PETROVARADIN (TU) - U ponedjeljak, 10. prosinca 2012. godine umro je prof. Đuro Rajković u 75. godini života.

      PETROVARADIN (TU) - U ponedjeljak, 10. prosinca 2012. godine umro je prof. Đuro Rajković u 75. godini života, otac svećenika Srijemske biskupije Ivana Rajkovića, studenta crkvenog prava na Lateranskom sveučilištu u Rimu.

      Sprovodna misa je u petak 14. prosinca u 13,00 sati u župnoj crkvi Svetog Roka u Petrovaradinu, a posmrtni ostaci pokojnika bit će sahranjeni na novomajurskom groblju.

      Supruzi Branki i djeci Ivanu i Mariji i ostaloj rodbini iskrena sućut, a pokojnom Đuri Gospodin bio vječna radost i nagrada.

      Prof. Đuro Rajković rodio se u Vrbasu 1937. godine. Kod novosadske pijanistice Milice Moč učio je svirati klavir. Studirao je na beogradskoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Ćirila Ličara, te poslije kod prof. Jelice Popović. Diplomirao je 1964. godine. Radio je u Novom Sadu u Muzičkoj školi „Isidor Bajić" gdje je predavao klavir od 1962. do 1975. godine. Od slijedeće je godine sve do 2000. prešao na Akademiju umjetnosti u Novom Sadu gdje je radio kao umjetnički suradnik - korepetitor. Te godine kad je prestao raditi u školi Isidor Bajić utemeljio je klavirski duo s novosadskim pijanistom Gyulom Gálom. Duo je djelovao jedno desetljeće i to uspješno. Svirao je kao solist i koncertni pratitelj i s inim tuzemnim i inozemnim umjetnicima diljem Vojvodine i ondašnje Jugoslavije. Za RTV Novi Sad snimio je solistička i komorna glazbena djela od 1976. do danas.

       Bio je član Druge biskupijske sinode Đakovačke i Srijemske i dugi niz godina je vodio crkveni zbor u župi Uzvišenja Svetog križa u Petrovaradinu, sudjelovao pjevanjem na župnim euharistijskim slavljima i u Svetištu Majke Božje Tekijske u Petrovaradinu.

      Piše književno-povijesna, znanstvena i filozofska djela na temu Hrvata u Vojvodini. Posljednji je učenik i pomagač, prepisivač i suradnik glazbenog velikana Stanislava Prepreka. S Preprekom surađuje još dok je bio članom petrovaradinske knjižnice 'Vladimir Nazor' koja je dok je Preprek 19 godina radio u njoj, bila žarištem kulturnog života Petrovaradina. Rajković i Preprek surađivali su na kulturnom, glazbenom te drugim poljima.

      2007. godine je otkrio postojanje himne posvećene banu Josipu Jelačiću. Djelo je napisao Đuro Arnold, a glazbu je 1922. skladao Stanislav Preprek prigodom osnivanja Omladinskog društva Jelačić u Petrovaradinu (prethodnik današnje HKPD Stanislav Preprek iz Petrovaradina). Djelo je bilo preko 80 godina stajalo skriveno među crkvenim skladbama. Zbirku je Rajkoviću podarila orguljašica-zborovoditeljica novosadske konkatedrale Anica Nevolić, a onda ju je Rajković otkrio.

      Djela su mu pisana: Pred tminama, sabrana poezija (Stanislav Preprek, Ivan Balenović, Draško Ređep, Đuro Rajković), 2004.; Stanislav Preprek: život i djelo, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, 2006.; Prilozi za povijest knjižničarstva u Petrovaradinu, 2012. i veliki broj glazbenih djela.

                 Srijemska biskupija, Biskupski ordinarijat, 11. prosinca 2012. godine

Biskupski ordinarijat

SRIJEMSKI KARLOVCI (TU) - U prepunoj crkvi Presvetog Trojstva u Srijemskim Karlovcima proslavljen je spomendan svetog Nikole, biskupa. Euharistijsko slavlje je predvodio župni vikar Željko Štimac.

      SRIJEMSKI KARLOVCI (TU) - U prepunoj crkvi Presvetog Trojstva u Srijemskim Karlovcima župni vikar Željko Štimac predvodio je euharistijsko slavlje kada je proslavljen spomendan svetog Nikole, biskupa.

