VATIKAN (IKA/TU) - Nakon odreknuća od službe papi Benediktu XVI. i ubuduće ostaje naslov "njegova svetost papa Benedikt XVI.". Kao bivši papa i dalje će nositi bijeli talar - Švicarska garda više ga neće štititi.

      VATIKAN (IKA/TU) - Nakon odreknuća od službe papa Benedikt XVI. nosit će naslov "Papa emerito" ili "Romano Pontefice emerito", odnosno "Papa u miru". I dalje mu ostaje naslov "njegova svetost papa Benedikt XVI.", rekao je 26. veljače novinarima vatikanski glasnogovornik o. Federico Lombardi. Nije poželjno njegov naslov prevoditi riječima "stari papa", dodao je Lombardi.

      Benedikt XVI. će i nakon odstupanja sa službe nastaviti odijevati jednostavni bijeli talar, a na nogama želi nositi smeđe cipele koje je dobio prošle godine od mjesnih obrtnika tijekom pohoda Meksiku.

      Regulirano je još nekoliko pojedinosti vezanih uz Papin odlazak sa službe. Švicarska garda 28. veljače u 20 sati zatvorit će ulaz papinske palače u Castel Gandolfu, a zatim i povući stražu, dodao je Lombardi, jer nakon odstupanja Benedikt XVI. ostaje i bez papinske gardijske zaštite.
      Papa neće potpisati nikakav službeni dokument o odreknuću na kraju svog upravljanja Crkvom, jer njegova izjava o odricanju od službe već udovoljava svim crkveno-pravnim odredbama koje reguliraju završetak pontifikata, rekao je Lombardi, a prenosi Kathpress.

IKA

      VATIKAN (IKA/TU) – U ponedjeljak 25. veljače u Vatikanu je objavljeno apostolsko pismo pape Benedikta XVI. u obliku motu propria o nekim izmjenama propisa o izboru Pape. U dokumentu, papa Benedikt XVI. mijenja neke prethodne odredbe da jamči bolje obavljanje izbora Rimskog prvosvećenika, i posebice vjerodostojnije tumačenje i provedbu nekih propisa.
      Ni jedan se kardinal izbornik – tvrdi Sveti Otac – ni s kojeg razloga ne može isključiti iz pasivnoga i aktivnoga izbora, poštujući odredbe članaka 40 i 75 konstitucije Universi Dominici gregis.
      Osim toga, određeno je da se od trenutka zakonski upražnjene Apostolske stolice, čeka odsutne petnaest cijelih dana prije početka konklave. Papa Kardinalskom zboru ostavlja mogućnost da konklavu počne prije ako utvrdi prisutnost svih kardinala izbornika, također i mogućnost odgode za nekoliko dana početka izbora ako postoje teški razlozi, ali ne više od dvadeset dana od početka sedisvakancije, tada su svi kardinali izbornici dužni započeti biranje.
      U dokumentu su objašnjeni propisi o tajnosti konklave. Cjelokupni teritorij Grada Vatikana kao i redovita aktivnost ureda koji imaju sjedište u Vatikanu imaju se urediti tako da se u tom razdoblju jamči tajnost i slobodno odvijanje svih radnji povezanih s izborom Prvosvećenika. Posebno se ima paziti, također i uslugom sobnih prelata klerika, da se nitko kardinalima izbornicima ne približava tijekom vožnje od prebivališta 'Kuće Svete Marte' do Vatikanske Apostolske palače.
      Sve osobe, koje bi iz bilo kojeg razloga i u bilo koje vrijeme od bilo koga saznale nešto što se izravno ili neizravno odnosi na izbor i, posebice, što se odnosi na obavljeno prebrojavanje glasova pri biranju, dužne su čuvati tajnu s bilo kojom osobom izvan kolegija kardinala izbornika. U tu svrhu, prije početka biranja, moraju položiti prisegu prema točno određenim načinima pri svijesti da odavanje tajne uključuje izravno izopćenje pridržano Svetoj Stolici.
      Ukinut je način biranja aklamacijom ili nadahnućem ili nagodbom, od sada će se Rimski prvosvećenik birati jedino glasanjem. Papa određuje da je za valjan izbor Rimskoga prvosvećenika potrebna dvotrećinska većina glasova, prisutnih i izbornika glasača.
      Ako se glasanjima o kojima se govori u člancima 72, 73 i 74 konstitucije Universi Dominici gregis ne izabere Papa, onda se jedan dan ima posvetiti molitvi, promišljanju i dijalogu; na sljedećim glasanjima mogu se birati dva imena koja su u prethodnom prebrojavanju dobila najveći broj glasova, i u ovim glasanjima je na snazi odredba da je za valjanost izbora nužna dvotrećinska većina prisutnih kardinala izbornika glasača. U ovom slučaju nemaju pravo birati kardinali za koje se glasa.
      Po kanonski obavljenom izboru, posljednji kardinal đakon poziva u izbornu dvoranu tajnika Zbora kardinala, ravnatelja Papinskih liturgijskih slavlja i dva obrednika, potom se kardinal dekan, ili najstariji kardinal, u ime cijelog Zbora izbornika izabranom obraća riječima: Prihvaćaš li kanonski izbor za Vrhovnog svećenika? Ako izabrani prihvaća, pita ga: Koje ime želiš uzeti? Tada učitelj za Papinska liturgijska slavlja kao bilježnik s dvojicom obrednika svjedoka sastavlja zapis o prihvaćanju novoga Vrhovnoga svećenika i o odabranom imenu.

