ĐAKOVO (TU) – Danas 18. travnja 2013. godine u 12 sati u Đakovu je Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj objavio da je Sveti Otac prihvatio odreknuće od pastoralne službe mons. Marina Srakića nadbiskupom metropolitom mons. Đuru Hranića.

 

      ĐAKOVO (TU) – Danas 18. travnja 2013. godine u 12 sati u Đakovu je Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj objavio da je Sveti Otac prihvatio odreknuće od pastoralne službe Đakovačko-osječkom nadbiskupijom mons. Marina Srakića, u smislu kan. 401 §1 Zakonika kanonskoga prava i imenovao nadbiskupom metropolitom mons. Đuru Hranića.

      Mons. Đuro Hranić, rođen je 20. ožujka 1961. u Ceriću, župa Nuštar, u obitelji pok. Stjepana i Eve, rođene Marković. Osnovnu školu pohađao je u Ceriću i Nuštru od 1967. do 1975. godine. Prva dva razreda srednje škole završio je u Osijeku, a posljednja dva u Đakovu na Biskupijskoj gimnaziji "Josip Juraj Strossmayer", gdje je godine 1979. i maturirao.

      Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu 1986. godine. Za svećenika je zaređen u đakovačkoj katedrali 29. lipnja 1986. Godine 1986. i 1987. obnašao je službu župnog vikara (kapelana) u osječkoj donjogradskoj župi Preslavnog Imena Marijina i službu tajnika Instituta za teološku kulturu laika u Osijeku. Godine 1987. odlazi na poslijediplomski studij u Rim. Ondje je, kao pitomac Papinskog hrvatskog Zavoda sv. Jeronima, završio specijalizaciju iz dogmatske teologije na Teološkom fakultetu Papinskog Sveučilišta Gregoriana, gdje je 1993. stekao doktorat iz dogmatske teologije, obranivši tezu pod naslovom "L`uomo immagine di Dio nell`insegnamento di Giovanni Paolo II (1978-1988)" ("Čovjek slika Božja u učenju Ivana Pavla II. (1978.-1988.)".

      Po povratku sa specijalizacije iz Rima 1993. godine imenovan je profesorom dogmatike na Teologiji u Đakovu, danas Katoličkom bogoslovnom fakultetu, gdje kao naslovni docent predaje sve do sada. Bio je prefekt Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu (1993.-1996.), glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije Od 1994.-2001. godine, generalni tajnik Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske (1998.-2008.).

      Mons. Hranić je autor niza teoloških članaka objavljenih u Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije, revijama "Diacovensia", "Kateheza", "Bogoslovska smotra" te različitim zbornicima i časopisima. Često nastupa kao predavač na stručnim susretima, simpozijima i projektima u zemlji i inozemstvu, a u mnogo prilika pozivan je da bude voditelj duhovnih vježbi za laike, svećenike, redovnike i redovnice.

      Bio je član Vijeća za nauk vjere pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK), član Biskupske komisije HBK za laike, član Uredničkog vijeća "Glasnika Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku" te zamjenik predsjednika Povjerenstva za promicanje suradnje između Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku i Teologije u Đakovu.

      Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 5. srpnja 2001., na blagdan svetih Ćirila i Metoda pomoćnim biskupom đakovačkim i srijemskim te naslovnim biskupom Gaudiabe. Za biskupa je zaređen 22. rujna 2001. u katedrali u Đakovu. Od 1. listopada iste godine do danas obavlja službu generalnog vikara Đakovačke i srijemske biskupije, odnosno Đakovačko-osječke nadbiskupije.

      Predsjednik je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za katehizaciju, predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma te član Biskupske komisije HBK za dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom i član Odbora HBK za Hrvatsku inozemnu pastvu.

      Na plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), održanom od 27. do 30. rujna 2012. godine u St. Gallenu, imenovan je predsjednikom Odjela za katehezu pri Komisiji za katehezu, školstvo i sveučilišta CCEE.

BEOGRAD (IKA/TU) - Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i prodekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Vladimir Dugalić na konferenciji za medije održanoj 15. travnja u dvorani "Europa", u sjedištu Beogradske nadbiskupije, predstavili su program trodnevnoga Međunarodnog znanstvenog simpozija u Jubilarnoj godini 1700. obljetnice Milanskog edikta i 1150. obljetnice dolaska svete braće Ćirila i Metoda u srednju Europu na temu "Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja Svete braće Ćirila i Metoda".