      Vlč. Štimac je u homiliji rekao da je sveti Nikola bio ranokršćanski biskup. Rodio se koncem 3. stoljeća u Patari u Maloj Aziji, a živio u gradu Miri, današnjem Demreu u Turskoj. Zaštitnik je djece, pomoraca, putnika, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca i ribara.       Obraćajući se sudionicima slavlja, župni vikar je rekao: “Vjerujemo u Boga i govorimo to, ali gdje su naša djela. Svetac sveti Nikola, biskup koga danas slavimo je primjer da možemo izaći iz problema ako vjerujemo u Boga i Bogu i vjeru povezujemo dobrim djelima. On nam pokazuje kako djela iz naše vjere sprovoditi u život.”

      Blagdan ovog sveca posebno je drag djeci jer tog dana dobivaju poklone. Roditelji darivaju svoju djecu u spomen na svetog Nikolu koji je siromasima nesebično razdijelio sve što je posjedovao. Zato su na kraju misnog slavlja djeca iz župe izvela igrokaz o svetom Nikoli, a za svoj trud nagrađeni su paketićima.

                                                                    Tomislav Mađarević

Tomislav Mađarević

VRDNIK (TU) - Filijalna zajednica vjernika u Vrdniku, župa Irig, proslavila je 4. prosinca svoju nebesku zaštitnicu svetu Barbaru. Predslavitelj ovoga slavlja je bio srijemski biskup mons. Đuro Gašparović a suslavili su vlč. Mario Paradžik, župnik u Laćarku i domaći župnik preč. Blaž Zmaić, začasni kanonik. 

      VRDNIK (TU) - Na početku Došašća, vremena priprave za Božić, filijalna zajednica vjernika u Vrdniku, župa Irig, proslavila je 4. prosinca svoju nebesku zaštitnicu svetu Barbaru. Predslavitelj ovoga slavlja je bio srijemski biskup mons. Đuro Gašparović a suslavili su vlč. Mario Paradžik, župnik u Laćarku i domaći župnik preč. Blaž Zmaić, začasni kanonik.

      Biskup je u homiliji osvijetlio lik svete Barbare i uputio svoju pastirsku riječ. „Ovo je blagdan svetice koja kao magnet privlači. Ona privlači svojim životom i svojom osobom, osvaja svojom jednostavnošću, glasno govori svojim djelima. Primjenjuju se na nju riječi Pjesme nad pjesmama 'Stavi me kao znak na srce, kao pečat na ruku svoju, jer ljubav je jaka kao smrt' (Pj 8,6). Od Isusa potječu riječi: 'Hoće li tko za mnom, neka se odreče samoga sebe, neka danomice uzima kruiž svoj i neka ide ua mnom' (Lk 9,23). Tako je moguće ostvarivati ono: 'Što god ste učinili jednome od najmanjih, meni ste učinili.' To je Isus sam izrazio riječima i pokazao djelima: 'Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza! On me posla blagovjesnikom biti siromasima; proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima; na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje' (Lk 4,18-19). Proširio je Isus granice ovih svojih riječi i djela, ove svoje ljubavi u beskraj. Naglasio je da je svaki čovjek naš bližnji, da ne smijemo nikoga isključiti iz svoje ljubavi i pomoći, da trebamo pristupiti svakom čovjeku ne gledajući na osobu, na rasu, na stalež, na zanimanje, pa niti na vjeroispovjest. On završava prispodobu o milosrdnom Samaritancu riječima 'Idi pa i ti čini tako.' (Lk 10,37).“ Govoreći o svetoj Barbari biskup je rekao: „Kao i toliki sveci i mučenici iz prvih kršćanskih vremena, tako je i sveta Barbare pošla da i ona čini tako iako je bila zazidana. Skroviti je bio njezin život, zatvoren i zazidan, ali tako neizmjerno otvoren drugima. Sveta Barbara je divan cvijet koji je procvao na stablu kršćanstva. Rođena je u Maloj Aziji u Nikomediji. Otac poganin, bogataš, čuva kćer da ne dođe pod utjecaj kršćanstva, zazida je u tornju s dva prozora i na kraju je iz mržnje predaje na muke i sam je ubija vlastitom rukom. A Barbara, krštenjem postaje kršćankom, daje otvoriti i treći prozor da je podsjećaju na Presveto Trojstvo, na vratima pravi križ u znak otkupljenja i kao mučenica umire za Krista. Ostvarile su se na njoj riječi apostola Jakova koje smo danas čuli da je pravom radošću smatrala vrijeme kada je upala u kušnju i kada je znala da prokušanost vjere rađa postojanošću koja je na djelu bila savršena (usp. Jak 1,2). A iz mučeničke smrti svete Barbare i tolikih drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava svako progonstvo.

