Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je novi veliki projekt – istraživanje i popis materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.

ZEMUN - Upravo o toj temi bilo je riječi na znanstvenom kolokviju ZKVH-a koji je održan u utorak, 18. veljače, u Zemunu, u dvorani župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Predavač je bio stručni suradnik u Zavodu, diplomirani povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović. On je naglasio kako materijalna baština predstavlja svjedočanstvo o kontinuitetu nekog naroda i memoriranja vlastite kulture te se može promatrati i kao identifikacijski resurs. Za izradu registra potrebno je ustanoviti kriterije kako bi se ta baština mogla identificirati, evidentirati, stručno obraditi, a naposljetku i predstaviti u javnosti. Kako je naglasio, stvaranjem takve baze vidjet će se tragovi naše prisutnosti, a slijedi velik i dugotrajan posao u kojem ZKVH računa na pomoć institucija, hrvatskih udruga, Katoličke Crkve i pojedinaca.

U početnoj fazi rada na registru materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji fokus će biti na područjima arhitekture (profana, sakralna i sepulkralna te narodno graditeljstvo), kiparstva i slikarstva. I kalendar institucija hrvatske manjine u Srbiji za ovu, 2025. godinu bio je posvećen upravo ovoj temi baveći se spomenicima hrvatskih kipara na prostoru Srbije.

Kopilović je dio predavanja posvetio primjerima materijalne baštine koji se odnose na Zemun i Beograd. Ovi primjeri ne ulaze nužno u popis MKB Hrvata u Srbiji, nego služe kao ilustracija ostvarenja hrvatskih autora u Srbiji ili onih koji su od značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu bilo to tijekom povijesti ili danas. Kada je riječ o arhitekturi, naveo je Franjevačku crkvu Uznesenja BDM i samostan sv. Ivana Krstitelja i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu, kao i profane objekte u Zemunu poput kuće Mavre Bindera (arhitekt Franjo Jenč) ili zgrade Dječjeg doma Kraljice Marije (arhitekt Franjo Katinčić). Od kiparskih ostvarenja istaknuo je djelo Ljubav na grobnici Evgenija Petrovića u Zemunu (autor Toma Rosandić), spomenike Ranjenik i Bombaš Vanje Radauša te poznatog Meštrovićeva Pobjednika na Kalemegdanu.

Materijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji je neistražena i o njoj se premalo zna, stoga se ovakvi kolokviji, od kojih je ovo prvi u nizu, i organiziraju. Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković podsjetila je i na ranija istraživanja nematerijalne kulturne baštine koja su provedena u Zemunu, kada su se mjesni Hrvati uključili kao kazivači. Ona je naglasila kako je puna dvorana ljudi na kolokviju posvećenom materijalnoj baštini „znak da smo zainteresirani sačuvati ono što je nekada stvarano i predati mlađim generacijama“.

U sklopu večeri nastupio je pjevački zbor Odjek uz pratnju Zorana Đorđevića na klavijaturi. Kolokvij je organizirao ZKVH u suradnji sa Zajednicom Hrvata Zemuna Ilija Okrugić uz potporu Hrvatskoga nacionalnog vijeća.

Izvor: www.zkvh.org.rs

Fotografije: Dražen Štimac

Nedjelja zajedništva i solidarnosti sa Srijemskom biskupijom upriličena je u Župi Svih Svetih u Đakovu, 16. veljače 2025. g.

ĐAKOVO (TU) - Srijemski biskup Fabijan Svalina je, na poziv domaćih župnika i uz podršku đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, predvodio misna slavlja u 9 sati i u 18.30 sati u đakovačkoj katedrali. Kolekta za Caritas Srijemske biskupije, obnovu mitrovačke katedrale i druge potrebne projekte prikupljana je i nakon misa u 7.30 sati i u 10.30 sati.

Na dopodnevnoj misi koju je predvodio biskup Fabijan sudjelovao je veći broj djece i roditelja, te drugih vjernika. Dvije djevojčice su na početku pozdravile gosta iz Srijema i predale mu cvijeće i slatki dar.

