirala je dr. sc. Darija Damjanović Barišić s KBF-a u Đakovu.

„Traženje jedinstva u različitosti“

„Traženje jedinstva u različitosti“ bila je tema izlaganja prof. dr. sc. Jure Zečevića iz Zagreba. Jedinstvu i zajedništvu imanentna je različitost. Snažno i sržno, biblijski, trinitarno i kristološki utemeljeno jedinstvo u različitosti prestaje biti tek jedna od neobveznih mogućnosti i svakom kršćaninu postaje obveza koja logički proizlazi iz naravi Božje i stvorene stvarnosti, naglasio je Zečević. Stoga se jedinstvo u različitosti ne može olako smjestiti samo u neki modernističko-relativistički kontekst koji bi „razvodnjavao“ pravovjerje i kojega bi se poradi pravovjerja trebalo radije kloniti već je jedinstvo u različitosti legitimno i obvezujuće ekleziološko načelo i nezaobilazan „koncept“ uvijek kada je riječ o naravi Crkve i njezinu „izgledu“.

Umjesto očekivanja da jedinstvo kršćana bude jedinstvo u jednoobličnosti, danas se sve više shvaća da je potrebno jedinstvo u skladu s Kristovom velikosvećeničkom molitvom – jedinstvo u različitosti. Time je u razjedinjenom kršćanstvu otvorena nova mogućnost i nada da će crkve biti i prepoznati se u takvom jedinstvu vjere koje im – premda su različite u onome što ih čini specifičnim i inkulturiranim tradicijama – neće više priječiti zajedništvo euharistijskog stola i navještaja Riječi, naglašava predavač. Sintagme „jedinstvo u pomirenoj različitosti“ ili „asimetrično jedinstvo“ valja vrlo brižno, s puno pažnje i osjećaja za bitno i sekundarno, zajednički, međucrkveno usuglašeno, „puniti“ i uvijek iznova preispitivati koliko duboko nas je to povezalo, te motriti kada i u čemu treba korigirati hod, rekao je Zečević.

„Evangelizacija – trajni crkveni zadatak“

Prof. dr. sc. Pero Aračić govorio je o „Evangelizaciji – trajnom crkvenom zadatku“. Naglasio je kako tijekom povijesti Crkve, pogotovo u nekim periodima, a možda i danas, ostaje 'malo stado' vjernih Isusovu zadatku i stilu - ponajprije svjedočenjem, vjernošću i blizini rubnima u duhovnom i društvenom smislu“. U suvremenoj kulturi dominiraju individualizam, sekularizam, relativizam, hedonizam i konzumizam, a Aračić je podsjetio kako je još Pavao VI. upozoravao da je rascjep između kulture i Evanđelja drama našeg vremena. Posljedica toga jest da se Crkva danas suočava s ozbiljnim procesom masovnog otpada od sadržaja i prakse kršćanske vjere.

„Otkrivanjem pojma i sadržaja evangelizacije Crkva je htjela doista naći novi poticaj u često minimalističkom i učmalom crkvenom djelovanju i u njega unijeti dinamiku, ali i zahtjevnost, te vidjeti i plodove života Isusovih sljedbenika. Njezina je želja da svaki kršćanin i svaka kršćanska zajednica postanu svjesniji svoga kršćanskog identiteta te da po svojoj otvorenosti i zauzetosti za svijet, kroz nesebičan dijalog, ostvare svoje kršćansko poslanje“, istaknuo je Aračić i poručio: „Crkva stalno mora sebe evangelizirati 'prema unutra' a 'prema van' djelovati onim što jest. Pogreška je kad krenemo drugoga 'obraćati', a same nas to nije ni dotaklo. Stoga je promišljanje o evangelizaciji žuran izazov za sve nas kršćane“.

Četvrtim dijelom plenarnih predavanja predsjedao je generalni vikar fra Leopold Rochmes, a moderator je bio prof. dr. sc. Niko Ikić s KBF-a u Sarajevu.

 Vladika bački, gosp. Irenej Bulović simpoziju je pridonio predavanjem na temu „Evangelizacija – pogled Pravoslavne Crkve“ te je, između ostaloga, naglasio kako evangelizaciju ad extra treba provoditi zajedničkim snagama sa solidarnošću, podržavajući jedni druge, što je lako ostvarivo kada se radi o određenim aktivnostima pravoslavnih i katolika. U procesu evangelizacije ad extra neće doći do rasprave o osjetljivim dogmatskim pitanjima, no bit će dragocjeno zajedničko svjedočenje o vitalnim problemima suvremenog čovječanstva uključujući bioetičku i ekološku problematiku, kao i zajedničko nastupanje pred državnim organima, u medijima i pred različitim sekularnim čimbenicima, naglašava vladika bački, ističući plodno iskustvo takve suradnje na području Srbije, posebno kada se radi o vraćanju vjerske nastave u javne škole i pitanju restitucije.