      Vjera u moćni zagovor svetaca uvrstila je svetu Barbaru među velike pomoćnike u nevoljama, u teškim trenucima svakoga od nas. Imamo bolesnika prikovanih za krevet ili ne, ovdje u Vrdniku, u našim obiteljima, u samačkim kućama, u bolnicama, u staračkim domovima i drugdje. Možda smo i sami bolesni. Zazivajmo svetu Barbaru i molimo za zagovor kod Gospodina. Mnogi je zazivaju za vrijeme nevremena protiv groma. A gromovima smo često pogađani, bilo da su to prirodni gromovi ili gromovi tuge, žalosti, uvreda onih oko nas, napada i nemira. Neka nas zagovara i brani. Svetoj Barbari i danas se utječu rudari koji su, radeći pod zemljom, uvijek u opasnosti. Molimo i mi za današnje rudare i za ostvarenje onoga 'Sretno' na ulazu u rudnik. Koliko je danas vojnika na bojištima, u ratu, a i u vojarnama u miru. Vojnici je posebno zazivaju u vrijeme rata, ako je uopće zazivaju. U ime onih koji je ne zazivaju učinimo to mi sada. Svetu Barbaru zazivajmo u pogibelji nesretnog slučaja, od epidemija. Molimo je i za sretnu smrt. Pozivam vas, braćo i sestre, u svemu ovome ne posustajmo nego idi pa i ti čini tako.“

      Slavlju je nazočilo veliko mnoštvo vjernika katoličke, poravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti tako da je crkva uz brojne goste i uzvanike bila premala. gosp. Vlado Petrović, predsjednik općine Irig, dr. Ilija Ćosić, prof. na FTN u Novom Sadu, gosp. Gordan Bajić, direktor Turističke organizacije općine Irig, predstavnici Mjesne zajednice Vrdnik, prof. Goran Žugić, direktor OŠ u Vrdniku  i prof. Tihomir Stojaković, zamjenik direktorice SSŠ u Irigu, g.đa Vera Novković, direktorica ustanove Srpske čitaonice Irig i g.đa Lidija Tomić, direktorica Dječje ustanove „Dječja radost“ u Irigu, gosp. Petar Morela, preduzetnik firme „Tehnomatik“, Lazar Filipović, zadužen za sport, gosp. Ivan Karačić, predsjednik HKUD-a „Sveta Barbara“ u Vrdniku i član HNV-a, ostali predsjednici i članovi NV-a. Nazočile su i časne sestre Svetog Križa iz Srijemske Mitrovice te djeca koja pohađaju školski vjeronauk a koji su dobili slobodan dan kako bi prisustvovali svetoj misi.

      Nakon mise na poziv predsjednika HKUD-a Karačića održan je svečani koncert Srednje muzičke škole iz Srijemske Mitrovice u prostorijama „Kasine“, a nakon koncerta zajedničko druženje uz srijemske specijalitete. Župnik Zmaić je drage goste i uzvanike slavlja svete mise pozvao na zajedničko druženje sa svim vjernicima u prostorijama zgrade-kapelice, a nastavljeno je zajedničkim objedom u restoranu „Red Baron“ u Vrdniku na poziv preduzetnika i slavljenika svete Barbare, zaštitnice njegove firme i oca rudara.

                                                                                   f.f.

f. f.

ZEMUN (TU) - U župnoj crkvi "Uznesenja Blažene Djevice Marije" u Zemunu održan je 1. prosinca koncert u izvođenju češkog crkvenog zbora “Velešin” i orkestra predvođenog zborovođom Marijom Peškova.