Na večernjem, svečanom misnom slavlju, uz biskupa Fabijana, u koncelebraciji su bili: domaći župnik Ivan Lenić; srijemski svećenici Tomislav Lasić, kancelar Srijemske biskupije i župnik u Laćarku i Aleksandar Kovačević, župnik u Beški, Maradiku i Putincima; mons. Luka Marijanović, kanonik; Mato Mićan, sudac preslušatelj i Josip Dominković, župnik u Gundincima. Posluživali su đakovački bogoslovi s domaćim ministrantima, a pjevanje je predvodio župni zbor Santo pod vodstvom s. Jelene Kovačević.

Župnik Lenić uputio je pozdrave mons. Fabijanu, izrazio mu dobrodošlicu i između ostaloga rekao: „Lijepo je da smo se sabrali na euharistiju, lijepo je da dijelimo radost zajedništva s braćom i sestrama iz svoje sredine, ali i s onom izvan granica naše domovine. Danas se u duhu povezujemo s katolicima i sunarodnjacima Srijema u Vojvodini i šire. Stoga u ime svih pozdravljam srijemskog biskupa, sina naše Đakovštine, mnogima znanog mons. Fabijana Svalinu. On će nas približiti Crkvi koju predvodi, koja treba našu blizinu i potporu.“ Obitelj Barberić uručila je dar biskupu Fabijanu, a vjernici su ga pozdravili pljeskom.

U uvodu u misno slavlje mons. Fabijan je zahvalio župniku, te rekao da osjeća duh zajedništva i solidarnosti katedralne župe sa Srijemskom biskupijom, koja je do nedavno bila u zajedništvu s Đakovačkom, gotovo 250 godina. O Isusovu programu djelovanja - Blaženstvima, koja donosi nedjeljno evanđelje, rekao je: „Kao da se ne uklapaju u ovo naše vrijeme, u zbiljnost života koji mi danas želimo posvjedočiti. Ali krsna milost i sam Gospodin Isus, unatoč svemu, poziva nas na nasljedovanje njegova programa u prilikama koje su nama dane i koje nitko osim nas ne može učiniti.“

U homiliji mons. Fabijan je najprije tumačio naviještena liturgijska čitanja ističući: „Isusovim dolaskom mijenja se svijet i način života na koji su ljudi do sada živjeli. Stanje potlačenih, gladnih, obespravljenih, tužnih i odbačenih promijenit će se, a stanje bogatih, sitih i onih koji se smiju prometnut će se u nevolju i jad. Isus usmjerava pogled prema budućnosti, koja dolazi zajedno s njim i onima koji mu u potpunosti vjeruju. Često se događa da ljudi žive bez svojevrsne vizije budućnosti, uvjereni da se ništa ne može promijeniti i da svijet ne može biti drugačiji. Upravo je nama, Isusovim učenicima, upućen ovaj program i u njemu je objašnjen cilj našeg kršćanskog života. I na nama je da u današnjim prilikama nađemo načina kako ostvariti to što Isus pred nas stavlja.“

Zatim je biskup Fabijan govorio o „nedjelji zajedništva i solidarnosti“ s biskupijom kojoj je pastir. Predstavljajući je povijesno, biskup je među ostalim istaknuo: „Srijemska biskupija ima svoju daljnju i bližu povijest. Ona je stara slavna biskupija iz prvih kršćanskih vremena… Prostor Srijema je tijekom povijesti uvijek bio na svojevrsnoj vjetrometini, uzdizao se i padao, ali je do danas kršćanstvo ostalo sačuvano“.

„Od 1773. godine Srijemska biskupija je u personalnoj uniji sa Đakovačkom ili Bosanskom biskupijom, a 2008. ponovno se osamostaljuje. No, 20. stoljeće je za Srijem i katolike bilo vrlo dramatično. Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su protjerani s tih prostora, mnogi se vode kao nestali. Godine 1947. Srijem je administrativno pripojen Vojvodini. U vrijeme Domovinskog rata veliki broj Hrvata katolika je morao napustiti Srijemsku biskupiju“.

