Obljetnica sklapanja Karlovačkog mira obilježena je slavljima na Tekijama i u kapeli Gospe od mira, a nazočio je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin

TEKIJE/SR. KARLOVCI (TU) - Ove godine se navršilo se 325 godina od potpisivanja Karlovačkog mira, mirovnog ugovora koji su 26. siječnja 1699. u Srijemskim Karlovcima potpisali predstavnici Svete lige (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Poljska, Rusija) i Osmanskoga Carstva. Ovaj mirovni sporazum označio je završetak rata započetog 1683. pohodom velikoga vezira Kara Mustafa-paše na Beč. On je označio i početak kraja turske vladavine u Europi. Posebno je važna njegova poruka budućim naraštajima, da se u svim sukobima može iznaći mirno rješenje. Kod potpisivanja ovog mirovnog sporazuma jednako su uvažavane sve pregovaračke strane, te se prvi put uvodi okrugli stol kod pregovaranja, koji se do danas koristi u diplomaciji, a za kojim su svi pregovarači ravnopravni.

Srijemska biskupija je u srijedu, 18. rujna organizirala proslavu 325 godina od potpisivanja ovog mirovnog sporazuma. Na obilježavanju ove važne obljetnice prisustvovao je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, uz predstavnike država potpisnica ovog mirovnog ugovora, izaslanike europskih zemalja, te predstavnike vjerskih zajednica i državnih institucija. Proslava je organizirana u dva dijela. Prvi dio u svetištu Gospe Tekijske kod Petrovaradina, a drugi u kapeli Gospe od mira u Srijemskim Karlovcima.

Susret kardinala Parolina s vjernicima na Tekijama

U svetištu Gospe Tekijske kardinal Pietro Parolin susreo se s vjernicima Srijemske i okolnih biskupija, koji su se okupili pozdraviti državnog tajnika Svete Stolice, te moliti za mir u svijetu. Program je započeo u 16 sati molitvom krunice i litanija. Potom su vjernici u zajedništvu s kardinalom Parolinom i srijemskim biskupom mons. Fabijanom Svalinom, apostolskim nuncijem Santo Roccom Gangemiem, srijemskim biskupom u miru mons. Đurom Gašparovićem, drugim biskupima, brojnim svećenicima, redovnicima i redovnicama molili svečanu Večernju.

Nakon molitve kardinal Parolin je u homiliji podsjetio okupljene na čudesnu pobjedu kršćanske vojske po zagovoru Blažene Djevice Marije na tom mjestu na kojem su se danas okupili. Pozvao je vjernike da mole za mir u svijetu i za njega se zauzimaju. „Svetište u kojem se nalazimo potiče nas da budemo graditelji mira. Kao kršćani, ne smijemo i ne možemo biti ravnodušni prema patnjama drugih. Slijedeći primjer Marije, koja je ovdje donijela utjehu i nadu našim precima, i mi moramo hraniti te osjećaje i preuzeti takvu odgovornost.

Papa Franjo također naglašava: 'Mir nije samo odsustvo rata, već aktivno zauzimanje u borbi za ljudsko dostojanstvo' te nas poziva da budemo graditelji mira, počevši od naših srca i naših zajednica, poštujući svaku osobu i njezin život kao Božji dar, a ne kao vlasništvo koje možemo posjedovati.

U svijetu često prepunom podjela i sukoba, Marija nas uči živjeti u miru; ljubiti jedni druge kao što nas je ljubio Njezin Sin, onaj kojeg nosi u naručju na svojoj štovanoj slici; praštati i moliti za svoje neprijatelje, te ne dati zlu da nas nadvlada, već nadvladati zlo dobrim!“ poručio je tajnik Svete Stolice.

U nastavku je ohrabrio vjernike da napreduju s vjerom, nadom i ljubavlju, jer je to i poruka koja izvire iz ovog drevnog svetišta, a Marija je i danas s vjernicima, baš kao nekoć s našim precima, te je potaknuo vjernike da se s pouzdanjem mole Mariji, Kraljici Mira.