      ZEMUN (TU) - U župnoj crkvi "Uznesenja Blažene Djevice Marije" u Zemunu održan je 1. prosinca koncert u izvođenju češkog crkvenog zbora “Velešin” i orkestra predvođenog zborovođom Marijom Peškova. Ovaj značajan kulturni događaj omogućen je zahvaljujući inicijativi zemunskog župnika i dekana preč. Joze Duspare i voditelja zbora kao i mnogobrojnim sponzorima odnosno češkim firmama i ambasadi Republike Češke u Beogradu. Gostujući crkveni zbor spominje se već dvadesetih godina 20. stoljeća a njegova suvremena povijest vezuje se za ime Marije Peškova. Ovaj zbor, iako je amaterski, ima iza sebe veliki broj nastupa u zemlji i inozemstvu. Gospođa Peškova preuzela je vodstvo nad njim daleke 1977. godine sa samo 19 godina.  Od tada se broj članova s 20 povećao na današnjih 50 što ga čini najvećim amaterskim zborom u južnoj Češkoj. Nakon studija na Državnom konzervatorijumu u Plzenju kao violinistkinja Peškova je ušla u operski orkestar Južnočeškog pozorišta u Češkim Budjejovicama gdje trenutno radi kao koncertni majstor. Studirala je solo pjevanje (sopran) na muzičkoj akademiji lijepih umjetnosti u Pragu i učestvovala u Međunarodnom muzičkom kursu u Vajmaru. Ova talentirana umjetnica posvjećena je i pedagoškoj djelatnosti, nastupa kao solo pjevačica i surađuje s poznatim orkestrima i solistima (klavir, orgulje). Neodvojivi  dio zbora “Velešin” je i orkestar koji broji 12 članova. Najveći procvat zbora dogodio se nakon 1989. godine. Iskustvo i brojnost nastupa bivali su sve veći i dozvoljavali su koncentriranje na zahtjevnija područja crkvene glazbe.  Repertoar ovog zbora obuhvata djela V. A. Mozarta, Hajdna, Dvoržaka i drugih velikih imena.

      Program kojim su se Česi predstavili zemuncima u crkvi, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, bio je podijeljen na dva dijela.  Prvi dio koncerta činile su tzv. božićne pastorale odnosno pjesme koje se često i vrlo rado pjevaju širom Republike Češke i svijeta u crkvama u božićno vrijeme.  U nizu perfektno izvedenih numera koje su bile nagrađene gromoglasnim aplauzom publike najprepoznatljivije svakako su bile "Adeste Fideles" i "Tiha noć".  Drugi dio koncerta činilo je izvođenje češke božićne mise nastale 1796. godine pod nazivom "Hej gospodaru" Jakuba Jana Ribe, češkog kompozitora sa prijeloma klasicizma i romantizma.  Ovaj svestrani umjetnik sa osam godina je već dobro svirao klavir, a učio je da svira na violini i orguljama. Studirao je filozofiju na Karlovom univerzitetu u Pragu i postao pristalica prosvjetiteljstva. Misa "Hej gospodaru" ima češki tekst zbog toga što je Riba bio uvjeren da od "psalama pjevanih na latinskom, vjersku korist nemaju ni oni koji pjevaju, ni oni koji slušaju." Inače, Riba je autor od 1300 do 1400 kompozicija različitih formi, uglavnom duhovne glazbe, ali je isto tako i prvi koji je komponirao svjetovnu muziku s klavirskom pratnjom zasnovanu na češkoj lirici. Na samom kraju programa predviđenog za ovaj koncert  zemunci i njihovi gosti iz Češke imali su priliku da se ispred crkve, na trgu, uz sumiranje utisaka počaste kuhanim vinom. Jedno je sigurno, zajedno su ušli u Došašće uz pjesmu zbora “Velešin” koja se zasigurno razumije i na obalama Save i Dunava u radosnom iščekivanju najvećeg blagdana kojim se slavi rođenje Isusa Krista.

                                                                    Danijela Lukinović

Danijela Lukinović

ZEMUN (TU) - Društvo Hrvatske mladeži Zemuna organiziralo je 2. prosinca peti po redu malonogometni turnir povodom svoje pete obljetnice, a na veliko zadovoljstvo svih okupljenih sudionika i posmatrača.