IKA

PETROVARADIN (TU) - 11. veljače 2013. godine je pastir sveopće Crkve papa Benedikt XVI. najavio svoje odreknuće od papinske službe. Tim povodom  biskup mons. Đuro Gašparović uputio je okružnicu svim svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima u Srijemskoj biskupiji.

Broj: 58/2013.                                                   Petrovaradin, 12. veljače 2013.

Predmet: Okružnica povodom odreknuća pape Benedikta XVI. od papinske službe
28. veljače 2013.

Svim svećenicima, redovnicima i redovnicama,

svim vjernicima u Srijemskoj biskupiji

 Draga braćo i sestre,

čitavim je svijetom odjeknula vijest 11. veljače 2013. godine da je pastir sveopće Crkve papa Benedikt XVI. najavio svoje odreknuće od papinske službe. To je bilo na blagdan Gospe Lurdske, kada smo slavili Svjetski dan bolesnika, tijekom konzistorija povodom triju kanonizacija.
Najavu Svetog Oca o njegovu svojevoljnom odreknuću od papinske službe, prihvaćamo i poštujemo, premda smo svi iznenađeni činjenicom da je svojevoljno odreknuće nekog pape rijetkost. No, svjesni smo da su ga na to naveli zdravstveni razlozi te je, suočen sa svojim sve slabijim fizičkim i duhovnim silama, smatrao svojom dužnošću odreći se od službe Petrova nasljednika. Izjavio je da se na ovo odlučio slobodno nakon što se više put preispitao pred Bogom i došao do uvjerenja da mu snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način papinsku službu. Tim odreknućem omogućuje da na njegovo mjesto bude izabran netko tko će moći nastaviti njegov rad u Kristovoj Crkvi i lakše i uspješnije se suočiti s njezinim bremenom koji treba  nositi.

„Zbog toga, duboko svjestan težine ovoga čina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da će od 28. veljače 2013., u 20 sati, stolica Svetog Petra biti upražnjena i morat će se sazvati - od strane onih kojima je to zadaća - konklave za izbor novog pape.“

Trajno smo zahvalni papi Benediktu XVI. za uspješno i plodonosno služenje Crkvi Božjoj kroz gotovo osam godina papinstva, za naviještanje Evanđelja, za enciklike, pobudnice i poruke koje su uvijek dolazile u pravo vrijeme kao i za hrabro nošenje bremena Crkve i suočavanje s teškim kušnjama koje pogađaju Crkvu.

Molimo za Crkvu da joj Bog podari mir i jedinstvo. Molimo Duha Svetoga za sretan izbor novog pape, koji će ustrajno i mudro voditi Kristovu Crkvu putem kojim ju vodi isti Duh Sveti.

Redoviti misni spomen pape u euharistijskoj molitvi od 28. veljače 2013. godine u 20 sati do izbora novoga pape se izostavlja.

Pozdrav i blagoslov u Gospodinu!

