Smatra se da je napisana od nepoznatog židovskog mislioca iz 3.st.pr. Kr. koji u njoj pokušava ostvariti svojevrsni dijalog između židovstva i grčke filozofije. Njezin hebrejski jezik svjedoči da se radi o mlađem spisu...

 

 

Smatra se da je napisana od nepoznatog židovskog mislioca iz 3.st.pr. Kr. koji u njoj pokušava ostvariti svojevrsni dijalog između židovstva i grčke filozofije. Njezin hebrejski jezik sa dosta aramejizama svjedoči da se radi o mlađem spisu, a u kojem odzvanjanju odjeci problema i mentaliteta tipičnih za helenizam i njegove sastavnice (cinike, stoike, epikurejce i skeptike).

Naziv knjige na hebrejskom jest kohelet (kahal=skup, saziv) pa je grecizirani naziv ekklesiastes (od ekklesia=skup, saziv, crkva), dakle onaj tko upravlja skupom, sazivom – vjerojatno se misli na učitelja ili onoga koji predvodi čitanje u zajednici.

Ove početne informacije obilježene su nesigurnošću i različitim mišljenjima koja, kako budemo išli dalje u sagledavanju prirode i poruke ove knjige, bivaju sve naglašenija – sve do međusobno gotovo nepomirljivih tumačenja.

 

Književni aspekt knjige

Propovjednik uzima pojedine drevne mudrosne izreke ili tekuću narodnu mudrost i na njima gradi svoje razmišljanje. Jedni smatraju da to čini po uzoru na kraljevske testamente koji su bili prošireni u Egiptu i koji su kao motive imali ispraznost, trud, korist (von Rad), drugi da se radi o svojevrsnom dnevniku koji bilježi dnevna razmatranja pa se misli iznova vraćaju bez da tvore neku veću smislenu cjelinu (Alonso Schökel), ili stoička dijatriba kojom se raspravljaju životna pitanja posežući u baštinu i u grčku i u biblijsku baštinu (Lohfink). Naime, razni leitmotivi prožimaju knjigu tako da je tepko u njoj zamijetiti neki razvoj u linearnom pravcu, a onda i razrješenje postavljenih pitanja.

Zbog navedenih problema, teško je dati pregled tj. strukturu knjige, pa ćemo zato prijeći na njezinu interpretaciju prateći glavne grupe tumačenja koje su se pri tom iskristalizirale.

 

Glavne mogućnosti tumačenja knjige

Prema nekima, glavni motiv u ovoj knjizi jest hebr. pojam hebel. Neki ga stalno prevode kao ispraznost (Ravasi), neki kao apsurd (Fox). Možda bi ga se moglo prevesti i manje negativno, npr. kao dašak jer hebr. termin izvorno označava dah, dakle ono što se ne može dotaći, na čemu se ne može ništa trajnoga utemeljiti nego čim si ustanovio da je ovdje, već počinje nestajati.

 

1. Prevlast ispraznosti svega nad radošću življenja

 

Jedna grupa tumača smatra da Propovjednik tvrdi kako posvemašnja ispraznost života ima primat nad radošću življenja. Glavni predstavnik ove linije jest veliki poznavatelj SZ-a Gerhard von Rad, a njega slijedi znatan broj drugih učenjaka. Oni smatraju kako Propovjednik želi poručiti čitatelju da je razum tj. mudrost gubitnik u odnosu na život i pitanja koja on postavlja, u donsu na vrijeme koje neumoljivo teče pa donosi i odnosi i dobro i zlo te u odnosu na svijet sa njegovim nužnim mijenama. Iako bi želio pozitivno odgovriti na smisao života, Propovjednik prema njima oslikava kako čovjek zapravo nije u stanju uspostaviti dijalog sa svijetom (svijet koji je nijem a čovjek u njemu je samo kratkotrajni “korisnik” života) a nema niti dijaloga s Bogom, kao što smo vidjeli da je bio prisutan kod Joba.

