Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu, 6. ožujka 2012. u 12 sati

Nakon hrvatskoga originala roman "Burik" autorice Nevenke Nekić preveden je na talijanski jezik (2012.) kako bi bio dostupan izvan Hrvatske, kao i Svetom Ocu Benediktu XVI. Nakladnik "Udruga dr. Ante Starčević- Tovarnik" poduzela je do sada niz aktivnosti kojima bi uspomenu na stradanja Srijema u Domovinskom ratu i posebno ubijenoga župnika Tovarnika vlč. Ivana Burika, predstavila hrvatskoj i svjetskoj javnosti, nadajući se da će njegova žrtva biti dostojna za uzdignuće na oltar.

 

 

Nakon hrvatskoga originala roman "Burik" autorice Nevenke Nekić preveden je na talijanski jezik (2012.) kako bi bio dostupan izvan Hrvatske, kao i Svetom Ocu Benediktu XVI.

Nakladnik "Udruga dr. Ante Starčević- Tovarnik" poduzela je do sada niz aktivnosti kojima bi uspomenu na stradanja Srijema u Domovinskom ratu i posebno ubijenoga župnika Tovarnika vlč. Ivana Burika, predstavila hrvatskoj i svjetskoj javnosti, nadajući se da će njegova žrtva biti dostojna za uzdignuće na oltar. Obje knjige predstavit će u DHK preuzvišeni gosp. pomoćni zagrebački biskup dr. Valentin Pozaić, dr. Nedjeljko Mihanović, prevoditeljice mr.sc. Dubravka Dubravec Labaš i mr.sc. Vanda Maržić Sabalić, autorica i Antun Ivanković predsjednik "Udruge dr. Ante Starčević – Tovarnik".

                                                       Za Udrugu dr. Ante Starčević – Tovarnik

                                                                Antun Ivanković, predsjednik

      PETROVARADIN (TU) - U Petrovaradinu je organizirana u ponedjeljak 5. ožujka 2012. godine korizmena duhovna obnova svećenika Srijemske biskupije, na kojoj su sudjelovali i svećenici grkokatolici koji djeluju u Srijemu. Duhovnu obnovu vodio je o. Karol Harmat, gvardijan u franjevačkom samostanu u Novom Sadu.

      Tema ove duhovne obnove je „Niste vi izabrali mene nego sam ja izabrao vas“. Ova korizmena duhovna obnova je održana u svjetlu Godine vjere koju je Papa Benedikt XVI. najavio 11. listopada prošle godine.

      Nakon molitve srednjeg časa, nazočne je pozdravio Berislav Petrović, župnik u Novom Slankamenu i povjerenik Srijemske biskupije za trajnu duhovnu svećeničku izgradnju. Voditelj Harmat u svom uvodu je pozvao svećenike na pripravu za ovogodišnji Veliki tjedan i Uskrs i prikazao tu „tajnu naše vjere“ koja sažima ključni sadržaj našeg vjerničkog života.

      U prvom dijelu predavač je pošao od istine da je Bog taj koji poziva svakoga od nas, takvoga kakav jest. Na primjeru poziva prvih Isusovih učenika vidi se njihovo veliko oduševljenje i snaga kojom ih Isus privlači. Petar nakon čudesnog ulova ribe, samo zato jer je bacio mrežu na drugu stranu, doživljava kako Isus sve mijenja. Treba vjerovati Isusovoj riječi, na njegovu stranu baciti mrežu, i od tada će „ljude loviti“. Vjera je bitna: „na tvoju riječ bacit ću mrežu“, kako za Petra i apostole, tako i za svakog svećenika. Voditelj je postavio pitanje koliko je velika naša vjera, koliko svaki od nas vjeruje Isusovoj riječi? Kao što su se apostoli mogli osloniti na Isusovu riječ, tako i svaki svećenik ima „u ruci“ kao oruđe samo Isusovu riječ koja mu je jedini oslonac. Jedino Isus može dati nešto novo, obilje mnoštva riba, pružiti novi horizont. Isusov poziv je trajan, on se ne mijenja, zove svakoga da se odvoji od svijeta i prione uz njega. Svećenik mora biti svjestan da preko njega djeluje Bog, preko njega i u njemu. Radi toga je bitan stav duboke poniznosti i služenja.