      ZEMUN (TU) - Društvo Hrvatske mladeži Zemuna organiziralo je 2. prosinca peti po redu malonogometni turnir povodom svoje pete obljetnice, a na veliko zadovoljstvo svih okupljenih sudionika i posmatrača. Svoje snage su ovoga puta kao i predhodnih godina odmjeravala sva društva s područja Srijema koja imaju svoje ekipe u malom nogometu, HKC "Srijem - Hrvatski Dom" iz Sremske Mitrovice, HKPD "Jelačić" iz Petrovaradina, HKPD "Matija Gubec" iz Rume, HKPD "Stjepan Radić" iz Novog Slankamena, HKPD "Tomislav" iz Golubinaca i domaćini "Društvo Hrvatske mladeži Zemuna". I ovoga puta bilo je jasno da će se i nogometaši i navijači prvenstveno dobro zabaviti. Turnir je, trajao puna četiri sata, a završen je sljedećim poretkom: prvo mjesto je osvojila momčad HKPD "Jelačić" iz Petrovaradina, drugo mjesto pripalo je HKPD-u "Matija Gubec" iz Rume, a treće HKPD "Tomislav" iz Golubinaca. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Marko Renić iz momčadi HKPD "Jelačić" iz Petrovaradina, kao najbolji strijelac pokazao se Ivan Galar iz momčadi HKPD "Matija Gubec" iz Rume, a kao najbolji golman Goran Crljen iz momčadi HKPD "Tomislav" iz Golubinaca. Borba za što bolji plasman protekla u uzavreloj navijačkoj atmosferi a činjenica da je sve proteklo u najboljem redu dokaz je prijateljskog odnosa između igrača i ekipa. Sve je ukazivalo na to da je važno druženje a da je sam plasman u drugom planu. Nakon turnira ekipe su se okupile u prostorijama Zajednice Hrvata Zemuna, u knjižnici i čitaonici "Ilija Okrugić" gdje ih je pozdravio predsjednik DHMZ Miroslav Lečer. Nakon zahvale domaćina što su se sve ekipe odazvale i svojim učešćem učinile ovaj turnir interesantnijim dodjeljene su medalje i diplome za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto. Prvoplasiranoj momčadi, najboljem igraču, najboljem strijelacu i golmanu uručeni su pehari što je njima svakako bilo veliko zadovoljstvo da private ovo priznanje za svoje zalaganje. Ekipama od petog do osmog mjesta su dodjeljene zahvalnice za učešće na turniru kao podsticaj da se na nekom od narednih turnira pokažu u što boljem svjetlu. Ovom prigodom su se također sastali i kapiteni svih ekipa koje djeluju na području Srijema kako bi se dogovorili o nastavku tradicije organiziranja turnira u svim Srijemskim udrugama i pored teške financijske situacije u kojoj se nalaze društva.

      Predstavnici HKC "Srijem - Hrvatski Dom" iz Srijemske Mitrovice najavili su, nakon svih izloženih prijedloga i planova, da će se priključiti akciji organiziranja turnira te u svom gradu organizirati turnir tijekom 2013. godine u skladu s kalendarom i planom turnira ostalih društava za narednu godinu. Zatim je uz domjenak i druženje svih učesnika turnira nastavljeno do kasno u noć.  
                                                                 Danijela Lukinović, Miroslav Lečer

Danijela Lukinović/Miroslav Lečer

GOLUBINCI (TU) - Vjernici iz župe Svetog Ćirila i Metoda iz Osijeka 9, predvođeni župnikom Matom Gašparovićem pohodili su župu Svetog Jurja mučenika u Golubincima 24. studenoga.

      GOLUBINCI (TU) - Vjernici iz župe Svetog Ćirila i Metoda iz Osijeka 9, predvođeni župnikom Matom Gašparovićem pohodili su župu Svetog Jurja mučenika u Golubincima 24. studenoga. Te dvije župe već dugo vremena imaju dobru suradnju, budući da su dva župnika, bivši, vlč. Ivica Damjanović i sadašnji, vlč. Vjekoslav Lulić, svoju službu župnoga vikara obavljali upravo u toj osječkoj župi.

      Razloga za dolazak bilo je više, zboraši iz Osijeka predvođeni župnikom  Gašparovićem pošli su na jednodnevni izlet u Srijemsku biskupiju povodom blagdana Svete Cecilije, a drugi razlog druženja bila je i njihova pomoć u izgradnji Pastoralnog centra Blaženog pape Ivana Pavla II. u Golubincima.

      Misno slavlje predvodio je vlč. Gašparović. Istaknuo je kako je svaki kraj zapravo novi početak, pa je i dolazak vlč. Vjekoslava Lulića iz Osijeka u Golubince početak suradnje i druženja dviju župa, koje iako u dvije države, pokazuju da su pripadnice istog naroda i iste vjere. Iako je osječka župa Svetog Ćirila i Metoda također u izgradnji, Osječani su prikupili prilog za pomoć pri gradnji Pastoralnog centa u Golubincima.

      Na  kraju mise župnik vlč. Lulić poklonio je gostima sliku za uspomenu na boravak u Golubincima.

                                                                                   Ivan Radoš

Ivan Radoš