      BEOGRAD (IKA/TU)- Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i prodekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Vladimir Dugalić na konferenciji za medije održanoj 15. travnja u dvorani "Europa", u sjedištu Beogradske nadbiskupije, predstavili su program trodnevnoga Međunarodnog znanstvenog simpozija u Jubilarnoj godini 1700. obljetnice Milanskog edikta i 1150. obljetnice dolaska svete braće Ćirila i Metoda u srednju Europu na temu "Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja Svete braće Ćirila i Metoda".
      Simpozij će se održati u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu od 18. do 20. travnja, povezat će Beogradsku nadbiskupiju, Srijemsku biskupiju i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu kao organizatore skupa te predavače iz pet država regije: Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije; većinom katolike, ali i uz sudjelovanje predstavnika Srpske pravoslavne Crkve.
      "Želja Beogradske nadbiskupije od samih početaka pripreme za Jubilarnu godinu bila je da obilježavanje povijesnih događaja unaprijedi proces razmišljanja i probudi snažnije zajedništvo između Crkava, vjerskih zajednica i društva, odnosno države. Smatramo da prošlost mora nadahnuti i osvijetliti budućnost, a nositelji sadašnjice trebaju mudro, organizirano i odgovorno uskladiti te dimenzije kako bi rezultati, odnosno evanđeoski rečeno, plodovi ljubavi, bili što veći", rekao je mons. Hočevar najavljujući simpozij. Taj znanstveni skup želi povezati srodne povijesne elemente, pojasnio je nadbiskup, ali i odgovoriti na velike izazove današnjice - shvaćanje slobode na svim područjima, pitanje jedinstva u različitosti, način evangelizacije te edukaciju i formiranje mladih generacija.
      Program simpozija predstavio je prodekan Dugalić, ističući kako su Ćiril i Metod djelovali u 9. stoljeću, doba kada nije bilo podjele na katolike i pravoslavne. "To je vrijeme jedinstvene kršćanske Crkve, a iz tog aspekta jedinstva organiziran je i ovaj znanstveni simpozij koji povezuje i dva fakulteta - Katolički bogoslovni fakultet iz Đakova i Teološki fakultet Srpske pravoslavne Crkve. Tijekom trodnevnog promišljanja želimo se podsjetiti i još bolje istraži vrijeme dolaska i značaj djelovanja sv. Ćirila i Metoda u ovim krajevima. Što dublje promatramo svoju povijest i kulturu, i srpski i hrvatski narod može zahvaliti ovom dvojcu - jer oni su ishodište kulture, dali su pismenost, jezik, preveli su najvažnije knjige za povijest naroda, donijeli neka pravna uređenja te u njihovu djelovanju i jedni i drugi možemo tražiti temelje svoje povijesti i državnost", istaknuo je Dugalić.
      Prvi, uvodni dio simpozija, u četvrtak 18. travnja održat će se u Srijemskoj Mitrovici i nudi mogućnost obilaska starokršćanskih lokaliteta na tom području. Četiri uvodna predavanja održat će se u zgradi Općine Srijemska Mitrovica, a drugi i treći dan, 19. i 20. travnja predavanja će se održati u Beogradu, u Narodnoj banci Srbije. Završetak simpozija obuhvatit će rad u 11 foruma s različitim temama te diskusiju. Rezultat znanstvenog simpozija trebao bi biti i zbornik radova izdan do rujna, u kojemu će se naći sva izlaganja predavača.
      Detaljni program Međunarodnog znanstvenog simpozija "Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja sv. braće Ćirila i Metoda" može se pronaći na web stranicama Đakovačko-osječke nadbiskupije (www.djos.hr) ili Beogradske nadbiskupije (www.kc.org.rs) kao i na mrežnim stranicama naše Agencije IKA-e.

 

IKA/TU

SRIJEMSKA MITROVICA/BEOGRAD (IKA/TU) - Beogradska nadbiskupija, Srijemska biskupija i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu organiziraju međunarodni znanstveni skup o 1700. godišnjici Milanskog edikta i 1150. godišnjici dolaska Svete braće Ćirila i Metoda u Panoniju na temu „Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja Svete braće Ćirila i Metoda“. Znanstveni skup će se održati od 18. do 20. travnja, prvi dan u Srijemskoj Mitrovici, a ostali dio programa u Beogradu. 