Preč. Marko Loš                                                      Mons. Đuro Gašparović
    kancelar                                                                               biskup

 TOVARNIK (TU) - Udruga Dr. Ante Starčević Tovarnik šalje na trideset adresa u Europi (predsjednicima biskupskih konferencija) talijanski prijevod romana Burik kojim želi pobliže upoznati crkvene dostojanstvenike s Domovinskim ratom i stradanjima vlč. Ivana Burika.

      TOVARNIK (TU) - Udruga Dr. Ante Starčević Tovarnik nastavlja naporima da upozna širu javnost s osobom vlč. Ivana Burika. Bio je tovarnički župnik i jedini svećenik mučenički ubijen u Domovinskom ratu. Ustrijeljen je u župnom dvoru 8. listopada 1991. i kasnije pokopan s ostalim mještanima u skupnu grobnicu. Teška kalvarija njegove obitelji datira od Drugog svjetskog rata kad su mu partizani ubili oca, a on kao dječak od 16 godina prošao Bleiburg. Upamćen je po uzornom svećeničkom životu i hrabrom držanju 1991. godine ostajući uz svoje desetkovano pučanstvo u Tovarniku.

      Udruga Dr. Ante Starčević godinama se trudi osvjetliti njegov lik. Snimili smo film o njemu u režiji Jakova Sedlara kojega smo prije dvije godine zauzimanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, darovali danas odlazećem papi Benediktu XVI. Udruga je objavila niz pisanih dokumenata o njegovu životu i zaslugama za Crkvu i Domovinu, od kojih izdvajamo: roman Burik (2009.) autorice Nevenke Nekić; Svjedoci života i smrti Ivana Burika (2011.) zbirka dokumenata; Znanstveno –stručni skup vlč. Ivan Burik te objavljeni Zbornik (2011.); prijevod romana Burik na talijanski jezik (2012.).

      Uz ovaj književno-znanstveni doprinos Udruga je održala niz promotivnih aktivnosti, predstavljanja filma i knjiga, organizacija počasne utrke, suradnje s Općinom Tovarnik u prigodnim svečanostima. Udruga šalje na trideset adresa u Europi (predsjednicima biskupskih konferencija) talijanski prijevod romana Burik kojim želi pobliže upoznati crkvene dostojanstvenike s Domovinskim ratom i stradanjima vlč. Ivana Burika.

      Tovarnik strpljivo čeka svoga blaženika kojem se moli, jer njegova je mučenička žrtva ostavila trag u srcima pobožnih vjernika. Udruga dr. Ante Starčević također moli i prinosi njegov život i smrt na dar za Vječnost.

                                       Za Udrugu dr. Ante Starčević Tovarnik

                                       Antun Ivanković, predsjednik

                                       Nevenka Nekić, književnica

PETOVARADIN (TU) – 17. veljače 2013. godine, veterani splitskog „Hajduka“ posjetili su  biskupijsko svetište Gospe Snježne na Tekijama, u Petrovaradinu. Nakon toga su  posjetili rodnu kuće bana Josipa Jelačića.

      PETOVARADIN (TU) – 20. veljače 2013. godine, nakon što su u subotu u Beogradu, u organizaciji Zajednice Hrvata Beograda „Tin Ujević“, Fudbalskog saveza Beogarada i društva „Bačvice“ iz Splita, odigrali revijalnu utakmicu sa ekipom Beograda, veterani splitskog „Hajduka“ posjetili su u nedjelju prije podne i biskupijsko svetište Gospe Snježne na Tekijama, u Petrovaradinu.

      Najava njihova dolaska, očito se brzo pročula među mnogim sadašnjim i bivšim nogometašima Petrovaradina, od kojih su mnogi pohrlili na Tekije kako bi se s njima osobno upoznali i pozdravili ih. Nije manjkalo ni domaćih novinara, zainteresiranih da intervjuišraju, snime i zabilježe razgovor s nekadašnjim reprezentativcima Jugoslavije, legendama poput Ivice Šurjaka, Ivana Gudelja, Džonia Vilsona, Dževada Prekazia, Dragana Holcera i drugih.