Biskup je po završetku Večernje pozdravio tajnika Svete Stolice, poželio mu dobrodošlicu u Srijemsku biskupiju, te izrazio radost zbog ovog susreta: „ Ova obljetnica, kao i Vaš dolazak uzoriti gospodine Kardinale veliko je ohrabrenje našoj biskupijskoj zajednici, koja je kroz svoju dugu i bogatu prošlost doživjela različite kušnje i izazove. Od prvih kršćanskih vremena, obilježenih slavnim Srijemskim mučenicima – sv. Dimitrijem, sv. Anastazijom, sv. biskupom Irenejem i mnogim drugima, pa sve do naših dana koji nose nove kušnje i žrtve. Želimo u Vašoj osobi pozdraviti našega sv. Oca, papu Franju, kojemu su na osobit način na srcu maleni, mir, dijalog i zajedništvo i izraziti mu našu sinovsku odanost i poštovanje. Ova mala kršćanska zajednica, Srijemska biskupija, koja ovdje postoji još od apostolskih vremena, za nekoliko će godina proslaviti 800 godina svoga „modernog“ postojanja. Ta činjenica nas obavezuje, da unatoč svim teškoćama s kojima se susrećemo, budemo i mi danas, na ovim prostorima, graditelji mira, zajedništva i istinske ljubavi prema Bogu i čovjeku,“ kazao je mons. Svalina. Biskup je zahvalio kardinalu na spremnosti da baš na Tekijama susretne vjerničku zajednicu u Srijemu. A kao spomen na ovaj susret gostu su vjernici obučeni u srijemske narodne nošnje uručili dar, repliku slike Gospe Tekijske, rad vjernika iz Srijema, akademskog slikara Stjepana Albota, te cvijeće. Molitvu Večernje animirao je župni zbor iz Rume uz pratnju tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ iz Rume.

Kardinal i biskupi su se zatim uputili u kapelu Gospe od Mira u Srijemske Karlovce, gdje je održan diplomatski dio obilježavanja obljetnice potpisivanja Karlovačkog mira. Vjernici su ostali na euharistijskom slavlju koje je predvodio preč. Nikica Bošnjaković, župnik u Šidu.

Program u kapeli Gospe od mira

Program u kapeli Gospe od mira započeo je u 18 sati. Na njemu su pored državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolona prisustvovali i: Nemanja Starović,         ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, izaslanik predsednika Vlade RS; mons. Santo Rocco Gangemi, apostolski nuncij u Republici Srbiji; njegovo preosveštenstvo mitropolit Vasilije, episkop sremski; mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit; mons. Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i metropolit; mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup; Jaroslav Javornjik, biskup slovačke evangeličke crkve augsburške veroispovesti u Srbiji; visokoprepodobni arhimandrit dr. Kleopa Stefanović, arhierejski namesnik; mons. Željko Šipek, generalni vikar Subotičke biskupije, delagat subotičkog biskupa; mons. József Mellár, generalni vikar Zrenjaninske biskupije, delegat zrenjaninskog biskupa; mons. Đuro Gašparović, umirovljeni srijemski biskup; mons. Antun Škvorčević, umirovljeni požeški biskup; Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za Europu u Ministarsvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvtaske; Miomir Đorđević, državni sekretar Ministarstva kulture Republike Srbije; dr. Vladimir Roganović, direktor Uprave za saradnju s crkvama  i verskim zajednicama; Marin Piuković, posebni savjetnik ministra za manjinska i ljudska prava i društveni dijalog u Vladi RS; Hidajet Biščević, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Rpublike Hrvatska; Christian Ebner, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik  Austrije; Ivan Zeko Pivač, otpravnik poslova i zamjenik veleposlanika u Veleposlanstvu Republike Hrvatske; Davorka Velecki Čičak, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske; Emanuele giaufret, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik, šef izaslanstva Europske unije; Jozsef Zoltan Magyar, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Mađarske; Luca Gori, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Italije; Hami Aksoy, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Turske; Edward Ferguson,      izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Velike Britanije; Francesco Maria Amoruso, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Malteškog reda; Velimir Pleša, generalni konzul RH u RS; mons. Simon Sanchez, otpravnik poslova Apostolske Nuncijature u Beogradu; Pawel Voronin,  prvi sekretar za kulturu, izaslanik Izvanrednog i opunomoćenog veleposlanik Njemačke; Kamilla Duda-Kawecka, otpravnica  poslova, izaslanica izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika  Poljske; Miroslav Ilić, pomoćnik pokrainskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, izaslanik sekretara za kulturu, informisanje i verske zajednice u AP Vojvodinama; Goran Kaurić, savjetnik u Pokrajinskoj vladi, kao i predstavnici nacionalnih vijeća, različitih državnih institucija, kulturnih i obrazovnih ustanova.