„Danas smo u duhu toga zajedništva da ne zaboravimo što se dogodilo i da pokažemo zajedništvo i solidarnost s ljudima koji su i danas tamo ostali i tamo žive. Najveća tragedija naroda ili pojedinca je misliti da su te svi zaboravili, a mi smo dio jedne stvarnosti, jedne Crkve, a i većim dijelom dio jednoga naroda i volio bih kada bi se o toj sveukupnoj stvarnosti katolika Srijema više govorilo.“

Predstavljajući sadašnju stvarnost biskupije, njezin pastir je rekao: „Srijemska biskupija ima 31 župu, 19 svećenika i 2 biskupa. Procjena je da je na tom prostoru sada ima oko 40.000 katolika, među ukupno 700.000 stanovnika. Ta činjenica ne smije pokolebati taj „ostatak ostataka“ u onome što su, tko su i što moraju svjedočiti. Nekada su katolici na tom prostoru bili većina“, poručio je biskup Fabijan.

Mons. Fabijan je zahvalio župniku Leniću na pozivu i svima na zajedništvu i solidarnosti, te pozvao na molitvu za jedno duhovno zvanje koje trenutno imaju u toj biskupiji, kao i za nova zvanja.

Na svim misnim slavljima, u posebnoj molitvi vjernika, upravljane su prošnje za Kristovo stado i njegove pastire u Srijemskoj biskupiji, kao i za razvijanje ljubavi među kršćanima i izgradnju društava pravednosti, solidarnosti i mira među svim narodima.

Prije misnoga slavlja u velikoj dvorani Župe Svih Svetih okupili su se članovi župnih vijeća i drugih suradničkih skupina, te Milosrdnih sestara sv. Križa na susret s biskupom Fabijanom, kako bi se pobliže upoznali sa stanjem u Srijemskoj biskupiji i prilikama u njezinim župama, crkvama i drugim objektima, od kojih su neke pravi dragulji kulturne baštine, ali potrebne obnove i zaštite od daljnjeg propadanja. Biskup je iznio i strateške ciljeve, koje želi ostvariti i za koje treba molitvenu i materijalnu podršku. Pozvao je i na hodočašće u Srijem, napose u Srijemsku Mitrovicu, te svetište Gospe Snježne na Tekijama i Gospi od Mira u Srijemske Karlovce. Tome susretu nazočio je i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, također župljanin katedralne župe.

J. Hrehorović

TU Đakovačko-osječke nadbiskupije

Vjernici će hodočašćem u svetište na Tekijama moći dobiti posebne milosti tijekom Jubilejske godine

TEKIJE (TU) - U biskupijskom svetištu Gospe Snježne na Tekijama otvorena je Sveta jubilejska godina u utorak, 11. veljače, na blagdan Gospe Lurdske, koji se u Crkvi obilježava i kao Dan bolesnika.

Vjernici su već od 16 sati imali priliku za sakrament ispovijedi. Prije mise molila se krunica, Litanije Gospi Lurdskoj, te molitva za zdravlje i utjehu bolesnika pred slikom Snježne Gospe Tekijske.

Svečano euharistijsko slavlje započelo je u 17 sati. Predvodio ga je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina u zajedništvu s biskupom u miru mons. Đurom Gašparovićem, te svećenicima Srijemske biskupije. Slavlje je započelo ulaskom vjernika u crkvu, koji su pristigli iz svih dijelova biskupije, na čelu s biskupima i svećenicima, što je na simboličan način označilo početak Svete jubilejske godine i u ovom svetištu.