      Prije nego je voditelj svetišta Petar Pifat u crkvi pozdravio goste i ukratko im protumačio značaj i slavnu povijest ovog srijemskog, marijanskog svetišta, gosti su posebno veličanstvenim činom pozdravili Gospu. Naime, s njima je doputovala i poznata muška vatrogasna klapa DVD-a Žrnovnica „Sveti Florijan“ koja je pred Gospinim oltarom otpjevala jednu prekrasnu duhovnu pjesmu.

      Nakon razgledanja crkve i zahvale za gostoprimstvo, gosti su svoj boravak u Republici Srbiji nastavili posjetom rodne kuće bana Josipa Jelačića, a najposlije odlaskom u Apatin gdje ih je iste večeri čekala još jedna revijalna utakmica s veteranima nogometnog kluba „Vojvodina“.

Petar Pifat

ZAGREB (IKA) - Vijesti o Papinu odreknuću od službe bila je tako šokantna da su je mediji cijelog svijeta bez obzira na njihovo političko ili vjersko opredjeljenje donijeli već na prvim stranicama ili stavili na prvo mjesto u televizijskim i radijskim izvješćima.

      ZAGREB (IKA) - Vijest o Papinu odreknuću od službe bila je tako šokantna da su je mediji cijelog svijeta bez obzira na njihovo političko ili vjersko opredjeljenje donijeli već na prvim stranicama ili stavili na prvo mjesto u televizijskim i radijskim izvješćima. Svi gotovo jednoglasno tvrde da je to odvažan pothvat, koji bi mogao prethoditi značajnim promjenama u Crkvi. Na tisuće Papinih simpatizera povezalo se s njime preko tweetera s vrlo različitim komentarima.
      Vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano tvrdi da je Papa donio tu odluku pred više mjeseci, zapravo odmah nakon prošlogodišnjeg posjeta Meksiku i Kubi. Ta je odluka ostala tajna i oni koji su znali morali su o tome šutjeti.
      Talijanski dnevnik "Corriere della Sera" pak piše, kako se iza ekstremne žrtve jednog intelektualca kriju unutarcrkveni sukobi i manevri. Budući da nije uspio promijeniti kuriju, odlučio je povući se. Radi se o ekstremnoj i traumatičnoj žrtvi Pape intelektualca, kojega je shrvala prejaka moć kurije, drži taj talijanski dnevnik. Sličnu tvrdnju donosi i dnevnik Il Messaggero, koji dodaje da su tog intelektualca shrvale i godine te da je ostavka Benedikta XVI. uzdrmala samu Crkvu, koja, osim nespornog doktrinarnog učiteljstva, mora se sada posvetiti novom pastoralnom poletu, a zato je potrebna čvršća ruka. Papa Benedikt XVI. je dokazao da je svjestan teškog trenutka, što ga proživljava Crkva te odlučio prepustiti kormilo mlađem čovjeku, koji će nastaviti njegovo djelo i djelo njegova prethodina, piše Il Messagero.
      Vijest o Papinoj ostavci naišla je na veliki odjek i u arapskim zemljama, ali i u Izraelu. Američki Wall Street Journal se pita tko će naslijediti Benedikta XVI., koji je ostavio bogatu baštinu vjere. Nasljednikom Pape pozabavili su se i njemački mediji promišljajući o mogućem nasljedniku. Engleski The Times analizira cijeli događaj na četiri stranice, a Daily Telegraph postavlja na cijelu prvu stranicu sliku Benedikta XVI., dok Financial Times naslovljuje svoj članak "Papa Benedikt iznenadio Crkvu". I francuske novine posvetile su mnogo prostora tom izvanrednom događaju. Ljevičarski list "Liberation" navodi hipotezu depresije, koja pogađa i pape, koji su kao ljudi veoma osjetljivi. Le Figaro posvetio je pod naslovom "Papina poniznost" cijeli list ostavci Benedikta XVI. Katolički dnevnik "La croix" naziva Papu "vjernim službenikom". Njegova odluka potvrđuje poniznu viziju vlastitog poslanja i veliku političku odvažnost. Le Monde navodi kako je izbor novog Pape predviđen prije Uskrsa. Talijanska La Repubblica piše da je došlo vrijeme Ratzingerovih učenika te vidi kao najboljeg i najvjerojatnijeg kandita za Benediktova nasljednika bečkog kardinala Schoenborna.

IKA