NOVI BANOVCI, 8. rujna 2010. godine - U srijedu 08. rujna proslavljen je Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima, gdje je na taj dan i crkveni god. Svečanu koncelebriranu sv. Misu u 11h predvodio je vlč. Marijan Vukov. 

      NOVI BANOVCI, 8. rujna 2010. godine - U srijedu 08. rujna proslavljen je Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima, gdje je na taj dan i crkveni god. Svečana sveta misa bila je u 11h a predvodio je vlč. Marijan Vukov, župni vikar župe Imena Marijina u Novom Sadu, uz prisustvo još desetak svećenika Srijemske biskupije.

      Vlč. Marijan u propovijedi je istakao da u našoj svakodnevnici Marija nam treba biti primjer života. Kako bi i mi, kao što je ona uprisutnila svijetu Boga u Sinu Isusa Krista, svjedodočili Boga i bili slika njegove ljubavi prema svima nama. Slavlju su se pored vjernika Novih Banovaca pridružili i vjernici okolnih župa naše biskupije: N. Slankamen, Golubinci, Zemun, St. Pazova, Hrtkovci, Nikinci...

      Pri završetku misnoga slavlja župnik se vlč. Dušan Milekić zahvalio svima na prisutnosti, daru, trudu oko pripreme proslave i pozvao na nastavak druženja uz čast koju su župljani pripremili. Napose je ova proslava značajna za Novobanovčane jer u njoj, kao malobrojna zajednica, nalaze utjehu, zaštitu i snagu ostati vjerni Bogu i svojoj vjeri koju odavnina tu žive. D.M.

Duško Milekić

PETROVARADIN, 6. kolovoza 2010.

      "U želji za boljom povezanošću dekanata, župa i vjernika, te svih ljudi dobre volje u Srijemskoj biskupiji, odlučio sam sa suradnicima pokrenuti službenu biskupijsku web-stranicu.
       Ovim načinom suvremenog komuniciranja ujedno želimo prezentirati život i djelovanje naše Mjesne Crkve svim ljudima dobre volje. Na stranici osim informativnih sadržaja iz života naše Biskupije nudimo i sadržaje za formaciju u vjeri."

                                                                                                                                + Đuro, biskup

GLAS KONCILA, 11. rujna 2010. - Ova spomen-crkva želi u nama probuditi odgovornost poštovanja i poštivanja prema onima koji su prolili svoju krv 'za krst časni i slobodu zlatnu', rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

      Ova spomen-crkva želi u nama probuditi odgovornost poštovanja i poštivanja prema onima koji su prolili svoju krv 'za krst časni i slobodu zlatnu', rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodeći euharistijsko slavlje u zajedništvu s desetak biskupa i dvjestotinjak svećenika prigodom proslave Dana hrvatskih mučenika i blagoslova Crkve hrvatskih mučenika na Udbini.

      Na slavlju se okupilo gotovo petnaest tisuća hodočasnika iz čitave Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i cijeloga svijeta gdje god su Hrvati raseljeni. Domaći biskup Mile Bogović je na početku mise blagoslovio novu crkvu. Poželio je da ona bude poveznica s hrvatskim korijenima jer, kako je rekao, jedino tako hrvatski narod može opstati.

      Govoreći o izgledu crkve biskup Bogović je istaknuo da tvrđavni izgled zdanja prema Krbavskom polju želi istaknuti braniteljsku crtu hrvatske povijesti, a nipošto prijetnju. "Svjesni smo da se ni to neće sviđati onima koji i našu obranu smatraju nečim zlim i nedopuštenim", rekao je biskup Bogović. Naglasio je da je Crkva hrvatskih mučenika građena po uzoru na crkvu sv. Križa u Ninu, prvu hrvatsku katedralu. "Ne treba nas, stoga", dodao je, "zabrinjavati što crkva u Udbini ima i elemenata bizantske umjetnosti. Što idemo dublje u prošlost, više uočavamo kako se približuju vjerske prakse Istoka i Zapada i umjetnički izričaji. Bit će nam drago ako i ova crkva pridonese zbližavanju kršćana te kršćanskih i narodnih tradicija."

