Proglašenje Đakovačko-osječke metropolije i Srijemske biskupije
ĐAKOVO, 18. lipnja 2008. godine (BTU) – Mons. Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Hrvatskoj priopćio je u srijedu, 18. lipnja, u Biskupskom domu u Đakovu u nazočnosti kardinala Josipa Bozanića, biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine, kanonika, dekana, članova Zbora savjetnika, svećenika-profesora, redovnika, redovnica i bogoslova da je Sveti Otac Benedikt XVI.:
«1. Ponovno uspostavio Biskupiju Srijemsku – do sada pripojenu „in persona Episcopi" Biskupiji Đakovačkoj - i da je biskupom imenovao preuzvišenog mons. ĐURU GAŠPAROVIĆA, do sada naslovnoga biskupa Mattiane i pomoćnog biskupa Đakovačkog te generalnog vikara s posebnim ovlastima za Srijem. Preuzvišeni mons. Gašparović bit će član Međunarodne biskupske konferencije svetog Ćirila i Metoda i neće više pripadati Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
2. Uspostavio je Crkvenu Pokrajinu Đakovačko-osječku te je uzdigao biskupiju Đakovačko-osječku na metropolitansko sjedište, dokidajući naslov „bosansku", a dodavši onaj osječku, jer je Osijek najveće središte Slavonije; dodijelio joj kao sufraganske biskupije Srijemsku i Požešku biskupiju koje su do sada pripadale crkvenoj pokrajini Hrvatsko-slavonskoj; preuzvišenog mons. MARINA SRAKIĆA, dosadašnjeg biskupa đakovačko-srijemskog, imenovao je za prvog nadbiskupa metropolita đakovačko-osječkog.
3. Promijenio je naziv crkvene pokrajine Hrvatsko-slavonske u Zagrebačku crkvenu pokrajinu, s metropolitanskim sjedištem u Zagrebu, a sufraganske biskupije su Križevačka i Varaždinska.»
Nakon priopćenja apostolski nuncij Cassari rekao je: «Ove odluke Svetoga Oca još jednom pokazuju njegovu veliku ljubav i očinsku brigu za sve vas. U nedjelju, 29. lipnja, na svetkovinu apostolskih prvaka Sv. Petra i Pavla, Papa će osobno uručiti nadbiskupski palij novom metropolitu đakovačko-osječkome.
U svom obraćanju nadbiskup Srakić je podsjetio kako je prije 235 godina papa Klement XIV. Ujedinio Srijemsku i Bosansku biskupiju u osobi jednog biskupa, koje su ostale odvojene i netaknute u svojim granicama. To su zahtijevale i sugerirale tadašnje prilike. Velike promjene u posljednje vrijeme na političkom, društvenom i gospodarskom području utjecale su i na crkveni život na ovim prostorima, posebice u Đakovačkoj ili Bosanskoj i Srijemskoj biskupiji. Biskupija je djelovala u dva državna sustava, a administrativne granice posrtale su državne.
«U ovom odvajanju i uspostavi Srijemske biskupije nipošto nismo zanemarili činjenicu da je naš prezbiterij jedinstven, odgajan u jednom sjemeništu, i zato smo insistirali da Srijemska biskupija ostane u sastavu Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. I dalje ćemo imati zajedničku formaciju bogoslova u Sjemeništu, zajednički Svećenički dom i sl. Pitanje inkardinacije rješavat će se tijekom nekoliko sljedećih godina», rekao je nadbiskup Srakić. «Podnijeli smo molbu da se na području nekadašnje kraljevine Slavonije uspostavi nova crkvena pokrajina. To su sugerirale veličina Hrvatsko-slavonske ili Zagrebačke crkvene pokrajine, koja ima više od 2.600.000 katolika, kao i zemljopisno-povijesna stvarnost koju mi na ovim stranama zajednički dijelimo. Osnovni razlog uspostave nove crkvene pokrajine jest bolje promicanje zajedničke pastoralne djelatnosti susjednih biskupija i unapređivanje međusobnih odnosa dijecezanskih biskupa», rekao je nadbiskup Srakić. Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji katedrala je u Đakovu, a župna crkva Sv. Petra i Pavla u Osijeku postaje konkatedrala. «Na taj je način i grad Osijek ušao u naslov naše Nadbiskupije te time i na crkvenom planu, kao susjedište Nadbiskupije i Crkvene pokrajine dobio svoju važnost kao metropola Slavonije te četvrti grad po veličini u našoj Domovini», rekao je nadbiskup Srakić.
Nazočnima se obratio i srijemski biskup Gašparović rekavši: «Srijemska biskupija ima 29 župa i 19 svećenika. Ona je sada članica Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda te se srijemski biskup kao punopravni član može uključiti u suradnju s biskupima toga područja te s autoritetom razgovarati s predstavnicima tamošnje vlasti. Crkvene i vjerske zajednice su slobodne i autonomne u određivanju svog vjerskog identiteta i imaju pravo samostalno uređivati i provoditi poredak i organizaciju te samostalno obavljati svoje unutarnje i javne poslove. Moramo sačuvati integritet Srijemske biskupije u sadašnjim granicama. To znači: s istoka, sjevera i juga granice su rijeke Sava i Dunav, a sa zapada državna granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije». Čestitajući na ovom događaju, kardinal Josip Bozanić je rekao: «Srdačno čestitam na uspostavljanju nove Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i ponovnom uspostavljanju Srijemske biskupije. Godine 1852. uspostavljena je Hrvatsko-slavonska crkvena pokrajina. U nju su ušle novouspostavljena Zagrebačka nadbiskupija, Križevačka eparhija, Đakovačka i Srijemska biskupija i Senjsko-modruška biskupija. Godine 1969. od Senjsko-modruške biskupije uspostavljena je nova crkvena pokrajina zajedno sa susjednim biskupijama. Najprije Riječko-senjska, a danas Riječka crkvena pokrajina. Godine 1997. na području tadašnje Zagrebačke nadbiskupije uspostavljenje su dvije nove biskupije, Požeška i Varaždinska. Danas 2008. godine na području Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine uspostavljena je nova crkvena pokrajina Đakovačko-osječka. Radujem se i čestitam!»
No, naglasio je, «to nije nikakvo dijeljenje, nikakvo oduzimanje. Ovo je novo jačanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj i općenito Katoličke Crkve. Stoga se veselimo i čestitamo i onoliko koliko smo mogli na ovome smo radili i zato se posebno radujemo današnjem danu. Drago mi je da je upravo posljednja sjednica Hrvatsko-slavonske Crkvene pokrajine održana danas u Đakovu. Ovo je dan radosti i dan novoga početka za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj i uopće za Katoličku Crkvu. Neka ovaj početak bude svima blagoslovljen.» Svečanom događaju prethodila je u Đakovu posljednja sjednica biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine. Snježana Kraljević
BTU - ĐAKOVO