      U nastavku razmišljanja duhovni vođa je postavio pitanja koja mogu poslužiti i kao ispit savjesti, tj. kako evangeliziramo, govorimo li rječnikom koji razumiju naši slušatelji, posebno mladi? Iznad svega svećenik treba biti svjedok, govoriti ono što već postoji u njemu, biti svjedok istine, zato što drugi traže sigurnost. Ako je svećenik od Boga, Božji, onda će vjernici to prepoznati, naći će sigurnost koju traže. Svećenikova plemenitost, darežljivost, velikodušnost i dobrota, privući će, probuditi u vjernicima također iste stvarnosti, ono Božje u njima. Još jedanput je naglašeno staro pravilo: „Kakav je svećenik takvi će biti i vjernici“.

      Duhovna obnova je nastavljena, nakon prigode za svetu ispovijed, klanjanjem u crkvi Svetog Jurja, mučenika u Petrovaradinu.

                                               

                                                                             Tomislav Mađarević

 

Tomislav Mađarević

PETROVARADIN, 20. siječnja 2012. – U jednoj od najstarijih srijemskih crkava u Petrovaradinu proslavljen je zavjetni dan. 1738. godine od 1. rujna uvelo se oglašavanje, zvonjenje svim zvonima, u sedam sati ujutro i pet sati popodne, kao poticaj na molitvu protiv kuge. Još prije drugog pohoda kuge, 1786-1787. godine uz štovanje svetog Jurja zaštitnika crkve.

      PETROVARADIN, 20. siječnja 2012. – U jednoj od najstarijih srijemskih crkava u Petrovaradinu proslavljen je zavjetni dan na spomendan svetih Fabijana i Sebastijana.

 

      U svečanoj koncelebriranoj misi euharistijsko slavlje predvodio je srijemski biskup mons. Đuro Gašparović zajedno s dekanom petrovaradinskog dekanata i dojučerašnjim župnim upraviteljem ove župe preč. Tomislavom Kovačićem, sadašnjim župnim upraviteljem preč. Markom Loš, vlč. Markom Lončar župnikom župe Beočin i Čerević, vlč. Stjepanom Barišić, župnikom župe Petovaradin 2 i vlč. Ivanom Rajković župnikom župe Srijemski Karlovci te gostom iz kotorske biskupije vlč. Tomom Petrovićem. 

      Okupljenim vjernicima biskup je prikazao dva velika uzora vjere koji su znali sve staviti u Božje ruke i koji su bili sposobni Bogu povjerovati u teškim i bezizlaznim situacijama. Sveti Fabijan, nastavio je biskup, bio je papa koji je u životu bio pošten, plemenit i dobar, a primio je nezahvalnost i muku. Umro je 250. godine, kao mučenik za svetu vjeru. Upravljao je Crkvom u teškim vremenima za vrijeme progona kršćana. Hrabrio je vjernike i poticao ih na dobrotu i ustrajnost. Sveti Sebastijan živio je u 3. stoljeću. Kršćanski je bio odgojen i kršćanski je živio. Kao kapetan u rimskoj vojsci, i kasnije kao zapovjednik carske straže u Rimu hrabrio je posebno zatvorenike da ustraju u vjeri, a isto tako i svoja dva brata kada su radi vjere bili bačeni u tamnicu. Tako je sveti Sebastijan utvrđivao i druge kršćane po tamnicama. I sam podnosi mučeničku smrt za Krista kada je rekao “Božje su zapovjedi svetije od carevih”!

      U nastavku homilije biskup Gašparović je naglasio da kroz život ovih zaštitnika možemo razumjeti zašto nam Isus nije obećao ni uživanje ni lagodnost, ni ugodnu hladovinu, ni mirnu zavjetrinu. Rekao nam je otvoreno: bit će vam kao i meni. Mene su mrzili, mrzit će i vas. Mene su progonili, progonit će i vas. Više od dvadeset stoljeća postojimo. Više od dvadeset je stoljeća otkako milijuni i milijarde ljudi kroz ovo vrijeme prihvaćaju Isusa Krista i njegovo evanđelje, makar zbog toga dobivali po glavi. Gubili na plaći i zaradi, podnijeli terete i davali živote. Pozvani smo bili već odprije da se ne bojimo. I očito je da s Kristom pobjeđujemo. Isus ne računa s kukavicama i kolebljivcima. A mi pokazujemo da nismo niti jedno niti drugo. Isus je govorio onima koji imaju srca, snage i volje poći za njim i to trnovitim, strmim i teškim putem. Njemu trebamo mi koji se tako lako ne umaramo i ne posustajemo, a ići za njim znači biti uvijek u pokretu i mladi i stari.