      Kardinal Puljić je u homiliji skrenuo pozornost na činjenicu da nas današnja žurba polako oslobađa pamćenja. "Oni koji izgrađuju javno mnijenje ne daju nam više misliti svojom glavom i sve je manje onih koji čuvaju pamćenje i prenose ga na buduća pokoljenja!", naglasio je kardinal, ističući da Katolička Crkva želi biti čuvarica pamćenja.

      "Zato ova spomen-crkva želi u nama probuditi svijest jer smo je blokirali i probuditi odgovornost poštovanja i poštivanja prema onima koji su prolili svoju krv 'za krst časni i slobodu zlatnu". Kardinal Puljić je upozorio da hrvatski narod ne zna vrednovati svoje velikane. Spomenuo se plejade mučenika, istinskih svjedoka vjere stradalih od Krbave do žrtava iza Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Sa žaljenjem je primijetio da hrvatski narod nije popisao svoje žrtve ni kada je došao do svoje slobode.

      Vrhbosanski nadbiskup je pozvao na sudjelovanje u 'školi Kristova križa' jer ta škola, kako je rekao, 'daje diplomu i titulu svjedoka vjere'. "Križ pokazuje kolika je cijena svakog čovjeka, koliko nas Bog ljubi. Kada postanemo toga svjesni nestat će depresije i vidjet će se na licima vjernika kršćanska radost jer ih Bog ljubi. Tu svijest očituje križ i ta spoznaja briše sve strahove u životu. To je bila snaga naših predaka i poruka i nama danas da volimo život", rekao je kardinal Puljić.

      Potaknuvši na pouzdanje i predanje u Božje ruke kardinal Puljić je poručio da iskustvo pamćenja, na kojima smo iznikli, prenesemo budućim generacijama. "Nemamo mi potrebe imati kompleks manje vrijednosti pred velikim silama i bogatim moćnicima. S njima želimo biti partneri i njima ponijeti svoju kulturnu baštinu i svetu vjeru", rekao je kardinal.

      Gospićko-senjski biskup Mile Bogović na kraju mise izrazio je zadovoljstvo što nije odustao od projekta za koji je bio napadan. U tome mu je pomogla i podrška naroda iz domovine i inozemstva koji je povezao svenacionalni projekt Crkve hrvatskih mučenika. Istaknuo je da sada pred nama stoji ljudski, kršćanski i civilizacijski zadatak. Pozvao je državne i crkvene ustanove da prevladaju moralnu recesiju i da se izvrši dug prema svima koji su svoj život dali za hrvatski narod i da se njihove kosti pronađu i dostojno pokopaju (...) (hkr / ms, gk)

Glas Koncila

RADIO VATICANA - Obavijesna su sredstva tako predstavila Papinu poruku mladima da se zaključuje kako Benedikt XVI. ne shvaća probleme mladih. Zanemarila su ili su pogrješno shvatila Papinu poruku...

  RADIO VATICANA - Obavijesna su sredstva tako predstavila Papinu poruku mladima da se zaključuje kako Benedikt XVI. ne shvaća probleme mladih. Zanemarila su ili su pogrješno shvatila Papinu poruku, a ta je nebriga ponukala glavnoga urednika vatikanskog dnevnika 'Osservatore Romano', profesora Giovannija Mariju Viana da u uvodniku na prvoj stranici potakne na ponovno čitanje toga mudroslovnog dokumenta. Urednik analizira članke objavljene od trećeg i petoga rujna o Papinoj poruci za sljedeći Svjetski dan mladih, koji će se 2011. godine odražavati u Madridu, u Španjolskoj.
      Mnogi su u Papina usta stavili riječi koje on nikada nije napisao. Prema nekim naslovima, Rimski bi biskup rekao mladima da „Bog dolazi prije stalnoga radnog mjesta“, kao da su Svetoga Oca željeli prikazati kao osobu kojoj nije stalo do stvarnoga života mladih, još manje do njihovih radnih teškoća. Isto je mišljenje izrazio glavni urednik dnevnika 'Avvenire' Marco Tarquinio priznajući: Otvorimo dnevnike i ostanemo zapanjeni. Papina je poruka prikazana kao poziv na neizvjesnost – tvrdi urednik Tarquinio.
      Papa naprotiv govori o „radu kao golemom i žurnom problemu, drami koja je – kako je rekao Tarquinio – iščeznula iz kronika. Glavni urednik se obraća novinarima i potiče ih da poštuju mlade i sve što je napisao Sveti Otac, da bolje prouče i tako shvate tekst. Sam je Papa u nedjeljnome nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji – ističe vatikanski dnevnik – osobno predstavio tekst, što nije običaj, ali to je znak koliku mu važnost pridaje. Obavijesna sredstva – agencije, televizije, radio i tisak – zanemarili su ili su pogrješno shvatili tekst, koji naprotiv obiluje brojnim znakovima mudrosti koju je Benedikt XVI. nazvao glavnim obilježjem papinskog učiteljstva i opisao kao svezu 'vjere i života, istine i stvarne zbilje – upozorava Giovanni Maria Vian, glavni urednik vatikanskog dnevnika.