      SRIJEMSKA MITROVICA/BEOGRAD (IKA/TU) - Beogradska nadbiskupija, Srijemska biskupija i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu organiziraju međunarodni znanstveni skup o 1700. godišnjici Milanskog edikta i 1150. godišnjici dolaska Svete braće Ćirila i Metoda u Panoniju na temu „Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja Svete braće Ćirila i Metoda“. Znanstveni skup će se održati od 18. do 20. travnja, prvi dan u Srijemskoj Mitrovici, a ostali dio programa u Beogradu.

      Detaljni program Međunarodnog znanstvenog simpozija "Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja sv. braće Ćirila i Metoda" može se pronaći na web stranicama Đakovačko-osječke nadbiskupije (www.djos.hr) ili Beogradske nadbiskupije (www.kc.org.rs) kao i na mrežnim stranicama naše Agencije

Srijemska Mitrovica, četvrtak, 18. travnja

14.30 – 15.00       Dolazak u župni ured Sv. Dimitrija (Ul. Sv. Dimitrija br. 12)

15.00 – 16.00       Molitva i mogućnost obilaska starokršćanskih lokaliteta (Carska palata, starokršćanska bazilika s kratkom molitvom)

16.15 - 16.40       SLUŽBENO OTVORENJE SKUPA Zgrada Općine Srijemska Mitrovica (Ul. svetog Dimitrija 13)

Pozdravi:

·      mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski

·      mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski

·      prof. dr. sc. Pero Aračić, dekan KBF-a u Đakovu

·      predstavnik grada Srijemske Mitrovice

 

PLENARNA PREDAVANJA

Predsjedavajući: mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski

Moderator: doc. dr. sc. Ivica Čatić

 

16.40 – 17.05  Crkva i tolerancija od starog vijeka do naših dana

doc. dr. sc. Grgo Grbešić (Đakovo)

17.05–17.30    Život i djelo Sv. braće Ćirila i Metoda

dr. sc. Darija Damjanović Barišić(Đakovo)

17.30–18.00    Rasprava

18.00–18.30    Pauza

 

PLENARNA PREDAVANJA

Predsjedavajući: mons. Eduard Španović, generalni vikar

Moderator: doc. dr. sc. Ivo Džinić

 

18.30–18.55    Ćirilometodska baština kod južnih Slavena

dr. sc. Tomislav Mrkonjić (Rim)

18.55–19.20    Srpska pravoslavna Crkva i ćirilometodska ideja

dr. sc. Vladimir Vukašinović (Beograd)

19.20–19.45    Rasprava

19.45               Večera

(odlazak u Beograd autobusima ili privatnim automobilima)

 

Beograd, Narodna banka Srbije, petak, 19. travnja

9.00 - 9.15      Uvodna molitva

9.15 - 9.30      Pozdravi:

mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski

gosp. Irinej Bulović, vladika bački

prof. dr. sc. Pero Aračić, dekan KBF-a u Đakovu

prof. dr. sc. Predrag Puzović, dekan PBF-a u Beogradu

 

PLENARNA PREDAVANJA

Predsjedavajući: mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski

Moderator: prof. dr sc. Zvonko Pažin

 

9.30 – 9.45     Starozavjetna pasha. Put u slobodu

mr. sc.  Aleksandar Ninković

9.45 – 10.10    Novozavjetna pasha. Ostvarenje slobode

doc. dr.  sc. Ivica Čatić (Đakovo)

10.10–10.35   Suvremeno poimanje slobode

doc. dr. sc. Nenad Malović (Zagreb)

10.35 – 10.50  Rasprava

10.50 – 11.20  Pauza

 

PLENARNA PREDAVANJA

Predsjedavajući: prof. dr. sc. Pero Aračić, dekan KBF-a u Đakovu

Moderator: doc. dr. sc. Nikola Vranješ

 

11.20 – 11.45  Vjera u Krista i oslobođenje. Odgoj za slobodu i odgovornost

prof. dr. sc. Vladimir Dugalić (Đakovo)

11.45 – 12.10  Krsna liturgija kao oslobođenje

prof. dr. sc. Zvonko Pažin (Đakovo)

12.10 – 12.30  Rasprava

12.30              Ručak

 

PLENARNA PREDAVANJA

Predsjedavajući: prof. dr. sc. Predrag Puzović, dekan PBF-a u Beogradu

Moderator: dr. sc. Darija Damjanović Barišić

 