      “Danas je zavjetni dan, nastavio je biskup. Kako je Petrovaradin bio koncem XVII. i početkom XVIII. stoljeća vojnički centar sviju operacija na jugoistoku, kroz koji su prolazili i u kojem sus se zadržavali nebrojeni vojnici, nije nikakvo čudo da su sa sobom, s istoka i zapada, donijeli često i teške zarazne bolesti. U samom lazaretu u Lasu, nedaleko Petrovaradina, znalo se naći do 5000 bolesnika svake vrste, donosi Kronika župe sv. Križa. Kuga koja je harala u Srijemu i u Bačkoj 1738. i 1739. godine, nije poštedjela ni Petrovaradin ni njegovu okolicu. Franjevci i Isusovci su okuženim bolesnicima pritjecali u pomoć i o njima vodili brigu. U teškim očajnim prilikama i vremenima kuge, potresa, navale neprijatelja i tako velike zime da se i Dunav zaledio, ljudi su se posebnim molitvama za pomoć utjecali zaštitnicima – svecima.

      Tako se 1738. godine od 1. rujna uvelo oglašavanje, zvonjenje svim zvonima, u sedam sati ujutro i pet sati popodne, kao poticaj na molitvu protiv kuge. Još prije drugog pohoda kuge, 1786-1787. godine uz štovanje svetog Jurja zaštitnika crkve, uvedeno je štovanje svetih Fabijana i Sebastijana zaštitnika od kuge, čije je štovanje tada bilo rašireno po cijelog katoličkoj Evropi. Tako se dan ovih svetaca 20. siječanj spominje već 1730. kao zavjetni dan ove župe, koji upravo danas slavimo.”

“Čega bismo se bojali, ako znamo da je s nama Krist. Moramo govoriti svojim životom i djelima da smo kršćani. Onda će nas drugi primijetiti i znati cijeniti u nama svaku zraku Kristove dobrote”, poručio je na koncu biskup Đuro Gašparović.

                                                                                                                                                Tomislav Mađarević

 

 

Tomislav Mađarević

MARADIK, 22.  siječnja 2012.  – Na treću nedjelju kroz godinu, uz blagdan svetog Vinka, članovi župnog vijeća zajedno sa župnim upraviteljem župe Sveta Ana u Maradiku preč. Božidarom Lusavec, organizirali su i upriličili tradicionalnu svečanost molitve i blagoslova vinograda s običajima toga kraja za ovu prigodu. To je bilo obilježavanje desete obljetnice obnove starog običaja svečanosti. 

      MARADIK, 22.  siječnja 2012.  – Na treću nedjelju kroz godinu, uz blagdan svetog Vinka, članovi župnog vijeća zajedno sa župnim upraviteljem župe Sveta Ana u Maradiku preč. Božidarom Lusavec, organizirali su i upriličili tradicionalnu svečanost molitve i blagoslova vinograda s običajima toga kraja za ovu prigodu.

      To je bilo obilježavanje desete obljetnice obnove starog običaja svečanosti. Tim povodom nakon euharistijskog slavlja u župnoj crkvi organiziran je cjelodnevni program. Župljani  i vinari Maradika donijeli su u crkvu svoja vina na blagoslov i degustaciju.

      U popodnevnom programu proslave župljani su se okupili u crkvi i u vjeronaučnoj dvorani, gdje je nakon pozdrava župnika Lusavca, enolog prof. dr. Slobodan Jović iz Beograda, stručno kušao sa svojim asistentom sva vina donešena na degustaciju i pri tome pismeno dao svoje ocjene o kvaliteti, te dao savjete vinarima kako da poboljšaju kvalitet vina. Stručni suradnik firme Syngenta Đorđe Rašić održao je predavanje o zaštiti vinograda, a prof. dr. Slobodan Jović s Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu o proizvodnji vina i greške koje se pri tom čine.