 
           Baš u kulturi 'neodlučnoj u odnosu na temeljne vrednote' Papa je ponovno istaknuo odlučnost susreta s Isusom, poduprt vjerom Crkve. Nema smisla ' zahtijevati da se ukloni Bog kako bi živio čovjek' – pojasnio je Vian sažimajući Papinu poruku, koju naziva „strastvenim tekstom punim osobnih svjedočanstva, od sjećanja na dane u Sydneyu do daleke mladosti gušene nacističkom diktaturom i željne da se u susretu s Kristom izdigne iznad normalnosti građanskog života. Poruka izgleda kao pismo napisano neiscrpljivom strašću života i mudrošću onoga tko je doista susreo Isusa – zaključio je profesor Vian. Da bi se otkrila mudrost Papine poruke, valja ju čitati, a upravo to žele glavni urednici katoličkih dnevnika 'Avvenire' i 'Osservatore Romano'.
      Zanimljivo je to što talijanski katolički novinari primjećuju u svojih kolega drugih usmjerenja glede izvješćivanja o Papinoj poruci mladeži. Naše novine o tome uopće ni ne pišu. Što jedan starac ima uopće reći suvremenoj mladeži. A upravo je bolno iskustvo jednoumlja koje je proživio i vjerničko propinjanje u obiteljskom ozračju ne samo do žive istine Isusa Krista nego i do osobnoga susreta s Njim jamstvo za ono što naviješta ne samo mladima.

             U nekih ljudi i u nekih svjetovnih udruga postoji neki čudan poriv da se nameću svojim stavovima i pogledima te se vrijeđaju ako se to ne prihvaća pa onda s te svoje uskogrudnosti žele na svaki način otkloniti bilo kakav vjerski utjecaj na mlade. Kad pak ti mladi, hranjeni svakojakim sloboštinama, zađu u sve moguće poroke, onda su upravo oni koji Crkvi niječu svaku zauzetost prvi u tomu da Crkvu prozovu za bezvoljnost i tumaranje mladeži.

(http://www.oecumene.radiovaticana.org/CRO/Articolo.asp?c=420824)

Radio Vatikan

Biblijska prapovijest (Post 1-11) jest temelj za razumijevanje biblijskog poimanja čovjeka, povijesti te njihovog odnosa prema Bogu. Cijeli tekst U hodu ka zreloj vjeri / Upoznajemo Bibliju.

MOROVIĆ (www.biskupijadjs.hr) - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Moroviću, na inicijativu vlč. Nikice Bošnjakovića, župnika u Šidu i upravitelja ove crkve, želi postati Svetištem Marije Pomoćnice kršćana i duša u čistilištu.

      MOROVIĆ (www.biskupijadjs.hr) - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Moroviću, iako u procesu obnove, a značajna kao spomenik kulture iz XII. st., na inicijativu vlč. Nikice Bošnjakovića, župnika u Šidu i upravitelja ove crkve, želi postati Svetištem Marije Pomoćnice kršćana i duša u čistilištu, te je 2. rujna održano prvo misno slavlje i molitva na nakanu pokojnih. Promatrajući oltarnu sliku - duborez u srijemskom hrastu, rad nepoznatog tirolskog majstora na kojemu se duše u čistilištu hvataju za skute Marijine i mole zagovor, vlč. Bošnjaković dobio je poticaj u Moroviću okupiti kršćane i potaknuti ih na molitvu za pokojne.