15.00 – 15.25  Traženje jedinstva u različitosti

prof. dr. sc. Jure Zečević (Zagreb)

15.25 – 15.50  Evangelizacija – trajni crkveni zadatak

prof. dr. sc. Pero Aračić (Đakovo) 

15.50 – 16.15  Rasprava

16.15 – 16.45  Pauza

 

PLENARNA PREDAVANJA

Predsjedavajući: fra Leopold Rochmes, generalni vikar

Moderator: doc. dr. sc. Grgo Grbešić

 

16.45–17.10   Evangelizacija – pogled Pravoslavne Crkve

gosp. Irinej Bulović, vladika bački

17.10 – 17.35  Nova evangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i naše kršćanstvo

doc. dr. sc. Nikola Vranješ (Rijeka)

17.35–18.00    Neki pokušaji nove evangelizacija u Crkvi danas

doc. dr. sc. Ivo Džinić (Đakovo)

 

18.00–18.45    Rasprava

18.45              Molitva

20.00              Prijem (Skupština Grada Beograda, Ul. Dragoslava Jovanovića br. 2)

Beograd, Narodna banka Srbije, subota, 20. travnja

09.00 – 09.15  Molitva

09.15 – 10.30  Rad u forumima

 

1. Iskustvo slobode

Uvodničar: doc. dr. sc. Stjepan Radić

Moderator: doc. dr. sc. Nenad Malović

 

2. Riječ Božja koja oslobađa

Uvodničar: mr. sc. Luka Marijanović

Moderator: doc. dr. sc. Ivica Čatić

 

3. Sloboda u različitosti

Uvodničar: mr. sc. Antun Japundžić

Moderator: prof. dr. sc. Jure Zečević

 

4. Oblici zarobljenosti današnjeg čovjeka

Uvodničar: mr. sc. Jelena Mlinko

Moderator: doc. dr. sc. Ivo Džinić

 

5. Crkveni zadatak oslobađanja čovjeka od zarobljenosti

Uvodničar: dr. sc. Marinko Stantić 

Moderator: doc. dr. sc. Grgo Grbešić

 

6. Tradicija i tradicionalizam u našem kršćanstvu

Uvodničar: prof. dr. sc. Vladan Perišić,

       prof. dr. sc. Niko Ikić

Moderator: prof. dr. sc. Zvonko Pažin

 

7. Kršćanski identitet

Uvodničar: prof. dr. sc. Pero Aračić

Moderator: mr. sc. Marija Živković

 

8. Nova evangelizacija u prigodnom pastoralu

Uvodničar: prof. dr. sc. Predrag Puzović,

                 dr. sc. Stanislav Šota

Moderator: doc. dr. sc. Nikola Vranješ

 

9. Ćirilometodska ideja i slovenski narodi

Uvodničar: prof. dr. sc. Milica Lukić,

                 dr. sc. Metod Benedik, OFM Cap.

Moderator: dr. sc. Tomislav Mrkonjić

 

10. Ikonografija Svete braće Ćirila i Metodija

Uvodničar: prof. dr. sc. Zoran Jovanović

Moderator: dr. sc. Darija Damjanović Barišić

 

11. Socijalna dimenzija hrišćanstva

Uvodničar: mr. sc. Igor Jakobfi

Moderator: prof. dr. sc. Vladimir Dugalić

 

10.30 – 11.00        Pauza

11.00 – 12.00        Izvještaji o radu u forumima

12.00 – 12.30        Osvrt i zahvala

12.30 – 12.45        Završna molitva

13.00                    Ručak

 

IKA

NOVI BANOVCI (TU) - Proslava Uskrsa pripravljana je u župi Novi Banovci kroz korizmeno vrijeme, a na poseban način u Velikom tjednu Svetim trodnevljem na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu misom Bdijenja. Vjernici su se u ove dane okupljali u velikom broju i time pratili Isusa do njegova Uskrsnuća.