Život je stoga ispraznost: razumsko ispitivanje ne uspijeva pronaći smisao koji bi međusobno povezao društvene strukture, jer one ne ostavljaju mjesta nadi – vlada nepravda (3,16):

Još vidim kako pod suncem umjesto pravice vlada nepravda i umjesto pravednika zločinac.

 

Jedan je čovjek nadređen drugome, čast i korektnost se pokazuje smiješnom jer su pred smrću ionako svi jednaki; koliko god se budućnost činila raznovrsnom i nepredvidljivom, ona je zajednički usud svima. Sama Mudrost je također dvojbena: iako je po sebi viša od gluposti, i ona uzrokuje patnju (1,16-18):

Rekoh onda sam sebi: “Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje." ₁₇Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.₁₈Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli.

 

Osim toga, Mudrost ostaje necijenjenom i neiskorištenom (9,13-16):

Još vidjeh pod suncem i ovu “mudrost” koja mi se učini velikom:

₁₄Bi jedan malen grad i u njem malo ljudi, a na nj udari velik kralj, opkoli ga i podiže oko njega velike opsadne tornjeve.

₁₅Ali se u njemu nađe čovjek siromah mudar koji spasi grad svojom mudrošću, a poslije se nitko nije sjećao toga čovjeka.

₁₆Ipak ja velim: bolja je mudrost nego jakost, ali se ne cijeni mudrost siromaha i ne slušaju njegove riječi.

 

Vrijeme je neodređeno: Iako Bog upravlja svakim događajem, pojedina vremena čovjeku ostaju skrivena tako da svijet i ono što se u njemu događa za čovjeka u smislu mogućnosti kontroliranja ostaju nepristupačni. Stoga je čovjek jednostavno izručen vremenu kao nekoj stihiji i jedino što može jest prilagođavati mu se koliko je moguće. Posljedica je ovoga da, iako je od Boga određeno vrijeme za svako događanje (3,9-11), ono čovjeku ostaje nepoznato, ne može se u njemu orijentirati niti dovoljno prilagoditi a da ga ne ono ne bi zaskočilo (9,12):

Čovjek ne zna svoga časa: kao ribe ulovljene u podmukloj mreži, i kao ptice u zamku uhvaćene, tako se hvataju sinovi ljudski u vrijeme nevolje koja ih iznenada spopada.

 

Ovdje je granica ljudskog znanja koj ne može prijeći i to rađa dubokim osjećajem nesigurnosti i nemira. Ovo pogađa sve, naročito one aktivnije, koji ne uspijevaju uhvatiti korak sa vlastitim životom – plod njegovih napora jest jedino nevolja koju proživljava, a Božje djelo mu stalno izmiče (3,9-11).

Uslijed svega ovoga čovjeku preostaje samo jedno: prihvatiti ono što mu Bog, uslijed svih ovih mijena i nesigurnosti, ipak garantira – radost i veselje (8,14-15):

Ali je na zemlji ispraznost te pravednike stiže sudbina opakih, a opake sudbina pravednika. Velim: i to je ispraznost.

Zato slavim veselje, jer nema čovjeku sreće pod suncem nego u jelu, pilu i nasladi. I to neka ga prati u njegovoj muci za života koji mu Bog dade pod suncem.

 

Slično, ali malo razvijenije Propovjednik govori i 9,7-10:

Zato s radošću jedi svoj kruh

i vesela srca pij svoje vino,

jer se Bogu već prije svidjelo tvoje djelo.

₈U svako doba nosi haljine bijele

i ulja nek' ne ponestane na tvojoj glavi.

₉Uživaj život sa ženom koju ljubiš u sve dane svojega ispraznog vijeka koji ti Bog daje pod suncem, jer to je tvoj udio u životu i u trudu kojim se trudiš pod suncem.