Biskup je u homiliji izdvojio dva važna elementa slavlja na koje su se okupili, a to su Jubilejska godina te blagdan Gospe Lurdske i Dan bolesnika. Potaknuo je vjernike na razmišljanje o nekim momentima iz života sv. Bernardice kojoj se u Lurdu ukazala Gospa. Kazao je kako je ovaj dan, osim što slavimo Gospina ukazanja, važan jer je to Međunarodni dan bolesnika. Patnja, bolest i smrt ušli su u svijet tako što je čovjek dopustio da bude zaveden i padne u grijeh. „Kroz sve to čovjek prolazi, ali stalno nosi u sebi čežnju za povratkom s bespuća u svoj dom kamo i pripada. To je čežnja za oporavkom, zdravljem i životom. A Bog ne zaboravlja čovjeka kojega je sazdao na svoju sliku i priliku, nego mu je obećao Spasitelja. I njega rađa Djevica Marija. Upravo je tu istaknuta uloga Marijina da bude utjeha žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, pomoćnica kršćana.“ Biskup je potaknuo vjernike na molitvu za bolesne, da mogu s vjerom nositi svoj križ, ali i za sve one koji njeguju bolesnike, profesionalno ili u obiteljima, te pozvao na činjenje duhovnih i tjelesnih djela milosrđa.

Mons. Svalina je govorio i o značenju godine Jubileja, te posebno naglasio vrijednost euharistije: „Veliki Jubilej otvaramo u svečanom činu svete mise, presvete euharistije koja je izvor i vrhunac života Crkve i evangelizacije. Ona će biti središte naših jubilarnih slavlja. Po euharistiji Isus je stvarno prisutan među nama, kao Bog i čovjek. Po njoj je on s nama 'u sve dane do svršetka svijeta'. Po euharistiji, primljenoj u svetoj pričesti, Isus je u nama zajedno s Ocem i Duhom Svetim, jer gdje je Sin, tamo je i Otac i Duh Sveti, po njoj se ostvaruje proročki navještaj 'Emanuel, s nama Bog'. Po euharistiji Isus daje svoju Crkvu i daje nam da najintimnije živimo život Crkve.“

Biskup je homiliju zaključio razmišljanjem o Božjem milosrđu, kojega nam je Marija posrednica: „U Marijinom smo svetištu u kojem su se stoljećima okupljali vjernici naši preci moleći njezin moćni zagovor i pomoć u životu. Marija je ta koja je otvorila izvor, ne samo onaj koji je potekao iz pećine, nego i onaj da ljudi počnu pristupati Božjem milosrđu. Čudesa očituju Božju moć, što svjedoče i brojni spomen natpisi na zidovima ove crkve. Uz tjelesna ozdravljenja, tu su na prvom mjestu ona duhovna ozdravljenja, po kojima ljudi uz tjelesno zdravlje primaju utjehu, podložnost Božjoj volji, snagu i pomoć da strpljivo podnose bol za spasenje duša i obraćenje grešnika.“

Iza homilije, biskup Svalina je izmolio prigodne molitve, te su vjernici pristupili sakramentu bolesničkog pomazanja.

Po završetku svete mise, program je nastavljen u dvorani pastoralnog centra na Tekijama. Tu je preč. Nikica Bošnjaković održao kratku katehezu ohrabrenja za bolesnike i one koji se skrbe za njih na temu milosrđa i žrtve, te podijelio neka vlastita iskustva. Poručio je da je bolest posvećenje za čovjeka, te da je Bog čovjeku najbliži u bolesti.

Poslije kateheze vjernici su se zadržali na domjenku i druženju.

Nakon otvaranja Svete jubilejske godine u srijemskomitrovačkoj katedrali uoči blagdana Svete obitelji, i crkva na Tekijama na blagdan Gospe Lurdske postala je mjesto na kojem se mogu dobiti posebne milosti tijekom Jubilejske godine 2025. Za dobivanje potpunog oprosta u godini Jubileja vjernici Srijemske biskupije trebaju hodočastiti ili u katedralu u Srijemskoj Mitrovici, ili u biskupijsko svetište Gospe Snježne, te sudjelovati na misi. Tom prigodom potrebno se ispovjediti i pričestiti, te izmoliti molitve na nakanu Svetog Oca, a to su: Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu. Također, potrebno je očitovati unutarnje obraćenje i djelovati prema duhovnom i tjelesnom milosrđu.