      NOVI BANOVCI (TU) - Na veliki četvrtak započela je misa večere Gospodnje. Vjernici okupljeni u velikom broju zajedno sa svojim župnikom vlč. Dušanom Milekićem na toj misi napose su promišljali o posebnosti te večeri, o Isusovim riječima u velikosvećeničkoj molitvi, o vrijednosti svetoga reda za Crkvu i Božji narod i o potrebi i vrijednosti molitve te o zajedništvu tog istog naroda sa svojim svećenicima. U njima narod treba vidjeti Isusovu prisutnost ali i ljudskost koja zna biti slaba i grješna a opet se bori ostati na pravome putu. Posebnost toga dana pružio je obred pranja nogu koji je prvi put upriličen u toj župi. Ostavljajući duboki dojam među vjernicima. Misa je završila prijenosom Presvetog sakramenta na pokrajni oltar. 

 

      Obredi Velikoga petka sabrali su vjernike u crkvi u vrijeme Isusove smrti. Tišina i prostiranje svećenika pred oltarom označio je njihov početak. Zatim su slijedila čitanja i navještaj muke Gospodinove koja je i ove godine organizirana zajedno s mladima i čitana po ulogama. Potom je upućena molitva vjernika, a nakon nje otkrivanje svetoga križa i njegovo čašćenje kako već priliči toga dana. Treći dio obreda Velikoga petka jest sveta pričest kojoj su pistupili prisutni vjernici. Nakon pričesti vjerni puk ostao je neko vrijeme u tišini a zatim nakon otpusne molitve razišli se u tišini, razmatrajući događaje toga dana.

      Večernji sat i mnoštvo simbolike u noći Velike subote stvara posebnost i veličinu toga dana. Okupljeni u velikom broju župljani su najprije popratili blagoslov ognja, označivanje uskrsne svijeće i njezino paljenje. Uslijedio je hvalospjev svijeći, potom služba čitanja koju su čitali mladi i to starozavjetna čitanja i psalme a župnik molitve, da bi nakon toga veličinu noći označio pjesan Slava Bogu na visini popraćen zvonima crkve kao znak Kristova uskrsnuća. Nakon toga pročitana je poslanica, zapjevana Aleluja i naviješteno Evanđelje.

      Župnik je u svojoj homiliji istakao, ako je ovaj događaj tlapnja kako su apostoli mislili kad su čuli žene, ako je Krist i dalje mrtav, kako to da na zaziv njegova Imena mi budemo uslišani, okrijepljeni duhom i tijelom. Snagom Uskrsnuća smo toliko puta osnaženi, utješeni i od grijeha oslobođeni što ne dolazi od mrtvog čovjeka. On je uskrsnuo, živ, naš grijeh je otkupio i pozvao na život. Jer Božje djelo i njegova slika ne mogu biti stvoreni za propadljivost.

      Misa je nastavljena svojim tokom, a po završetku blagoslovljeno je uskrsno jelo kako je običaj u toj župi. Potom je župnik uputio čestitku povodom radosnog događaja Uskrsnuća svim vjernicima, a misu je završio svečanim blagoslovom.

      Radost i proslava Isusova uskrsnuća nastavljena je svečanom misom na sam dan Vazma u dopodnevnim satima. Uz sliku pune crkve ta je proslava bila još lijepša. Župnik je u svojoj propovijedi naglasio da vjerujemo u Kristovo uskrsnuće, ali kao ograničenim bićima treba nam neki opipljivi znak njegove prisutnosti. Živu sliku ostavio nam je u lomljenju kruha, svetoj euharistiji. Tako ga možemo naći u svakom trenutku svojega života.

      Na kraju mise velečasni je zahvalio svima na pomoći, svakom angažmanu i daru kako bi ovi dani prošli što lijepše. Sve je pozvao u župnu dvoranu na čast i druženje, a napose najmlađe na nadmetanje u kuckanju jaja koje je priređeno. Poslije odmjerenih snaga odlučeni su pobjednici i podijeljene nagrade. Druženje se nastavilo uz razgovor i čast.

                                                                                     Dušan Milekić

 

ZEMUN (TU) - Veliki tjedan, koji je u kršćanskom svijetu vrijeme kada se prisjećamo Isusove muke i uskrsnuća, u Zemunu je i ove godine obilježen na veoma svečani način.

 

 

      ZEMUN (TU) - Veliki tjedan, koji je u kršćanskom svijetu vrijeme kada se prisjećamo Isusove muke i uskrsnuća, u Zemunu je i ove godine obilježen na veoma svečani način. 