      Uslijedilo je predavanje u vidu propovjedi na temu “Vino i vinograd iz Biblije” koje je iznio profesor na Teološkom  fakultetu u Đakovu dr. Ivica Čatić, koji je istakao: ”Danas je trend povratka na izvore. Promatrajući vinograd, vinovu lozu i vino u Bibliji, ljubitelj vina ide u susret drevnoj vinogradarsko-vinarskoj kulturi. I on i pjesnik, koji u običnom vinu sluti tajanstvene boje i note, neki novi čar – oba su pred izazovom: od neizrecivosti vina u čaši odvažiti se istraživati boje i note, čar Isusa - pravog trsa i njegovih sokova, njegova života... Oba su pred pozivom produbljivati svoju poeziju, ući u dubine istine koju vino, čudesni Božji dar, krije! I sada i za vječnost! Doći do pune vrijednosti svakog bića pa i vinove loze i vina. Zato treba svakako napomenuti da Gospodin Isus, tijekom Posljednje večere učenicima obećava da od sada neće piti od roda trsova dok ne dođe kraljevstvo nebesko! Dakle, i onda će ga piti, i onda će vino imati svoje mjesto! Evo, i Sveto pismo potvrđuje vanvremensku vrijednost vina”!

      Nakon predavanja prisutni su se uputili u dvorišni vinograd Steve Čuljka gdje je običaj i tradicija da se o blagdanu svetog Vinka blagoslivljaju vinogradi i mlado vino. Tako je dekan preč. Jozo Duspara, župnik u Zemunu uz nazočnost svećenika Srijemske biskupije i iz Republike Hrvatske te svećenika drugih vjeroispovjesti, mještana Maradika i ostalih gostiju, obavio blagoslov vinograda s molitvom za obilat rod, potrebnu kišu i sunce i uspješan rad vinogradara.

      Završetak susreta protekao je uz tamburaše iz Rume, u zajedništvu razgovora i veselja uz prigodnu večeru u prostorijama Doma kulture u Maradiku.

                                                                                Tomislav Mađarević

      BISKUPIJE U SRBIJI, 20. siječnja 2012. - Katolički biskupi u Srbiji pozivaju vjernike i sve ljude dobre volje pripadnike Hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji, da obave svoju građansku dužnost izlaskom na referendum i po savjesti daju svoj odgovor na postavljena pitanja.

      Dragi naši vjernici, državljani Republike Hrvatske!

      Biskupi Hrvatske biskupske konferencije svojim pismom od 17. siječnja 2012. pozvali su vjernike i sve ljude dobre volje da u nedjelju 22. siječnja 2012. godine iziđu na referendum i po savjesti daju svoj odgovor na postavljeno pitanje.

      Njihovu pozivu pridružujemo se i mi, katolički biskupi u Srbiji kojima je povjerena pastoralna skrb i za vjernike katolike pripadnike Hrvatske nacionalne zajednice, među kojima su mnogi državljani i Republike Hrvatske. Svi mi, koji smo ujedno i državljani Republike Hrvatske, pozvani smo dati svoj doprinos ovoj nesumnjivo vrlo značajnoj povijesnoj odluci Hrvatskoga naroda.

      »Činjenica je da „Hrvatska pripada tisućljetnom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu“ (Benedikt XVI., 2006.), zbog čega se smijemo opravdano nadati da će nam u tom društvu i budućnost biti bolja i sigurnija nego izvan njega – ističu hrvatski biskupi u svojoj poruci, te uvjeravaju – više od straha od Europske Unije treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naša zemlja i ljudi nose u sebi.« Sam sveti otac Benedikt XVI., prigodom svog nedavnog pastoralnog pohoda Hrvatskoj, poručio je: »Proces ulaska u Europsku Uniju je proces međusobnog davanja i primanja. I Hrvatska svojom poviješću, svojom ljudskom i gospodarskom sposobnošću daje, ali i prima, naravno, proširujući tako vlastite obzore i živeći u toj ne samo gospodarskoj, već nadasve kulturnoj i duhovnoj razmjeni.«

      Dragi naši vjernici, državljani Republike Hrvatske, svoju građansku dužnost možete obaviti u Konzulatu RH u Subotici, Maksima Gorkog 6, odnosno Veleposlanstvu i Konzularnom odjelu RH u Beogradu, Kneza Miloša 62 i Sime Lozanića 11, i to u nedjelju 22. siječnja 2012. od 7 do 19 sati.