      Znajući kako većina marijanskih svetišta ima svoju namjenu poput Nacionalnog svetišta u Mariji Bistrici posvećenoga Mariji od Zdravlja, aljmaškog svetišta Gospi od Utočišta, Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, Gospi od Vodice u Ilači, vlč. Bošnjaković istaknuo je kako je morovićka marijanska crkva jedina sagrađena na groblju, te je i u samoj crkvi nekoliko grobova crkvenih velikodostojnika, pa je stoga logično da ovo bude svetište Marije Pomoćnice Kršćana i Duša u Čistilištu, koji se Gospi utječu radi zagovora za oprost grijeha i život vječni.

      Morović je u srednjem vijeku bio veliko marijansko svetište i arhiđakonat za 43 srijemske župe u kojega su hodočastili vjernici iz čitavoga Srijema, Bačke i Bosne. Trenutno u mjestu Hrvati katolici čine 15% stanovništva, pa će se kroz novonastalo svetište nastojati ući u ekumensko molitveni dijalog s braćom i sestrama pravoslavne vjeroispovijesti, koji ovu crkvu posebno cijene i poštuju te gaje veliko poštovanje prema svojim pokojnima. 

       „Tko od naše braće kršćana nema svoje pokojnike, tko ne gaji pijetet prema umrlima i tko ne štuje svoje mrtve pretke? Zato je ovo prigoda da morovićkom svetištu vratimo nekadašnji sjaj, da tu hodočastimo Mariji Pomoćnici kršćana i duša u čistilištu, baš kao i naši pređi u srednjem vijeku. U ovoj lijepoj staroj crkvi okupljat će se svakoga 2. u mjesecu, te za svetkovine i blagdane Velike i Male Gospe, sve do Dušnog dana, 2. studenoga, kada će biti velika procesija i misa za sve naše pokojnike", istaknuo je upravitelj Bošnjaković i pozvao sve vjernike da dođu u Morović i mole za pokojne po Marijinu zagovoru. 

      No, okupljanja vjernika u srednjovjekovnoj morovićkoj crkvi ne bi bila moguća da nakon 40 godina nije započela obnova u suradnji s Mjesnom zajednicom Morović i Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Srijemskoj Mitrovici, koji je odobrio i preuzeo izradu glavnog projekta sanacije uz suglasnost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. Po završetku projekta župnik je po preporuci srijemskog biskupa, mons. dr. Đure Gašparovića tražio novčanu potporu Ministarstva vjera Republike Srbije u Beogradu, koja mu je odobrena od ministra vjera dr. Bogoljuba Šijakovića te rukovoditelja grupe za odnose s crkvama i vjerskim zajednicama pri Ministarstvu vjera, dr. Tomislava Brankovića.

      Uslijedila je nabava materijala potrebnog za obnovu, a kao najozbiljniji izvođač radove je preuzela limarska tvrtka „Novotni" iz Srijemske Mitrovice. Bakrenim limom saniran je cjelokupni krov i toranj crkve, a radovi su iznosili 40 000 eura. Uz sredstva Ministarstva vera Republike Srbije, novac je prikupljen od Morovićana koji žive na teritoriju Republike Hrvatske, kao i 51 obitelji koja živi u Moroviću, a preostala sredstva podmirena su donacijom župe Sv. Jakova u Međugorju te župa Đakovačko-osječke nadbiskupije: Đakovački Selci, Višnjevac, Viljevo, Donji Miholjac, Podravski Podgajci, Šljivoševci te vukovarskih župa Blažene Djevice Marije Kraljice Mučenika, čepinskih župa Presvetog Trojstva i Duha Svetoga, i osječkih župa Sv. Leopolda Mandića i Uzvišenja sv. Križa. U svim ovim župama vlč. Bošnjaković predvodio je tijekom pastoralne godine nedjeljnu euharistiju te je kroz darove vjernika u milostinji prikupio sredstva za obnovu crkava u Moroviću, Gibarcu, Šidu i Kukujevcima, a svi donatori pozvani su hodočastiti Mariji Pomoćnici kršćana i duša u čistilištu te moliti za svoje potrebe i potrebe svojih pokojnika.

S. Žebić/M. Kuveždanin

S. Žebić, M. Kuveždanin