„Evangelizacija je potrebnija umornoj Europi i podijeljenom svijetu nego plaha kiša ožednjeloj zemlji od suše“, usporedio je Bulović i podsjetio kako se ne evangelizira samo riječju, već djelom i životom. Upozorio je kako jedinu opasnost za ovakav odnos i suradnju u iskrenoj otvorenosti, međusobnom povjerenju i iznad svega ljubavi, predstavljaju recidivi fanatizma, prozelitizma i mentalitet unijatizma, a sve se to javlja i kod katoličkih i kod pravoslavnih. Na te recidive treba obratiti veliku pažnju, upućuje Bulović, i izražava uvjerenje kako duhovno zračenje II. vatikanskog sabora u životu današnje Katoličke Crkve te autentični duh i živo predanje Pravoslavne Crkve imaju jaču snagu nego bilo kakav duh sektaške uskogrudnosti.

„Nova evangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i naše kršćanstvo“

 „Nova evangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i naše kršćanstvo“ bila je tema doc. dr. sc. Nikole Vranješa s Teologije u Rijeci. Biskupska sinoda u Rimu sazvana je na XIII. općem redovnom zasjedanju koje je trajalo od 7. do 28. listopada 2012., a bila je posvećena temi „Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere“ te je donijela važne zaključke s obzirom na ostvarivanje nove evangelizacije, rekao je Vanješ u uvodu svoga izlaganja.

 U izlaganju je izdvojio neke od 58 zaključaka te ih je nastojao povezati sa dvama jubilejima – 1700. obljetnicom Milanskog edikta i 1150. godišnjicom dolaska Sv. braće na područje Panonije. Zaključke izlaganja Vranješ je promatrao u teološko pastoralnoj perspektivi imajući na umu unaprjeđenje evangelizacije u današnjim prilikama. Naglasio je aktualnost evangelizacije kao trajne zadaće Crkve, evangelizaciju u suvremenim prilikama, osobno iskustvo vjere, nove pristupe evangelizaciji, prvi navještaj, evanđelje kao nenametljivu poruku istine i nade, slobodu vjere kao slobodu savjesti te odnos evangelizacije i dijaloga.

 „Neki pokušaji nove evangelizacije u Crkvi danas“

 Doc. dr. sc. Ivo Džinić izložio je temu „Neki pokušaji nove evangelizacije u Crkvi danas“ te je istaknuo otvorenost prema svijetu, dijalog sa svijetom i svijest o svijetu kao mjestu navještaja koji je jednako izazovan, kao što je to od samih početaka postojanja kršćanstva bilo. Kao pretpostavku nove evangelizacije Džinić je naveo i ljubav i povjerenje prema Bogu, ali isto tako i prema drugom čovjeku, i to svakom čovjeku, jer jedino svjedočanstvo ljubavi ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

 Pretpostavka svakog pokušaja evangelizacije jest zahvaljivanje i slavljenje Boga, koje mora biti prepoznatljivo na licima svakog kršćanina, a napose onoga koji stoji u službi nove evangelizacije. Klasični prostori navještaja, crkve i crkveni prostori, sve su manje interesantni, ističe Džinić i upućuje kako je potrebno upotrijebiti kreativnost i maštu. Zaključuje kako „za radikalne promjene smjera pastoralnoga djelovanja treba imati hrabrosti, a svaki pokušaj nove evangelizacije valja vrednovati i podržati, s vjerom da Bog djeluje u ljudima koji imaju dobru volju i ne mire se s postojećim stanjem u Crkvi i svijetu.