₁₀I što god nakaniš učiniti, učini dok možeš, jer nema ni djela, ni umovanja, ni spoznaje, ni mudrosti u Podzemlju u koje ideš.

 

Radost i veselje su mogućnost za čovjeka jer je nesumnjivo da je Bog čovjeku namijenio. No, u kontekstu neizbježne smrti, Božje nespoznatljivosti, neshvatljivosti svemira, manjka sigurnog smisla, i ona radost življenja koja je čovjeku dostupna u krajnoj liniji gubi svoj okus te i sama postaje isprazna.

 

2. Aurea mediocritas: Propovjednik preporučuje zlatnu sredinu

 

Ovo tumačenje Propovjednika tvrdi: religiozni čovjek ne bi trebao biti ni previše pravedan, a ni previše zao. Neki smatraju da u 7,16-18 Propovjednik ironizira religiozna nastojanja svoga vremena u gotovo fanatičnom obdržavanju Zakona. Naime, u 7,15 on navodi teološki princip svoga vremena: pravednik napreduje a zlikovac propada, kojeg u konkretnim život prečesto opovrgava. I ne samo to – prečesto govori upravo suprotno. Zato Propovjednik savjetuje:

Ne budi prepravedan,

i ne budi premudar: zašto da se uništavaš?

Ne budi preopak

i ne budi lud: zašto bi umro prije vremena?

(7,16-17)

 

Vidimo da ovaj tekst iznosi na prvi pogled problematične izjave. Da li se ne biti previše pravedan treba shvatiti kao ne vezati se previše za Zakon, a ne biti opak – ne biti prijestupnik Zakona? U prilog ovom mišljenju bi išlo to što se u slijedećem poglavlju biti pravedan shvaća kao onaj koji čuva naredbu (8,5). Kao zaključnu misao Propovjednik nudi temeljni kriterij za orijentaciju: strah Božji (7,18):

Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega.

 

U ovom svjetlu prethodno izrečena dvojba trebala bi se shvatiti kao izbjegavati legalizam i kao jednostavan poziv za osluškivanje vlastite savjesti. U konkretnoj svakodnevici to bi značilo imati pred očima onakvu viziju života kakvu nam otvara strah Božji i svoje odluke u pojedinim slučajevima donositi u skladu s njim. Strah Božji shvaćen kao želja ne povrijediti dobrotu i ljubav Božju nego gledati kako da mu uzvratim vjernošću.

 

3. Pozitivno tumačenje

 

Ovakvo mišljenje bilo je zastupano prije svega u židovskim antičkim rabinskim i srednjevjekovnim sinagogalnim krugovima. Danas ga prihvaćasamo manjina modernih stručnjaka (Lohfink, Gordis, Whybray, Bonora). Njihov pristup uvažava sav kritični naboj ove knjige, ali ipak bez da Propovjednika smatra skeptikom. Radije ga se gleda kao učitelja umijeća življenja. U tom smislu život je pitanje zajedničke milosti: ako je dar, onda ga treba uživati! Bila bi nesreća živjeti u besmislu ili si umišljati bilo kakav smisao i stoga život proživjeti u iluzijama. Dakle, osim što život prihvaća kao dar kojeg treba uživati, Propovjednik sve druge stavove podvrgava oštrom ispitavanju kako bi ukazao na moguće iluzije kojima ljudi podlijegaju kad razmišljaju o životu – otuda ironičan ton pojedinih redaka. Nakon “izvršenog ispitivanja”, osim što je život dara Božji kojeg treba uživati, jedino valjano što preostaje jest – živjeti ga u strahu Gospodnjem. Dobiveni dar prihvatiti kao znak ljubavi i zato ga živjeti u ljubavi prema Darovatelju.