      Na Veliki četvrtak, dan kada je ustanovljena Presveta euharistija na Posljednjoj večeri, prečasni Jozo Duspara je simbolično oprao noge dvanaestorici uglednih župljana župe “Uznesenja Blažene Djevice Marije”. To je učinio da bi se svi skupa podsjetili poruke koju je Isus poslao učenicima i svima nama kada je oprao noge apostolima. A to je svakako poruka da ljubimo jedni druge i da je On došao na svijet da služi, a ne da bude služen.

      Veliki petak je dan kada obredima koji podrazumijevaju čitanje muke i ljubljenje križa u crkvama širom svijeta, vjernici iskazuju poštovanje prema Isusovim mukama koje je On podnio radi spasenja svijeta. To su učinili i župljani Zemuna na dostojanstven i svečani način. Mnogi župljani su se u skrušenoj molitvi dugo zadržavali  kraj Isusovog groba koji je s puno ljubavi osmislila i uredila sestra Ozana.

      Velika subota, dan koji simbolizira nadu u izlazak iz mraka grijeha u svjetlost koju nam nudi Sin Božiji i Sin čovječji, ove godine je u ovoj župi obilježena na još svečaniji način nego obično. Naime, pred kraj svetog euharistijskog slavlja, jedna odrasla osoba primila je sakrament krštenja. Prečasni Duspara pozvao je sve prisutne župljane u prepunoj crkvi da novokrštenicu nagrade jednim aplauzom, što su oni i učinili i da je prate molitvom. Ovo krštenje, pored samog početka svetog euharistijskog slavlja kada su svi župljani upalili svoje svijeće kao simbol Kristovog svetla, svakako je doprinijelo svečanom ugođaju Velike subote.

      Na sam dan Uskrsa, župnik je u svojoj homiliji istakao da su svi kršćani u današnje vrijeme pozvani da svjedoče veličinu i značaj Uskrsnuća našeg Gospodina  jer je ono simbol nepropadljivosti i vječnosti Kraljevstva Božijeg koje nam je dato po Duhu Svetom. Mnogi moćnici, nastavlja prečasni, zaboravljeni su kao što bi sjećanje na Isusa bilo ispunjeno samo tužnim uspomenama na njegovu muku da nije bilo najveće tajne Uskrsnuća.

      Tijekom cijelog Velikog tjedna sve obrede i svete mise svojim glasovima uveličali su članovi zbora “Svete Cecilije” na čemu im je prečasni, kao i svima koji su na bilo koji način doprinijeli da ova župa na tako veličanstven način proslavi najveći kršćanski blagdan Uskrs, od srca zahvalio. Poruka koja je, moglo bi se reći, bila vodilja kroz cijeli Veliki tjedan i Uskrs u Zemunu bila je “Zašto tražite živoga među mrtvima?” a nju je svojim župljanima prečasni Duspara prenio kao poziv da slave pobjedu života nad smrću.

                                                                                   Danijela Lukinović

 

 

Danijela Lukinović

SRIJEMSKA BISKUPIJA (TU) - Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović uputio je uskrsnu pastirsku poruku svećenicima, redovnicima, časnim sestrama redovnicama i ostalim Kristovim vjernicima laicima u Srijemskoj biskupiji. 

 

SRIJEMSKA BISKUPIJA (TU) - Uskrsna pastirska poruka 2013. godine „...ne budi nevjeran nego vjeran.“ (Iv 20,27).

      Draga braćo svećenici, časne sestre i svi vjernici!

      U ovoj Godini vjere slavimo Uskrs, veliku svetkovinu kršćanskoga svijeta i potvrđujemo vjeru u Uskrsloga. S pravom govori Apostol: „Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša.“ (1 Kor 15,14). Malo zastanimo u trci života i promotrimo s prvim svjedocima naše vjere ono što anđeo, Božji glasnik, govori ženama: „Što tražite Živoga među mrtvima?“ (Lk 24,5) i zatim ih utvrđuje u vjeri i tumači neviđeni događaj i donekle otklanja početnu zbunjenost: „Ne plašite se! Isusa tražite, Nazarećanina, Raspetoga? Uskrsnu! Nije ovdje! Evo mjesta kamo ga položiše.“ (Mk 16,6).