Drugi dan Međunarodnoga znanstvenog simpozija zaključen je primanjem u Skupštini Grada Beograda, gdje je predavače, sudionike i organizatore simpozija primio zamjenik predsjednika Skupštine, Zoran Alimpić, a prisutan je bio i apostolski nuncij u Republici Srbiji, mons. Orlando Antonini. M. Kuveždanin

      BEOGRAD (IKA/TU) - Zaključujući Međunarodni znanstveni simpozij o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju, koji se pod geslom „Za slobodu nas Krist oslobodi. Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja Sv. braće Ćirila i Metoda", od 18. do 20. travnja održavao u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu, a u organizaciji Beogradske nadbiskupije, Srijemske biskupije i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, uz sudjelovanje Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu i predavača iz pet država regije - Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Italije, upućeno je priopćenje za javnost, koje je predstavio prodekan KBF-a u Đakovu prof. dr. sc. Vladimir Dugalić. „Nova evangelizacija i danas treba i mora biti nadahnuta primjerom i djelovanjem Sv. braće te polazeći od shvaćanja mentaliteta današnjega čovjeka, osobito u svjetlu čitanja znakova vremena, poziva kršćane na snažnije osobno svjedočenje vjere, angažirani katekumenat i katehezu uranjajući u liturgijsko sakramentalni život prianjanjem srca te gradeći zajedništvo mjesne Crkve pozvano je prožimati kulturu svjetlom Riječi Božje i uskvasati samo društvo evanđeljem. Nužnost autoevagelizacije Crkve postaje tako zahtjev vremena kako bi se smanjio vjerski indiferentizam i raskorak između života i vjere. Svjesni smo da je Riječ Božja tvrda besjeda (usp. Iv 6, 60), da poziva na dosljedno nasljedovanje Krista, te da ima i onih koji će se pokolebati i neće smoći snage i hrabrost ići tim putem. Stoga, molimo Gospodina da nas to ne obeshrabri, već da prožeti Petrovim pitanjem „Gospodine, kome da idemo?" (Iv 6, 68) snažno ispovijedamo da samo Krist ima riječi života vječnoga", piše, među ostalim u priopćenju koje potpisuju organizatori simpozija, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, srijemski biskup Đuro Gašparović te dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. sc. Pero Aračić. U priopćenju se izražava i radost „što duh jedinstva i zajedništva koji su promicala Sv. braća i danas živi na ovim prostorima".

IKA/TU

 PETROVARADIN (TU) - Euharistijsko slavlje koje će predvoditi srijemski biskup mons. Đuro Gašparović i svečana akademija koja slijedi poslije, održati će se na Četvrtu Vazmenu nedjelju ili Nedjelju Dobrog Pastira, 21. travnja 2013. godine s početkom u 17 sati.

      PETROVARADIN (TU) - Dok sveopća Crkva obilježava Godinu vjere, a Srijemska biskupija i Godinu svećeničkoga i redovničkog poziva, ravnateljstvo Biskupijskog svetišta Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu odlučilo je na prigodan način spomenuti se svih Bogu posvećenih osoba koje su podrijetlom iz petrovaradinskih župa.

      Zbog njihovog neizmjernog doprinosa na polju širenja Božje riječi, u crkvi na Tekijama biti će upriličena svečanost pod nazivom „I oni su naši Velikani“.

      Euharistijsko slavlje koje će predvoditi srijemski biskup mons. Đuro Gašparović i svečana akademija koja slijedi poslije, održat će se na Četvrtu Vazmenu nedjelju ili Nedjelju Dobrog Pastira, 21. travnja 2013. godine s početkom u 17 sati.

      Želja organizatora je da se kroz predstavljanje duhovnih poziva, posvijesti značaj i potreba duhovnih zvanja u sadašnjem, ali i budućem vremenu.

      U petrovaradinske velikane duhovnog poziva ubrajaju se:

Vlč. Josip Pavlović

S. Amadeja Pavlović, milosrdna sestra sv. Križa

S. Magdalena Pacis Ambrišak, milosrdna sestra sv. Križa

S. Smiljka Miolčić, milosrdna sestra sv. Križa

O. Vinko Mamić, karmelićanin

S. Ana Mateja Topić, službenica Kćeri Božje Ljubavi

S. Katarina Teskera, benediktinka

Vlč. Dušan Milekić, dijecezanski svećenik

Vlč. Željko Savić, vojni kapelan

Vlč. Ivan Rajković, dijecezanski svećenik

Jozef Deman, trajni đakon

Marija Rajković, kandidatica za red sestara sv. Benedikta

      U svečanom programu sudjelovat će i gosti iz Republike Hrvatske: Milosrdne sestre sv. Križa i pjevački zbor “Amadeja” iz Đakova, sestre reda sv. Benedikta iz Zadra i drugi

      Događaj će izravno prenositi Radio Marija.

                                                                    Petar Pifat

Petar Pifat