Do ovakvog rezultata Propovjednika dolazi nakon što je ispitao odnos vjere i razuma u različitim područjima života, nakon što je detaljno suočio Božju objavu i životno iskustvo generacija. I ovdje se istraživači razlikuju: jedni smatraju da je nakon ovakvih sučeljavanja Propovjednik iskristalizirao ono što uvijek preostaje kao sigurno, no drugi smatraju da oštro naznačene suprotnosti Propovjednik ipak nije dosljedno doveo do krajnjeg raspleta do kojeg je mogao i trebao dovesti (Festorazzi). Po meni, zastupnici drugog mišljenja žele reći da oni bolje znaju od Propovjednika kako je trebao završiti svoje djelo. Ali, imajući u vidu zaokruženost i dorađenost biblijskih knjiga, smatram da bi se prije moglo zaključiti kako nisu doprli do onoga što je Propovjednik želio poručiti.

Stoga mi se čini vjerojatnijim prvo tumačenje koje bi se moglo promatrati i u odnosu pre Knjizi o Jobu: ako Job pita za smisao patnje pravednika, Propovjednik propituje smisao užitka onih kojima ide dobro. Drugim riječima, koji je smisao onih kojima ide dobro – da li je to sve ili je mudrost tražiti još i nešto više?

 

Ivica Čatić

www.sveto-pismo.com

 

Ivica Čatić

 

RIJEKA, 9 - 11. lipnja 2011. godine - Ukupno 25 filmova različitih žanrova će se prikazati na ovogodišnjem 2. festivalu hrvatskih vjerskih filmova u svetištu Trsat u Rijeci od 9. do 11. lipnja.

 

      RIJEKA, 9 - 11. lipnja 2011. godine - Ukupno 25 filmova različitih žanrova će se prikazati na ovogodišnjem 2. festivalu hrvatskih vjerskih filmova u svetištu Trsat u Rijeci od 9. do 11. lipnja. Selektor festivala Bernardin Modrić odabrao je 13 filmova koji će konkurirati za glavnu festivalsku nagradu najboljem filmu te četiri strukovne nagrade ( najbolji redatelj, najbolji scenarist, najbolji snimatelj, najbolji skladatelj i najbolji montažer ).

      Posebni ovogodišnji dio festivalskog programa bit će posvećen nedavno preminulom filmskom redatelju Miroslavu Mikuljanu kome će se u čast prikazati tri njegova filma. Organizacijski se odbor na taj način namjerava zahvaliti prvom predsjedniku festivalskog žirija ovoga festivala.

      Detaljnije o filmovima i programu može se saznati na festivalskoj internetskoj adresi: htpp://trsat.istrafilm.hr

 

 

FILMSKI FESTIVAL TRSAT

 

FILMSKI FESTIVAL TRSAT

 

PETROVARADIN, 12. svibnja 2011. godine – Srijemska biskupija, u osobi biskupa mons. Đure Gašparovića, izvješćuje da je preč. Eduard Španović, župnik, dekan i začasni kanonik, imenovan generalnim vikarom u Srijemskoj biskupiji sa svim pravima i dužnostima prema kann. 475-481 ZKP-a.

 

      PETROVARADIN, 12. svibnja 2011. godine – Srijemska biskupija, u osobi biskupa mons. Đure Gašparovića, izvješćuje da je preč. Eduard Španović, župnik, dekan i začasni kanonik, imenovan generalnim vikarom u Srijemskoj biskupiji sa svim pravima i dužnostima prema kann. 475-481 ZKP-a. Uz ova prava i dužnosti kao generalni vikar ima naslov i službu „mjesnog ordinarija“ (kan. 134). U slučaju zakonite spriječenosti zamjenjivat će dijecezanskog biskupa na pastoralnim pohodima (kan. 396 § 1).

      Pojedinosti koje će biti od koristi za uspješno ispunjenje odredaba iz dekreta kao i cjelokupnog pastoralnog djelovanja u Srijemskoj biskupiji, bit će naknadno određene.