U župi Našašća sv. Križa  proslavljen je zavjetni dan, sv. Vinko, đakon i mučenik u srijedu, 22. siječnja

SR. KAMENICA (TU) - Svečano euharistijsko slavlje u 17 sati slavio je preč. Ivan Ereiz, rektor svetišta Gospe Voćinske u Voćinu i vlč. Dejan Ilić, župnik u župi sv. Antuna Padovnskog, Daruvar uz koncelebraciju domaćeg župnika vč. Luku Ivkovića.

U prigodnoj homiliji vlč. Dejan je napomenuo da je važno da razumijemo dvije stvari , tko je sv. Vinko kojega slavimo i proslavljamo i kome smo se zavjetovali. Sv. Vinko je onaj koji je svojim životom posvjedočio ljubav Božju. Sv. Vinko je onaj koji je unatoč zemaljskim problemima ostao do kraja vjeran Bogu. Stoga smo i mi pozvani po uzoru na Sv. Vinka biti vjerni Bogu, jer nam je iskazao svoju milost. Upravo je ovaj zavjetni dan, znak da nam je Bog milosrdan i blagonaklon.  Vinko se nije odrekao Boga i vjere unatoč svim problemima. Bio je iskušavan mnogim luksuzima, ali nije pao pod đavolsko nadmudrivanje. Sve je ostavi poradi Boga, tako smo i mi pozvani ostaviti sve poradi Boga i onoga što nam priprema Kraljevstvo Božje. Po svetom Vinku možemo zaključiti koliko su nam sveci važni, po Vinku prepoznajemo svoju hrabrost i ustrajnost. Po njemu nećemo pokleknuti već ćemo ustrajati do kraja. Sv. Vinko je onaj koji nam pomaže da nosimo breme zemaljskoga života, ne onaj koji će nositi umjesto nas, nego da nam pomogne ići dalje. To su sveci koji nam daju uzor da ustrajemo i ne posustajemo u životnim zadaćama. Stoga budimo s Kristom pobjednici u životu. Na kraju je rekao: „Sveti Vinko je naš zaštitnik, jer smo se njemu utekli u pomoć, ona je naš zagovornik, stoga uvijek i vazda zazivajmo ime njegovo u svim svojim poteškoćama i radostima, jer je on onaj čije ime znači pobjednik.“

Na kraju proslave zavjetnog dana, vlč. Dejan Ilić je simbolički blagoslovio vino koje su donijeli domaći vinogradari, Anica Vuksan i Matija Agner te je na taj način završena proslava sv. Vinka. Svečano liturgijsko slavlje svojim pjevanjem animirao je domaći župni zbor pod orguljaškom pratnjom Ivana Bera i Evgenije Kojić. Nakon misnog slavlja vjernici su se okupili u župnoj kući na domjenku i druženju.

Tekst: Luka Ivković

Fotografije: Dražen Deranja

Srijemski biskup mons. Fabijan Svalina otvorit će Jubilejsku godinu na Tekijama 11. veljače

Nakon što je svečano otvorena Sveta godina u Srijemskoj biskupiji uoči blagdana Svete obitelji, isto će biti učinjeno i u biskupijskom svetištu Gospe Snježne na Tekijama u utorak, 11. veljače.

Program slavlja

Otvaranje Svete godine u Biskupijskom svetištu započinje svečanim euharistijskim slavljem u utorak 11. veljače, na blagdan Gospe Lurdske. Program uključuje:

1.         U 16 sati – Prilika za svetu ispovijed – sakrament pomirenja i zajednička molitva krunice s Litanijama i pobožnosti Gospi Lurdskoj s molitvom za zdravlje i utjehu bolesnih, pred likom Snježne Gospe Tekijske

2.         U 17 sati svečana sveta misa s prilikom za primanje sakramenta bolesničkog pomazanja za vjernike koji ga trebaju i žele, predvodi srijemski biskup.