Sve uzvanike na početku skupa pozdravio je domaćin, srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i zaželio im dobrodošlicu. Podsjetio je na važnost događaja koji se zbio prije 325 godina, čiju obljetnicu su se okupili obilježiti, te kazao: „A mir jest iskonska čežnja ljudskog srca. Iako put do njega nije uvijek jasan i jednostavan, ništa drugo ne priliči čovjeku – biću stvorenu na sliku Božju – Boga koji je izvor svakoga mira. Mir je jedna od osnovnih životnih potreba i stoga je jedinstven, dragocjeni Božji dar. Time svatko od nas ima veliku odgovornost prema Darovatelju i daru – taj mir njegovati, izgrađivati i živjeti!“  Dodao je kako je ovaj skup poruka mira zajednicama čiji su predstavnici na njemu nazočni. „Može li nas ova godišnjica kao i mjesto okupljana potaknuti na zaključak da je za MIR – tu iskonsku ljudsku čežnju - potreban odgoj, edukacija naših mladih naraštaja. Da po primjeru suvremenika potpisnika Karlovačkoga mira, te povijesne činjenice prvoga korištenja okrugloga stola ovo mjesto postane školom – primjerom važnosti ravnopravnosti, te centrom učenja i njegovanja kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja. Da naše različitosti postanu poveznica za toliko željeni mir. Naši preci su to prepoznali i učinili. Ovime u ime Srijemske biskupije najavljujem pokretanje osnivanja Centra za kulturu mira,“ kazao je u svom pozdravu mons. Svalina.

Nakon pozdrava, dr. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest, Podružnica za povijest Slavonije Srijema i Baranja održao je kratko izlaganje pod naslovom „Kapela Gospe od mira – posveta miru kao trajna poruka mirovne konferencije u Srijemskim Karlovcima 1699. godine“. Upoznao je okupljene s povijesnim prilikama koje su prethodile sklapanju Karlovačkog mira, kao i tijekom pregovora, koji su trajali čak 72 dana. Rekao je nešto i o nastanku kapele Gospe od mira, te zaključio: „Srijemska biskupija nastavila je sve do danas čuvati ovu kapelu kao mjesto bogoslužja srijemskih katolika, ali ima prema njoj naročitu posvećenost jer je njena poruka mira trajna i univerzalna. I zato je vrijednost kapele Gospe od mira mnogo veća od tek jedne male katoličke bogomolje. Njena simbolika snažna je i danas i zapravo je svevremenska… Iako su sukobljene strane bile vjerski i etnički različite te se ta različitost upravo i isticala kao razlog sukoba, mirovni pregovori došli su do točke u kojoj je trebalo naći uzajamno razumijevanje. Trajnost mira ovisila je upravo o tome razumijevanju koje je stajalo pred potpisnicima. Dakle, potpis je bio samo pristanak na ono što se tek trebalo dogoditi. Rat je trebalo zamijeniti razdobljem uzajamnog razumijevanja i poštovanja na kojem je trebalo stalno raditi. Tako je i danas. Razumijevanje među narodima i religijama trajni je zadatak svih generacija, a dolazak u kapelu Gospe od mira prilika je za svakog pojedinca da razmisli o važnosti izgradnje mira kao opće potrebe i vrijednosti, baš kao što su o tome razmišljali i sudionici tadašnje mirovne konferencije. Katolici Srijema i danas se mole Gospi od mira da razumijevanje, uzajamno poštovanje i mir budu okruženje u kojem živimo.“