      Biskup zahvaljuje generalnom vikaru na prihvaćanju ove službe kao i na dosadašnjoj i budućoj suradnji i brizi za svećenike, redovnike, redovnice i Kristove vjernike laike Srijemske biskupije. Neka ga u svim poslovima, a osobito u novoj službi, prati zagovor sv. Dimitrija i Božji blagoslov.

      Svećenici, redovnici, časne sestre redovnice i svi ostali vjernici pozvani su na što bolju međusobnu suradnju u zajedništvu sa svima odgovornima na dobro Srijemske biskupije.

 

Mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski

 

Mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski

 

PETROVARADIN, 10. svibnja 2011. godine – Sjednica nad/biskupa u Srbiji održana je u privremenoj rezidenciji srijemskog biskupa u Petrovaradinu, pod predsjedanjem beogradskog metropolita mons. Stanislava Hočevara.

 

 

     PETROVARADIN, 10. svibnja 2011. godine – Sjednica dijecezanskih nad/biskupa iz nad/biskupija u Srbiji održana je 10. svibnja u privremenoj rezidenciji srijemskog biskupa u Petrovaradinu, pod predsjedanjem beogradskog nadbiskupa i metropolita mons. Stanislava Hočevara. Uz biskupa domaćina Đuru Gašparovića i nadbiskupa Hočevara na sjednici su sudjelovali i biskupi subotički Ivan Penzes, apostolski egzarh za vjernike katolike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori Đura Džudžar, zrenjaninski Ladislav Nemet te na prvom dijelu sjednice povjerenici za pastoral mladih Ivica Damjanović i Stojan Kalapiš.

      Na dnevnom redu sjednice bile su teme svjetski susret mladih sa Svetim Ocem u Madridu, rad Caritasa Srbije, povrat imovine, katehizacija, i druge teme. U pozdravnoj riječi biskup Gašparović izrazio je zahvalnost što se sjednica održava u Petrovaradinu i spomenuo da su ovakove sjednice biskupa nad/biskupija u Srbiji potrebne i korisne, tim više što se radi o mnogim pitanjima biskupijskim, međubiskupijskim i društvenim koja su vlastiti samo na ovom terenu, dok se druga pitanja rješavaju na razini Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda. 

      Povjerenik za pastoral mladih Damjanović predstavio je rezultate organizacije hodočašća ove godine na svjetski susret mladih u Madridu, kao i pripreme za ovogodišnji susret mladih iz nad/biskupija u Srbiji u Biskupijskom svetištu Majke Božje Tekijske u Petrovaradinu. Bilo je nadalje riječi o djelovanju Caritasa Srbije na ovim prostorima, o daljnjem radu i zauzetosti oko povrata crkvene imovine, posebno kulturnih dobara, te o radu povjerenstva za katehizaciju i vjeronauk u školama.

 

Tomislav Mađarević

 

Tomislav Mađarević

 

SUBOTICA, 6. svibnja 2011. godine - U dvorani HKC "Bunjevacko kolo" odrzana Skupstina Hrvatskog Amaterskog Sportskog Kluba Zrinjski, u nazočnosti 59 osnivača.

 

Ponosimo se onim sto su nam nasi pretci ostavili, alii zadaca nam je odrzati tradiciju. Duh hrvatstva nije poklekao pod nedacama vremena na prostora na kome zivimo. Zelimo stoga da i nasi potomci kako kroz druge djelatnosti, tako i kroz rad ovoga kluba da prime u naslijede i zdravim duhom nastave ocuvanje tradicije svoga roda.

U Subotici, u petak 6. svibnja u dvorani HKC "Bunjevacko kolo" je odrzana Skupstina Hrvatskog Amaterskog Sportskog Kluba Zrinjski, u nazocnosti 59 osnivaca. U Srbiji, Vojvodini su osnovane 43 udruge sa hrvatskoim predznakomn, a HASK Zrinjski je prva udruga koja djeluje na razvoju sporta. Nastavlja tradiciju SK Zrinjski utemeljenog 1. sijecnja 1932. godine.