      Pred tim Isusom kleči Marija Magdalena. Evanđelja govore kako ga nije prepoznala misleći da je vrtlar. Naša ljudska narav programirana je tako, da ne može po sebi shvaćati Božja djela. Zato Marija iznosi svoju pretpostavku kojom želi „objasniti“ prazan grob. Najprije govori apostolima: „Uzeše Gospodina mojega i ne znam gdje ga staviše.“ (Iv 20,2), a poslije ponavlja isto i pred anđelima koji su sjedili u grobu (usp. Iv 20,13). Tako Marija Magdalena i samom Gospodinu govori ono što joj se čini da je vidjela: „Gospodine, ako si ga ti odnio, reci mi gdje si ga stavio i ja ću ga uzeti.“ (Iv 20,15). Tek kada začuje Isusov glas i iz njegovih usta čuje svoje ime, usklikne: „Rabbuni!“ – što znači „Učitelju!“. Osjetila se prepoznata, do u dno duše prozreta božanskim sveznanjem, kao što molitelj u Psalmu govori: „Gospode, proničeš me svega i poznaješ, ti znaš kada sjednem i kada ustanem, izdaleka ti već misli moje poznaješ. Hodam li ili ležim, sve ti vidiš, znani su ti svi moji putovi“ (Ps 139,1-3).

      Slična iskustva prošli su i apostoli. Uzmimo samo Tomu. Volio je Gospodina i pored opasnosti pozvao braću da idu s Isusom u Jeruzalem: „Hajdemo i mi da umremo s njime!“ (Iv 11,16). No, nakon Isusove smrti nije mogao vjerovati u njegovo uskrsnuće, dok ga Gospodin nije pozvao da mu pogleda ruke, prinese ruku i stavi je u bok i „...ne budi nevjeran nego vjeran.“ (Iv 20,27). Tek tada prepoznaje Toma da cijelo vrijeme nije imao posla s nekim učiteljem i gospodinom, rabijem ili magom, nego da je cijelo vrijeme hodio s pravim i istinskim Bogom. U pojavi zemaljskog Isusa prepoznaje Božjeg pomazanika, to jest Krista, dapače samoga Boga pred kojim ispovijeda svoju vjeru.

      Sada, poslije uskrsnuća, apostoli shvaćaju što su čuli i vidjeli dok su hodili s Isusom: „Dobro je sve učinio! Gluhima daje čuti, nijemima govoriti!“ (Mk 7,37). Apostoli su dakle poslije uskrsnuća shvatili da je u riječima i djelima Isusovim na djelu bila Božja snaga i Božja mudrost, ona ista što se pokazivala „u početku“. I stoga se u Isusovom djelovanju obnavlja sve stvorenje. On je „prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao.“ (Dj 10,38). Apostoli su shvatili da je Isusov nauk i trpljenje jedna cjelina, jedna borba protiv sila zla i nevjere. Muka Isusova jest „vlast tmina“ (Lk 22,53), a Uskrsnuće je dakle pobjeda dobra. Učiti se dobru, za Apostola naroda znači „učiti Krista“ i po njegovu primjeru obnoviti se za „novoga čovjeka“. U sliku tog „novog čovjeka“, po Bogu stvorena u pravednosti i svetosti istine, ulazi i sređen osobni i obiteljski život i društvena pravednost (usp. Ef 4,20–23).

      U ovoj godini, koju slavimo kao Godinu vjere, moramo sve bolje upoznavati Krista i vjerovati njemu. Učimo dakle, pameću i životom svojim, učimo nasljedujući Krista u njegovoj borbi protiv sila tame i nevjere, učimo i sve više upoznajmo Krista „dok svi ne prispijemo do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega, do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove.“ (Ef 4,13). Pružajmo pomoć, zaštitu i dobrotvornost jedni drugima. Budimo svjetlo vjere ondje gdje je tama nevjere ili malovjernosti u čovjeku, gdje je duhovna i tjelesna nevolja, mržnja i svađa, bolest i trpljenje, materijalna kriza i siromaštvo, a sve u slavu Uskrsloga Krista.

      Svima Vama, draga braćo i sestre, draga braćo svećenici, redovnici i sestre redovnice, dragi vjeroučitelji i dragi župni suradnici, koji nastojite izgrađivati svijet prema vrednotama Kristova uskrsnuća, koji se trudite donijeti uskrsnu blagovijest svim ljudima dobre volje, od srca čestitam i želim sretan Uskrs. Neka Vas Uskrsli obdari mirom, boljim životnim uvjetima te duhovnim i tjelesnim zdravljem!

      Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs.

Srijemska biskupija, o Uskrsu 2013.

                                                                 + Đuro Gašparović, biskup

 

Tomislav Mađarević