PORUKA SRIJEMSKIH BISKUPA UZ POPIS STANOVNIŠTVA U REPUBLICI SRBIJI 2022

Uz predstojeći popis stanovništva u Republici Srbiji u listopadu 2022. godine, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović i srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, uputili su svim sveećenicima, redovnicima i vjernicima u Srijemskoj biskupiji okružnicu s porukom ohrabrenja i pozivom svim vjernicima da se jasno izjasne kao katolici. Poruku prenosimo u cijelosti:

Draga braćo i sestre!

Pred nama je ovdje u Republici Srbiji popis stanovništva, koji započinje 1. listopada i traje 30 dana, do kraja mjeseca. Kao pastirima ove mjesne Crkve, moralna i pastirska obveza nam je potaknuti vas i ohrabriti na cjelovito i istinsko sudjelovanje, što je građanska dužnost svih nas koji živimo u ovoj državi te naša moralna dužnost kao vjernika.

U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji posebno je napomenuto da je EU zasnovana na temeljnim vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava nacionalnih manjina. Republika Srbija na svome putu prema europskim integracijama želi posvetiti pozornost i pravima nacionalnih manjina, no da bi se to moglo ostvariti na dobrobit građana, izrazito je važno da se pripadnici nacionalnih manjina jasno izjasne o svojoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Upravo od rezultata ovoga popisa stanovništva ovisi daljnji razvoj i planiranje manjinskih politika u Republici Srbiji.

Ne možemo očekivati velika prava i poštovanje naših različitosti ako ćemo ih sami skrivati, nastojeći se asimilirati ili zatajiti svoje korijene. Neizjašnjavanje na popisu, ili pak izjašnjavanje kao neopredijeljen znači upravo pogaziti vlastiti identitet, a takav čovjek nema što dati niti može obogatiti društvo u kojem živi, te nužno osiromašuje i svoje potomke. Područje čitave Vojvodine, pa tako i Srijema, stoljećima je multikulturno, multietničko i multikonfesionalno područje i upravo u tome je njezino najveće bogatstvo. Pripadnici svih naroda i etničkih skupina koji su kroz povijest ovdje doseljavali, donosili su sa sobom bogatstvo vlastitog kulturnog izričaja, jezika i vjeroispovijesti, svojih običaja, nošnji, glazbe i svega što su i sami primili od svojih predaka te su s ponosom prenosili svojim potomcima, poštujući uvijek kulturu i običaje, kako nove domovine, tako i drugih naroda čiji su pripadnici doseljavali na iste prostore.

U današnjem vremenu opće globalizacije i relativizacije te pojedinih štetnih politika, postoji velika opasnost da se to bogatstvo raznolikosti izgubi, čime je na gubitku i zemlja u kojoj živimo i matična zemlja čijem nacionalnom korpusu pripadamo. Samo poznavanjem i ponosnim isticanjem vlastitog identiteta možemo graditi bolje društvo i iskrene odnose koji će biti osnova međusobnog poštivanja, uvažavanja i uzajamnog obogaćivanja.

Važno je da budemo dobro upoznati s vlastitim pravima i obvezama te da u predstojećem popisu stanovništva iskreno odgovorimo na tri pitanja koja su povezana s identitetom: to su pitanja o nacionalnoj pripadnosti, materinskom jeziku i vjeroispovijesti. Bez obzira koliko revno prakticira vlastitu vjeru ili ne, moralna je i vjernička dužnost svakog katolika da svoju vjeru i pripadnost Crkvi svjedoči i na izvanjskom području, izjašnjavajući se s ponosom da je katolik, bilo zapadnog ili istočnog obreda. Isto tako ponosno treba istaknuti jezik i nacionalnost koju smo baštinili od svojih roditelja i predaka. Čak i ako se tim jezikom ne služimo svakodnevno – on ostaje i jest  naš materinji jezik, kao što nam ostaje dužnost i da ga čuvamo, ugrađujemo u narodni život i običaje te aktivno doprinosimo sredini u kojoj živimo, obogaćujući je vlastitom baštinom.

Ovo je osobito važno za obitelji i kućanstva gdje u obiteljskim svezama zajedno žive pripadnici različitih naroda ili vjeroispovijesti – tek probuđena svijest o vlastitim korijenima i različitoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti tu obitelj obogaćuje, prenoseći dvostruku tradiciju na svoje potomke koji tako postaju svjesni velikog bogatstva kulture, povijesti i jezika obaju roditelja.

Ujedno vas želimo potaknuti na veći i aktivniji angažman u očuvanju i boljem upoznavanju vlastite povijesti i jezika, koristeći brojna dostupna sredstva i mogućnosti, bilo putem interneta, bilo u organizaciji raznih nacionalnih vijeća, kulturnih društava i drugih skupina, kao i korištenje Ustavom i zakonom omogućene školske nastave za djecu na materinjem, manjinskom jeziku.

Ovdje je izrazito važno, što je i vjernička dužnost kršćanskih roditelja  koju su pred Bogom i Crkvom javno obećali u trenutku krštenja vlastite djece, aktivno sudjelovati u vjerskom odgoju i pouci te uz svoju djecu i sami koristiti priliku za rast u vjeri. Najočitiji izraz te roditeljske brige i dužnosti jest upis djeteta na katolički vjeronauk u školi, kao i sudjelovanje na vjerskoj pouci u župi. Nerijetko čujemo izgovore kako „ne želimo da se dijete izdvaja“ od vršnjaka i slično, pa broj upisane djece opada, što onda obeshrabruje  ostale i dovodi do nemogućnosti održavanja zakonski zajamčenog vlastitog konfesionalnog vjeronauka u školi. Na taj način ostalima, kao i budućim generacijama, oduzimamo pravo na izgrađivanje i življenje vlastitog identiteta, a štetimo kulturi i društvu  u kojem živimo jer ga osiromašujemo i oduzimamo mu važan obogaćujući element različitosti.

Draga braćo i sestre, budimo ono što jesmo, sve ono što su naši preci stoljećima s ponosom prenosili s koljena na koljeno, čuvajući predani nam poklad vjere. Izjasnimo se jasno kao katolici te kao pripadnici hrvatske, mađarske, njemačke, slovačke, rusinske i druge nacionalne manjine sa svojim materinskim jezikom. Jedino tako možemo svojoj djeci, kao i svim budućim generacijama zemlje u kojoj živimo, omogućiti bolju zajedničku budućnost te rast u humanosti i međusobnom poštovanju!

Neka nas sve Bog blagoslovi i sačuva, a u izgradnji bogatijeg i tolerantnijeg društva vodi i prati Mudrost Duha Svetoga, kao i majčinska zaštita Čudotvorne Gospe Tekijske!

U Srijemskoj Mitrovici, na blagdan Uzvišenja sv. Križa, 14. rujna 2022., vaši biskupi