 

Skupstina je otpocela citanjem povijesti JSK "Zrinjski".

"Na temeljima Jugoslovenskog sportskog kluba "Zrinjski", osnivamo

(reosnovamo) HASK Zrinjski, odrzati sto je ostalo iz nase bogate

povijesti i pokazati sto su nam ostavili nasi pretci, a cime se mi

trebamo ponositi i sto zelimo obnoviti za nase potomke.

 

Klub je utjemeljen 1. sijecnja 1932. godine u gostioni Letic u blizini

Backinog igralista, po imenom Sport Klub Zrinjski.

 

Zacetnik i idejni tvorac koji je imao smjelosti za osnivanje je bio

Luka Bozakovic. Samo ime Zrinjski je zadovoljilo ovdasnje Hrvate.

Uprava , clanstvo i sportisti su vaspitani u sportskom duhu, a

posebice u u hrvatskom nacionalnom duhu i svijesti. Napredak SK

Zrinjski je bio takav, da su polovicom 1934. godine imali dvije

stotine clanova, nogometni igracki kadar je mogao racunati na

pedesetak aktivnih igraca.

 

Ovom prigodom zelimo zahvaliti prvoj Upravi:

 

predsjedniku: Ivanu Hatvaniu

 

dopredsjednicima: Joci Leticu i Antunu Kovacicu

 

tajnik: Antun Stipic

 

II tajnik: Stevan Gabric

 

biljeznik: Toma Nedeljkovic

 

II biljeznik: Lazo Svircevic

 

riznicar: Lazo Stipic

 

II riznicar: Luka Bacic

 

referenti: Luka Bozakovic i Stjepan Sarcevic

 

kontrolori: Ive Sarcevic i Tomo Marcikic

 

lijecnici: dr. Ivan Poljakovic i dr. Deno Pancic

 

odvjetnik: Stjepan Matijevic

 

Prvu prikaznu utakmicu je digrao po (izvoru: Jugoslovenski dnevnik 14.06.1932.)

 

SK Zrinjski - SK Postari 2:1

 

Prema dostupnim podatcima tocka na djelovanja kluba je stavljena

1945. godine, tada je nova narodna vlast zabranila svim kulturnim i

sportskim udrugama sa nacionalnim predznakom obnovu rada."

 

 

Zatim se predsjednik Inicijativnog odbora Lazo Brejar obratio

slijedecim rijecima "Sve vas srdacno pozdravljam ove svibanjske

veceri, kada se u Subotici obnavavlja rad Bunjevacko-Hrvatske Uduge.

Dobro dosle na obnoviteljsku Skupstinu Hrvatskog Amaterskog Sportskog

Kluba "Zrinjski".

 

Poslije izbora radnog predsjednistva, izabrana su radna tijela. Na

skupstini je usvojen i novi Statut udruge.

 

Za predsjednika Skupstine HASK Zrinjski je izabran Franjo Devic, koji

je po Statutu i clan Upravnog odbora.

 

Izabrani su i clanovi Glavnog odbora: Josip Ivankovic, Petar

Tikvicki, Petar Skenderovic, Bela Lipozencic Zlatko Ifkovic, Lajco

Alaga, Miroslav Krizanovic, Marinko Mikovic. U Nadzorni odbor izabrani

su Ivica Stipic, Franjo Ruzinski i Lazar Barakovic.

 

Za predsjednika Udruge , a koji po Statutu obavlja i funkciju

predsjednika Upravnog odbora je izabran Petar Tikvicki.

 

"Danasnjim danom ispisujemo novi list u zivotu hrvatske zajednice na

ovim prostorima. Ponosomo se onim sto su nam nasi pretci ostavili, ali

i odrzati tradiciju necega ne nosi sa sobom samo cast nego i

odgovornost.