Svečani govori

Uslijedili su svečani govori koji su, osvrćući se na Karlovački mir, nosili poruku mira, koji je i danas potreban svijetu. Prvi se skupu obratio predstavnik zemlje domaćina, R. Srbije, Nemanja Starović, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, izaslanik predsjednika Vlade RS. On je govorio o posljedicama koja su ratna zbivanja prije sklapanja mirovnog sporazuma u Karlovcima imala za Srbe, ali i što im je donio sklopljeni mir.  A potom se zapitao što možemo naučiti iz tog rata koji se odvijao u XVII. st., pa kazao: „Prvo da nijedan sukob nije nepremostiv. Da se do mira uvijek može stići bez obzira kolika da je cijena rata ili mržnja prema zavađenim stranama. Umjesto sveopćeg uništenja pregovaračke strane u Karlovcima su odabrale kompromis i pokazale da rat bez obzira na žrtve mora imati alternativu u miru. Odluke donijete u Srijemskim Karlovcima oblikovale su budućnost Europe, mijenjajući odnos snaga i inicirajući nove saveze.

Dok razmišljamo o poukama iz 1699. godine, pogledajmo našu sadašnjost i razmislimo o budućnosti. Današnji svijet, slično kao i svijet kraja 17. stoljeća, suočava se sa brojnim i složenim izazovima. Bilo da se radi o ekonomskim ili političkim borbama, moramo se sjetiti da je svijet bio mnogo podjeljeniji onda nego danas. Ipak, diplomate su u Srijemskim Karlovcima uspjeli zauzdati vojne stratege i oružje pruživši šansu miru i dogovoru.

Ovaj mirovni sporazum nas podsjeća na ogromnu cijenu rata, ali i na bezgraničnu cijenu mira. Poziva nas da odamo počast onima koji su nevino stradali i patili u vrtlogu ratnog kaosa. Saradnja, diplomacija i međusobno uvažavanje moraju biti osnovni postulati na kojima će se graditi budućnost Europe,“ zaključio je svoj govor Starović.

I izaslanik Turske Hami Aksoy je započeo je govor zahvalom srijemskom biskupu Svalini koji ga je pozvao da sudjeluje na ovom skupu. I on se osvrnuo na sve ono što je sklapanje Karlovačkog mira značilo za Europu i diplomaciju: „Klauzule sporazuma iz 1699. godine bile su zasnovane na principima jednakosti među stranama i reciprociteta u obavezama. Karlovački mir predstavljao je prekretnicu u tom pogledu.“ Podsjetio je  na sve suvremene prijetnje miru: „Danas niz izazova – poput ratova, sukoba, terorističkih djelovanja i nezakonitih migracija – prijeti ne samo europskom kontinentu, već i cijelom svijetu“ te kazao kako Turska kao država nastoji dati svoj doprinos za mir koji je i danas potreban svijetu.

Duhovni program

Nakon svečanih obraćanja predstavnika država uslijedio je je duhovni program, koji je započeo čitanjem ulomka iz Svetog pisma o dijeljenju Abrahama i Lota (Post 13). Meditaciju na svetopismaski odlomak imao je prof. dr. sc. Ivica Čatić, profesor Svetog Pisma na KBF-u u Đakovu.

U ovom dijelu programa skupu su se obratili predstavnici vjerskih zajednica. Prvi je govorio predstavnik Islamske zajednice Ertugrul Coskun: „Svijet je pogođen bolestima neznanja, razdora i nepravde. Ovako podjeljen i ranjen svijet mogu spasiti samo oni koji podržavaju mir, spokoj i pravdu. Potreban nam je način da približimo naša srca i duše jedni drugima. Trebalo bi da iscijelimo slomljena srca, izliječimo ranjene duše, da se klonimo zavisti, mržnje i neprijateljstva, i izgradimo mostove ljubavi, milosti, mira, spokoja i bratstva među nama. Svijet u kojem zajedno živimo i sva stvorenja povjereni su nama, i mi smo povjereni jedni drugima. Nažalost, nismo uspeli da se pobrinemo za ono što nam je povjereno. Zemlja je postala dom za siročad, a svijet mjesto potlačenih. Kao čuvari ovih povjerenja, trebamo zaštititi potlačene, siromašne, siročad i one koji su bez ikoga. Trebalo bi da nam zaštita prava i pravde djece, žena, starijih i svih obespravljenih bude prioritetni zadatak. Moramo povećati svoju odlučnost i trud u službi boljitka čovječanstva. Naš zajednički dom, svijet, moramo spasti od ratova, okupacija, masakara i gladi, kako ne bi postao ruševina puna patnje miliona ljudi.“ Coskun je poruku mira zaključio riječima proroka Muhameda: „O ljudi, znajte da je vaš Gospodar jedan, i vaš otac je jedan. Svi ste vi potomci Adema, a Adem je stvoren od zemlje. Arapin nema prednost nad nearapinom, niti nearapin nad Arapinom; niti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem. Prednost je samo u bogobojaznosti,“ te dodao: „Iz ove univerzalne poruke možemo mnogo naučiti.“