3.         Kratka kateheza ohrabrenja za bolesnike i one koji skrbe o njima, na temu milosrđa i žrtve, nakon mise, u dvorani pastoralnog centra na Tekijama, uz okrepu i druženje za sve prisutne.

Jubilejska godina

Jubilejska godina, ukorijenjena u biblijskoj tradiciji, nosi snažan simbol slobode, obnove i milosrđa. U Levitskom zakoniku čitamo: „Posvetit ćete pedesetu godinu i proglasiti oslobođenje u zemlji svim njezinim stanovnicima. Neka vam to bude jubilej“ (Lev 25, 10). Isus, pak, u sinagogi u Nazaretu navješćuje godinu milosti Gospodnje (Lk 4, 19), pozivajući nas da budemo svjetlo svijeta, svjedoči Božju ljubav i budemo oruđe mira i pravednosti.

U Svetoj jubilejskoj godini, Crkva daje posebnu priliku za stjecanje potpunog i djelomičnog oprosta. Potpuni oprost može se zadobiti pod sljedećim uvjetima:

1.         Hodočastiti u katedralu ili u biskupijsko svetište Gospe Snježne na Tekijama i ondje sudjelovati na sv. misi i pobožnosti.

2.         Sakramentalno se ispovjediti, primiti svetu Pričest i izmoliti molitvu na nakanu Svetog Oca.

3.         Očitovati unutarnje obraćenje i djelovati prema duhovnom i tjelesnom milosrđu.

Djelomični oprost zadobivamo kroz molitvu, djela ljubavi i milosrđa te kroz podnošenje svakodnevnih poteškoća u duhu vjere. Stari i bolesni koji zbog ozbiljnih zdravstvenih poteškoća ne mogu hodočastiti u katedralu ili biskupijsko svetište, mogu pod istim uvjetima zadobiti potpuni oprost i kod kuće, prikazujući svoje patnje kao zadovoljštinu i žrtvu.

Svi vjernici Srijemske biskupije pozvani su sudjelovati na otvaranju Svete godine u Biskupijskom svetištu 11. veljače, ali i hodočastiti tijekom godine u katedralu u Srijemskoj Mitrovici te u svetište Gospe Snježne na Tekijama.

Službeni logotip Jubileja 2025.

Logo predstavlja četiri stilizirane figure koje označavaju čovječanstvo koje dolazi s četiri strane svijeta. Jedna figura je u zagrljaju druge označavajući solidarnost i bratstvo koji moraju ujediniti narode, a predvodnik prianja i grli križ, znak vjere i nade, koja ne smije nikada biti napuštena. Valovi ispod prikazuju da se hodočašće života ne odvija uvijek u mirnim vodama. Kao poziv na nadu u osobnim događajima i kada se događaji svijeta nameću s najvećom intenzivnošću, donji dio križa produljuje se i pretvara u sidro – metaforu nade – koje se nameće gibanju valova.

Nije slučajan ni odabir boja za likove. Crvena prikazuje ljubav, djelovanje i dijeljenje. Žuta je boja ljudske topline. Zelena predstavlja mir i ravnotežu, a plava sigurnost i zaštitu. Crna boja križa i sidra predstavlja autoritet i unutarnji aspekt.

Slika pokazuje kako hodočasnikovo putovanje nije individualno, nego zajedničko, sa znakovima rastućeg dinamizma koji se sve više kreće prema križu. Križ nije statičan, već dinamičan, savija se prema čovječanstvu i susreće ga kao da ga ne želi ostaviti samog, već nudi sigurnost njegove prisutnosti i sigurnost nade.

Moto jubileja 2025. Peregrinantes in Spem – Hodočasnici nade također je jasno vidljiv u zelenoj boji.

Izvor: www.vaticannews.va