 

Duh hrvatstva nije poklekao pod nedacama vremena prostora na kome

zivimo. Zelimo stoga da i nasi potomci kako kroz druge djelatnosti

tako i kroz rad ovoga kluba prime u naslijede i zdravim duhom nastave

ocuvanje tradicije svoga roda. Zelimo odgajati zdravu mladez,

slobodnog duha koji ce svojim doprinosom u buducnosti osnaziti

zajednicu Hrvata. Osobno cu se zalagati da maksimalno doprinesem sto

boljem radu kluba. Neka nas razlicitosti obogate, ali neka nas uvijek

vode zajednickom cilju!

 

", u svom izlaganju je rekao predsjednik Skupstine Franjo Devic.

 

"U ovom trenutku ne mogu davati velika obecanja , ali mogu obecati

puno rada i istrajnosti. Te dacu moje 24 godisnje iskusto provedneo u

sportu prenijetini na svoje suradnike, na nase sportase. Spreman sam

se obvezati da cu osim osnovne predsjednicke funkcije , voditi brigu

o svim segmentima kluba - pracenjem igrackog kadra, koordinacijom rada

sekcija i svih uzrasnih kategorija. Pozivam i sve ljude dobre volje da

pomognu klubu, a da bi tako mogli nas Zrinjski podici na razinu kakvu

je nekada imao. Vazno je naglasiti da ce se u HASK Zrinjski sustavno

raditi sa mladom generacijom, pionirima i juniorima, da bi se

natjecali , te sa svojim rezultatima pronosili slavu Zrinjskog. Kao

prve smjernice u radu ce biti da na prvoj sjednici Upravnog odbora

formiramo nogometnu i konjicku sekciju, te potom sahovsku i pikado,

ted a izabermo uprave tih sekcija.Neka nam je HASK Zrinjski vjecni!",

rekao je predsjenik Uprava Petar Tikvicki u svom izlaganju.

 

Od gostiju na Skupstini su nazocili dogradacelnik grada Pero Horvacki,

predsjednik odjela za sport HNV-a Petar Kuntic, Blasko Temunovic, kao

I Ivan Hatvani, potomak prvog predsjednika Ivana Hatvaia.

 

Boje kluba ce biti plavo bijela.

 

Na Skupstini je za zastitnika HASK Zrinjski izabran blazeni Ivan Pavao II.

 

Z. Ifkovic

 

Z. Ifković

 

ZEMUN, 5. svibnja 2011. godine – Prema izviješću preč. Joze Duspare, župnika župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu, nepoznati počinioci pokrali su bakarne oluke s crkve „Žalosne Gospe“ na katoličkom groblju u Zemunu.

 

      ZEMUN, 5. svibnja 2011. godine – Prema izviješću preč. Joze Duspare, župnika župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu i dekana zemunskog dekanata te začasnog kanonika, nepoznati počinioci pokrali su bakarne oluke s lijeve i desne strane katoličke crkve „Žalosne Gospe“, koja se nalazi na katoličkom groblju u Zemunu.

      U ovoj crkvi se žitelji ovoga grada opraštaju posljednji put od svojih milih i dragih te se, stoga, ovaj barbarski čin smatra kao obeščašćenje ovog posvećenog mjesta. Naime, ovaj nemili incident župnik je primijetio prigodom sprovoda jednog župljanina 5. svibnja 2011. godine, a da ga prije nitko nije o tome obavijestio, premda ovo groblje ima plaćene čuvare kroz dvadeset i četiri sata. Župnik je obavijestio zemunsku policiju koja je odmah izišla na lice mjesta i načinila uviđaj te sačinila zapisnik. Motivi ovog događaja za sada su nepoznati. Preostaje samo sačekati rezultate detaljnije istrage kao i nada da se ovako nešto neće ponoviti.

             Ovaj nemili i zastrašujući čin je prilično uznemirio vjernike katolike zemunske rimokatoličke župe i Srijemske biskupije, koji traže da se počinioci ovog nasilja pronađu i privedu pravdi.

 

Danijela Lukinović

 

Danijela Lukinović