Biskup Slovačke Evangeličke Crkve a. v. Jaroslav Javornik osvrnuo se na pročitani tekst iz Svetog Pisma (Post 13), te je govorio o Abrahamu kao onome koji u sukobu s nećakom Lotom zbog ograničenih resursa ne nameće svoju volju, nego prepoznaje vrijednost mira i zajedničkog dobra iznad osobnog interesa. Tako nam Abraham postaje uzor u mirotvornom djelovanju. Biskup Javornik je posebno naglasio kako Abraham nije pasivno rješenje sukoba, nego je ponudo rješenje, te se tako svi mirotvorci pozivaju na djelovanje kako bi zaista bili nosioci mira. Istaknuo je nesebičnost kao vrlinu koja je Abrahama oblikovala u mirotvorca: „Abraham je postigao mir ne inzistirajući na pravu, već kroz čin nesebičnog davanja. Ova priča može se   interpretirati u svjetlu riječi proroka Miheja: „Pokazano ti je, čovječe, šta je dobro: samo da činiš pravdu, da voliš milosrđe i da hodiš smjerno s Bogom svojim“(Mih 6,8). Abrahamov čin je stoga izraz te pravednosti koja je usmjerena na zajedničko dobro, a ne na egoističnu satisfakciju.“

Episkop sremski g. Vasilije, izaslanik Njegove Svetosti patrijarha srpskog, u svom se obraćanju također osvrnuo na povijesne prilike koje su dovele do sklapanja Karlovačkog mira, te njegove dobrobiti za narode koji žive na ovim prostorima. „ Željeli bismo da se sjećanje na ovdje ispoljenu, Bogom nadahnutu mudrost naših predaka ne iscrpi u prigodnom memorijalnom ritualu, već da zauvijek služi kao nadahnuće u težnjama za mirom. Karlovački mir nosi višestruku i snažnu simboliku i metaforičku poruku i pouku, aktualnu za sva vremena i sadrži u sebi dva velika upozorenja i znamenja.

Prije svega, da bi se danas uspješno suprotstavili izazovima koji, još perfidnije nego u 17. stoljeću, prijete kršćanstvu u odlučnom pronošenju svoje vjere, kršćani moraju biti jedinstveni, uz iskreno poštivanje razumijevanje drugih religijskih tradicija i kultura. Da tada nisu bili, kapela Gospe od mira nikada u Sremskim Karlovcima ne bi bila podignuta, a vjerojatno i nas, koji smo danas bratski okupljeni, ovdje ne bi bilo. Podjele među kršćanima ne nose sveopći mir, na koji nas Pobjednik nad smrću poziva… Nadamo se da će nam uvijek blizu srca biti spasonosna pouka našeg Gospoda da su blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božji nazvati (Mt 5, 9). Nije li kršćanski da svatko od nas učini najveći mogući napor da svojima bližnjima stvori izglede za osobni mir? Takvim pristupom nedvosmisleno ćemo posvjedočiti da je Carstvo Nebesko naš željeni horizont,“ poručio je g. Vasilije.