      Dok ovih dana osobito molimo za domovinu Hrvatsku, kako bi njezini građani donijeli ispravnu odluku o svojoj budućnosti, na sve povjereno nam stado zazivamo Božji blagoslov.

Vaši biskupi

 

Biskupi u Srbiji

ZAGREB (TU HBK) - Hrvatski biskupi vjernicima su 17. siječnja uputili poruku uoči predstojećeg referenduma o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji. Poruku donosimo u cijelosti.

 

Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje!

 

Prije skoro dvije godine dana, 19. ožujka 2010, mi hrvatski biskupi uputili smo Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju u kojem smo, u svjetlu evanđelja i crkvenog učiteljstva, razmotrili taj novi povijesni proces ujedinjavanja Europe pazeći pritom posebno na kakvim se temeljima i s kojim ciljevima to ujedinjavanje ostvaruje. Crkva je, naime, stoljećima pratila hod našega naroda i dijelila njegovu sudbinu te ona, kao i svi odgovorni građani, i sada želi znati možemo li u tom novom društvu, u Europskoj Uniji u koju Hrvatska želi ući, prepoznati svoju prošlost, osmisliti svoju sadašnjost te s nadom gledati na svoju budućnost.

Dakako, nije zadaća ni posao Crkve davati direktive kako i s kime će se države povezivati i udruživati. Njezina je dužnost da kao dobra »majka i učiteljica« (Ivan XXIII) pomogne svakom narodu, pa tako i hrvatskom, zajedništvo u kojem se nalazi izgrađivati na kršćanskim i humanim načelima. Činjenica je da »Hrvatska pripada tisućljetnom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu« (Benedikt XVI, 2006), zbog čega se smijemo opravdano nadati da će nam u tom društvu i budućnost biti bolja i sigurnija nego izvan njega. Ipak konačnu odluku o tome donijet će naši građani na referendumu.

Crkva koja prati svoje vjernike i dijeli njihove »radosti i nade, žalosti i tjeskobe« (Drugi vatikanski koncil), poštivat će tu odluku, kao što je poštivala i odluku hrvatskih vlasti kada su zatražile pregovore o pristupu naše države Europskoj Uniji. Svjesni smo da je odluka o ulasku u europsku zajednicu naroda po mnogo čemu dalekosežna te razumijemo strahove mnogih da bi nam to moglo ugroziti suverenitet i posebno nacionalni identitet. Ipak, uvjereni smo da će ta opasnost postati realnom samo ako sami ne budemo dovoljno držali do svoje suverenosti, kulture, jezika, nacionalnih dobara i svega onoga po čemu smo to što jesmo. U globaliziranom svijetu, bili mi u Europskoj Uniji ili ne bili, s tim ćemo se izazovima neprestano suočavati. Zato više od straha od Europske Unije treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naša zemlja i ljudi nose u sebi.

Povijest nas uči da se naš narod mnogo puta nalazio u teškim situacijama i dilemama koje je u onoj mjeri uspijevao pozitivno prevladati i riješiti u kojoj je vjerovao u sebe i držao se čvrsto kršćanske nade - Krista koji nikada ne razočarava one koji mu se povjeravaju.

Na temelju takvoga dragocjenog narodnog iskustva potičemo sve katoličke vjernike i sve hrvatske građane da zajednički odbacimo strahove i svaku malodušnost te se hrabro otvorimo budućnosti. Na takav nas je iskorak pozvao i sveti otac Benedikt XVI. za svojega pastoralnog pohoda našoj Crkvi i domovini kada nam je poručio: »Proces ulaska u Europsku Uniju je proces međusobnog davanja i primanja. I Hrvatska svojom poviješću, svojom ljudskom i gospodarskom sposobnošću daje, ali i prima, naravno, proširujući tako vlastite obzore i živeći u toj ne samo gospodarskoj, već nadasve kulturnoj i duhovnoj razmjeni.«

U duhu svega ovdje iznesenoga, pozivamo vas, dragi vjernici, i vas, ljudi dobre volje, da u nedjelju 22. siječnja 2012. godine iziđete na referendum i dadnete po savjesti svoj odgovor na postavljeno pitanje.

Dok zazivamo obilje Božjeg blagoslova na čitav naš narod, sve vjernike posebno molimo da se uključe osobno, u obitelji i s drugima u molitvu za domovinu.

U Zagrebu, 17. siječnja 2012.

Vaši biskupi