Poruku mira svojim govorom posljednji je uputio kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice. On se prvo zahvalio biskupu Svalini što je organizirao ovaj važan događaj, te kazao kako je prisustvo civilnih vlasti i različitih vjerskih tradicija svjedok trajne i univerzalne želje za mirom, koja postoji u svakom čovjeku. Kardinal se posebno osvrnuo na simboliku četiri vrata koja je imala baraka za pregovore, a kasnije i kapela Gospe od mira. On je to povezao sa četiri principa na kojima mir počiva: istina i pravda, solidarnost i ljubav, bratstvo te molitva. Citirajući crkvene dokumente i papu Franju, kardinal Parolin je pojasnio vezu sva četiri principa s mirom. „Imamo zajednički poziv i zadatak da hrabro širimo i promovišemo poruku koja danas odjekuje iz ove kapele Naše Gospe od Mira: rat nije rešenje i nikada ne donosi dobro; mir, s druge strane, je pravi i jedini put koji treba slediti. Iz hrišćanske perspektive, rad na miru u duhu Evanđelja nije opcija, već obaveza i dužnost. Nadahnuti našom verom u Boga, koji je „izvor mira“, sama ova kapela nas poziva da molimo za mir. Zato smo ovde: da molimo da duh mira i međusobnog razumevanja među narodima različitih nacija, kultura i religija ponovo procveta, danas više nego ikad, jer u mnogim delovima sveta buktaju sukobi, a nevini ljudi pate. Sa mirom u Karlovcima, istorija je divno pokazala da je čak i u najkompleksnijim situacijama moguće pronaći rešenje i postići dogovor,“ te završio govor molitvom za mir pape Franje.

Nakon obraćanja predstavnik vjerskih zajednica uslijedila je zajednička molitva za mir. Predstavnici različitih zemalja molili su za mir svatko na svom jeziku. Tako se molilo na srpskom, njemačkom, hrvatskom, mađarsko, talijanskom, poljskom i engleskom. Predstavnik svake zemlje, nakon čitanja molitve, zapalio je svijeću na kojoj je na njegovom jeziku pisalo mir od velike središnje svijeće na kojoj je bio natpis pax (lat. mir). A na svakoj je svijeći iznad natpisa bila bijela golubica s maslinovom grančicom u kljunu, simbol mira. Tako je ovim simboličnim činom poslana poruka ovoga skupa da je mir uvijek potreban i za njega se trebamo zalagati, kao što je učinjeno i prije 325 godina na tom istom mjestu.

Nakon paljenja svijeća kardinal Parolin izgovorio je završnu molitvu.

Zaključak skupa i zajednički vapaj za mir

Okupljeni su Europi i svijetu poslali poruku mira zajedničkim vapajem za mir. Pročitan je tekst zajedničke poruke u kojem je posebno naglašen stav: „Nikad više rata!“ okupljeni su izrazili svoju podršku svim nastojanjima koja doprinose miru u Europi i svijetu. Poruka zajedničkog apela za mir je kako sudionici ovoga skupa žele više naglasiti ono što ih povezuje, nego razdvaja, te želja da se živi u duhu bratstva i solidarnosti. „ Prožeti istinskim duhom bratstva i osnaženi riječima: Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati (Mt 5,9), pozivamo sve naše vjernike, ali i ljude dobre volje, da kao hodočasnici na zemaljskom putu budu nositelji oprosta i pomirenja te navjestitelji istinske nade u bolje sutra,“ zaključak je zajedničkog apela za mir sudionika skupa o 325. obljetnici sklapanja Karlovačkog mira.

Kao spomen na ovaj povijesni događaj, predstavnici zemalja potpisnica su u dvorištu kapele Gospe od mira posadili sadnicu masline, koja simbolizira mir, počevši od kardinala državnog sekretara, izaslanika predsjednika Vlade R. Srbije te ostalih diplomatskih i vjerskih velikodostojnika. Time je zaključen skup i poslana poruka mira u svijet, ali izražena spremnost različitih strana da, kao i prije sviše od tri stoljeća, sudjeluju u izgradnji mira i međusobnog poštivanja.

Događaj je uveličao katedralni zbor „Albe Vidaković“ iz Subotice uz pratnju komornog orkestra Subotičke filharmonije, a pod dirigentskom palicom Miroslava Stantića

Skup je zaključen prijemom i druženjem sudionika u prostoru dvorišta kapele Gospe od mira.